ratkom.net: potraga za nepoznatim

Kako je već počela priča o predavanju na CROWD (Hrvatska udruga Web Developera) sastanku 18.01.2010 u HGK-u, ja sam zadužen za malu priču o Azure/Cloud Computingu, pa evo predlažem samom sebi a i vama o čemu bi se dalo pričati na događanju. Imate jedinstvenu priliku utjecati na to gdje predavanje vodi i što sadrži, pa… komentirajte. Do tada, možete o CROWD-u više pronaći ovdje, prijaviti se ovdje, a i Netokracija brije o tome…

Mislim da za početak treba potrošiti malo riječi na postanak, postojanje i ekonomiju cloud computinga. Nije zgorega ponoviti poslovni model te kako ga različiti poslovni entiteti vide, odnosno kako ga mogu iskoristiti. No ne predugo, ipak je tema – Microsoft, pa prema tome, prilagođavam priču.

Prvo i osnovno, znate da je Azure Platform postao komercijalno dostupan. Što znači komercijalno? Kako ga tvrtke iz Hrvatske mogu koristiti i koliko ga morate plaćati (ako)? Koja je uporedba između Microsoft platforme i drugih (kako cjenovno tako i tehnički, po pitanjima mogućnosti). Naravno, pokazati ćemo koje su sve opcije (ne)dostupne, kada ih možemo očekivati i u kojem obliku.

Za one koji se prvi put upoznaju s Microsoft Azure platformom napravit ćemo i kratki 101 oko toga gdje je što. Ali ne planiram gubiti previše vremena na to, mislim da se to može prilično dobro savladati ili na webu ili na Azure Training Kitu (kojeg toplo preporučam za one koji se planiraju baviti ovim).

Dio priče o osnovim dijelovima Azure Platforme (Windows Azure, Windows Azure Storage, SQL Azure, AppFabric /zante ovaj dio pod “.NET Services”/), a ne mogu odoljeti da ne spomenem i Windows AppFabric… kad sam već na AF dijelu.

Za one koje će to zanimati, moramo malo porazgovarati i o monetizaciji, odnosno mogućnostima da naplatite svoj trud i muku – barem malo o PinPoint marketplaceu.

Za kraj, bit će tu riječi o “dodacima” na plafrormu. Prvi dodatak koji nas interesira je “Dallas”, projekt koji omogućuje da se podaci otvaraju na način da ga svi, koji to žele, mogu koristiti. Već sam nešto pisao prije o tome, ali ideja mi je da se malo biše zadubimo u primjenu i mogućnosti, a možda pokažemo i koji demo (mada mislim da će na CROWD-u biti više potencijalnih konzumenata, nego davatelja usluga isporuke podataka). Ali nema veze.

Dakle, ako mislite da se bez nečega ne može, ili da sam pretjerao s nečim – demokratski dajte prijedlog. Komentare ostavite ovdje dolje, pa ćemo o sadržaju slijedećih par dana.  A onda moram podvući crtu…

Pročitao sam nedavno zanimljiv članak u Economistu: Clash of the Clouds, koji “predviđa” manju ulogu klijentskih operacijskih sustava i početak borbe za oblak. Ekipi su Windowsi 7 nekakav “milestone” koji otvara vrata drugim OS-ovima, poput Chrome OS ili Androida.

Windows 7 možda jest početak novog pravca u razvoju operacijskih sustava, i biti će poznat po tome da su OS-ovi krenuli u jednom sasvim neočekivanom pravcu: biti će sve manji, brži i nezahtjevniji.

Što je tome uzrok? S jedne strane, sami Windowsi su pretjerali – svaka nova verzija OS-a bila je sve veća i veća (i po mogućnostima ali i po stvarnom zauzeći prostora kako na disku tako i u memoriji). Uzmimo na primjer uporedbu: WIndows XP (u koje su se mnogi kleli, a i danas to rade) preporučeno traže 3GB prostora na disku, dok smo s Windows Vistom otišli na 30GB. Nije jednostavno objasniti što smo to deset puta povećali, ali barem sada znamo da “to” radi brže (evo pripadnog slidea s nedavnog PDC-a, a možete pogledati i poslušati prezentaciju Marka Russinovicha: client footprint reduction).

No, vratimo se na temu – miče li se operacijski sustav s klijenta u oblak? Ne doslovno, ali barem u dobrom dijelu servisa? Odnosno, hoće li operacijski sustav na klijentu biti sve tanji i tanji, poput manekenki, a pri tome sve brži i brži (čitaj: učinkovitiji)? Da li je Windows 7 dobar i očigledan korak u tom smjeru, i hoće li WIndows 8 u tom smjeru i nastaviti?

Sve su ovo pitanja na koje ćemo brzo dobiti odgovore – neke smo već i dobili. Moderni operacijski sustavi su upravo takvi – bježe s klijenta u druge prostore i dijele svoje funkcije na nove i različite načine.

Koje funkcije bi se mogle još prenijeti s operacijskog na oblak?

Neke su prilično jednostavne i tu vidim one koje nisu vremenski bitne (mislim na vrijeme odziva, bez obzira što danas svi pričaju o real-time webu i ostalim, da nema mrežnih provajdera kao što su ovi naši možda i zanimljivih stvari). Pogledajmo samo Start izbornik – imat u aplikacija i servisa koji bi lako prešli na oblak i to ne samo u modelu u kojemu je moguće nadograđivati OS novim aplikacijama (kao što su to Windows Live aplikacije). Možemo se zagledati i dublje – u nivo operativnog sustava koji nije nužno blizak sklopovlju ili pogoniteljima. Mislim da će HTML5, koliko god to čudno zvučalo, puno toga napraviti u tom smjeru (ili bar omogućiti…).

Koje su mi funkcije dvojbene?

Zapravo bilo koja funkcija koja dotiče neki vanjski reusurs – mada vanjski ovdje shvatite s oprezom: meni je to i vanjski u odnosu na klijenta (printer) ili vanjski u odnosu na oblak (kernel na lokalnom računalu). Recimo, mrežni printeri (lokalni su izumrli, je li). Tehnički to znači da bi se printeri povezali na nekakav enterprise services bus (internet services bus) koji pripada vašoj organizaciji. OK, za sada to je izvedivo – tome služe npr .NET Services u Azure Platform u Microsoft oblaku. No, i u printeru bi trebao biti nekakav servis koji bi se “objavio” oblaku, odnosno instanci koju generira pripadni ESB (korporacijski). Recimo da bi se i to moglo napraviti – ionako danas koristimo printer servere koji rade nešto slično – ne zahtjevaju lokalne servere za print, ali, opet, ipak su serveri.

Dakle, sve je jednostavno, samo kad bi printeri znali kojem “privatnom” dijelu oblaka pripadaju, odnosno na koji se services bus povezuju. Napisao sam “privatnom”? Sigurno ne slučajno je niz pogleda usmjeren u “private cloud computing” – pogledajte si malo i Microsoft projekt “Sydney” koji priprema upravo jedan ovakav pristup.

Za kraj, problematičan je i offline rad općenito. Što kada neki servis prebacite u oblak i … nemate konekciju? Planirate to riješti s offline cacheiranjem? Opet lokalna aplikacija, odnosno, lokalna aplikacija koja podržava vašu namjenu da nemate lokalnih aplikacija (ex. Google Gears). Oksimorotično, zar ne?

Ima tu i drugih stvari, ali ostavljam to za naše Architect Forume, kasnu pizzu i pivo i sneni pogled uz rečenicu “e kad sam ja slemio svoju prvu Galaksiju…”. Ali nove generacije ionako to ne razumiju .

P.S. nemojte mi samo početi s idejom da bi zapravo cijeli OS mogao u oblak jer eto – i njemu treba s nečega pristupiti. A čim sjedimo lokalno a ne u oblaku (a niti nećemo skoro, bar dok ne završim svoje na ovom svijetu), imamo lokalnu jedinicu. Hence, local OS.

Za one koji su prespavali Professional Developer Conference, a zanima iz Azure (Microsoft Cloud Computing), nekoliko izvadaka koje smatram interesantnim… moj blog, moj izbor .

Microsoft Azure Platofrm Business Model 101: Transforming to a Services Business

Za one koji se trude razumijeti poslovni model koji donosi cloud computing (ali i općenito SaaS model), odličnu prezentaciju (ovdje je i videocast i ppt je tamo…) imala je Dianne O’Brien (Sr. Director, Business Strategy) pod gornje navedenim naslovom.

Osim što ima smisla razumjeti kako postaviti poslovni model, prezentacija daje razmatranje još nekoliko ključnih stvari: kada primjeniti cloud computing i u kojim scenarijima (slika). Vjerujem da se možete prepoznati u gotovo svim scenarijima i ste se ne jednom pitali čemu služi ta skalamerija kada procesor radi tek na nekoliko posto (pa čak i kad virtualizirate prostor).

Microsoft tvrdi da je TCO manji, i to od ponešto do značajno, ovisno o tome kakvog je tipa vaša aplikacija. Ako želite izračunati TCO za svoju aplikaciju (recimo, razmišljate ima li smisla prebaciti ju na cloud arhitekturu) možete to probati koristeći TCO & ROI Analyzer Tool (ok, priznajem, računa i ROI).

Naravno ako vas zanimaju i konačne cijene uporabe Azure platforme, to možete pronaći ovdje u navedenoj prezentaciji. Neki kažu da je preskupo, ali naravno sve to ovisi o modelu kojeg ste postavili i naravno, upravljanju s maržama na vašoj aplikaciji . Microsoft Azure donosi tri tipa /modela uporabe Azure platforme, pa prema tome i načina plaćanja uporabe:

1. Consumption – Pay as You Go (ili po naški koliko koristite toliko i plaćate)

2. Subscription – Value for Commitment (koristite koliko želite u određenom paketu, ali to je fiksna cijena)

3. Licencing – Additional za one koji već imaju određene licencne ugovore. Čitaj: enterprise.

No, ako planirate zasnovati svoj poslovni model na Microsoft Azure Platformi, cijela prezentacija je jednostavno must. A i zanimati će vas gdje (u poslovnom modelu) ide Azure… Čak je i Q/A prilično zanimljiv…

Par tehničkih prezentacija za one koje to zanima, a dolaze iz “lessons learned” serije (linkovi na PDC videocaste):

• Lessons Learned: Building Scalable Applications with the Windows Azure Platform
• Lessons Learned: Building On-Premise and Cloud Applications with the Service Bus and Windows Azure (zanimljiv je primjer unutra za ekipu uz HEP-a, ali ne očekujem ništa takvo skoro)
• Lessons Learned: Migrating Applications to the Windows Azure Platform (ha!)
• Lessons Learned: Building Multi-Tenant Applications with the Windows Azure Platform

A ako ste početnik: prije no što krenem, primjetio sam da koliko god širimo informacije o cloud computingu i što to jest i što to nije i kako razvijati za isti, uvijek netko ide iz početka, pa tako evo i za tu ekipu link na 101: Introduction to Building Applications with Windows Azure. Uživajte.

Privacy in the Cloud Computing Era: A Microsoft Perspective

I na kraju, iako nije info s PDCa: ovaj papir je izazvao dosta polemika po blogovima – kako Microsoft vidi sigurnost podataka u oblaku (s obzirom da je pitanje sigurnosti i Microsofta uvijek blisko pojedincima koji prate tu tematiku). No dokument daje pregled “principa” – odnosno vodiča kojima se Microsoft vodi u izgradnji svojih sigurnosnih rješenja ali i tretiranju podataka koje koristi (podaci u oblaku). Ne očekujte naputke kako konfigurirati AppFabric threadove, jer ih u tom dokumentu niti nema. No to ne znači da pitanje sigurnosti nije prihvaćeno ozbiljno. A da se podacima može upravljati i na pametan način, pokazuje i projekt “Dallas”.

Jedna naoko mala vijesti koja se pojavila danas u medijima navela me na razmišljanje o tome kakvu infrastrukturu neovisnost imaju datacentri nove generacije (recimo, oni koji hostaju cloud computing servise). U nekim medijima je objavljeno kako je Microsoft odlučio preseliti svoju Azure cloud computing platformu iz datacentra u državi Washington (Quincy) u drugi datacentar u državi Texas (San Antonio). Razlog? Porez je niži u Teksasu i čini se da se ekipa u Washingtonu promjenila pravila i izuzela datacentre iz izuzeća plaćanja dodatnog poreza (govori se o 7,9% više detalja na linku gore). Amazon, Oracle, Google i Yahoo su već odustali od iste države iz istog razloga.

Na to, Microsoft, ali i neki drugi pružatelji usluga kao što su Intiut jednostavno su odlučili – preseliti servise. Preseliti servise? Točno, datacentar ostaje tamo gdje jest, ali kako značajni servisi (poput cloud computing platforme koja zahtjeva tisuće poslužitelja) mogu biti premještani od mila do bestraga (to i jest jedna od značajnih odrednica cc platforme), to se može uraditi vjerojatno na klik jednog gumba. Zgodno je vidjeti da ne samo što nam prodaju tu jednostavnost, nego tu jednostavnost i stvarno primjenjuju na vlastitim rješenjima.

slika: Microsoft San Antonio DataCenter.  Više detalja za one koji to žele na DataCenter Knowledge portalu.

Već danas znamo da su ovakve platforme geolokacijski pametno postavljene. Ako vašu aplikaciju abc.cloudapp.net napadaju isključivo ili gotovo isključivo IP adrese iz prostora Hrvatske, onda je iz više razloga pametnije postaviti tu aplikaciju u datacentar u Minhenu nego je držati u Seattleu. I ne samo to – kopije aplikacija mogu biti na nekoliko bliskih lokacija – ne samo da to potpomaže load balancing, nego je ujedno i sigurnosna kopija svih aplikacija koje se nalaze u oblaku.

Vjerujem da će jednog dana i naše aplikacije uživati isti tretman. Kad vam postane skupo kod Microsofta, klik i novi provider je Amazon. Ili kad vam zatreba podrška za COBOL programski jezik koji Google nema, klik i … koristite COBOL.NET kojeg podržava Azure. E kad bi barem bilo tako jednostavno. Ali u nadi je spas.

Evo kada sam već na konferenciji, par osvrta na dvije po meni značajne vijesti koje su objavljene ovdje (nije da su ekskluzive, možda ste ih već pročitali, ali…). Dakle:

Windows Azure, Microsoft Cloud Compting platforma dobila je prve novčane obrise – objavljene su cijene za "pay per use" model. Malo objašnjenja: pay-per-use je samo jedan od modela koji se koristi. Koliko resursa u oblaku koristite (potrošite) toliko plaćate. Zgodno za neke poslovne korisnike ii vlasnike aplikacija ali ne i za sve. Kako je već objavljeno, radi se na dva nova modela, od kojih je jedan pretplatnički (subscription) a drugi vezan uz standardno licenciranje. Ova dva modela će biti objašnjena na Professional Developers Conference 2009 negdje u listopadu ili studenom, a za sada znamo koliko košta pojedini resurs.

Dakle, 12 centi (0.12 USD) po satu je uporaba compute infrastrukture; 15 centi (0,15 USD) po GB storage prostora, 10 centi (0.2 USD) po 10,000 transakcija prema storage prosotru. Za SQL Server – SQL Azure, baza podataka u oblaku plaća se 9.99 USD za Web Edition, koja ima 1GB storage prostora te 99.99 USD za Business Edition, koji ima 10 GB prostora za relacijsku bazu…

Više informacija možete pronaći na Computerworldu, ArsTechnica odnosno na blogu Windows Azure tima.
Također, počele su se pojavljivati prve informacije oko Office 2010 Web Applications pristupa, priču donosi i ArsTechnica… Office 2010 trenutno se nalazi u CTP izdanju (Community Technical Preview) i moći će ga preuzeti svi sudionici konferencije, ali se javna beta očekuje uskoro. Očekivanja su velika, reakcije prvih testera i više nego pozitivne, ali tko sam ja da sudim o tome, pogledajte ga uskoro sami.

Dodatak 17.07.: i analitičari se slažu da će igra biti više nego interesantna: CIO: Office Web Apps Have Edge
Bitno je da će situacija biti izrazito interesantna jer se pojavljuje i Web edicija, a čini mi se da je prilično moćna po svojim funkcionalnostima. Druga fascinantna stvar je kolaboracija na dokumentima, ali, kao što rekoh, o tome više kasnije. I zadnje pitanje je naravno pitanje cijene… hoće li to biti besplatno? No, ostavite nagađanja na stranu sve do službene objave Microsofta.