Posts Tagged ‘interoperabilnost’
[ms] Beign Human: Human-Computer interaction 2020
Za one koji vole, poput mene, tu i tamo razglabati o budućnosti svega i svačega (svašta nešto, rekao bi moj vrli prijatelj) sigurno je zanimljivo štivo koje je objavljeno kao rezultat istraživanja koje je organizirao Microsoft Research daleke 2007 godine.
Naslov istraživanja ujedno je i naslov ovog dokumenta: kako će izgledati interakcija između ljudi i računala 2020-te godine? I ne samo to, kako će općenito izgledati budućnost u kojoj sudjeluju računala?
Da ponovim iz uvoda istraživanja, a napisano opet davne 1966 godine:
The question persists and indeed
grows whether the computer will make
it easier or harder for human beings to
know who they really are, to identify
their real problems, to respond more
fully to beauty, to place adequate value
on life, and to make their world safer
than it now is.Norman Cousins – The Poet and the Computer, 1966
Dakle, miš u ruke, mozak (ne na pašu, nego aktivno uključen) te klik na ovaj link (PDF) i … samo se sjetite da je odgovor “42”.
[ms] o borbi između klijenta i oblaka, servisima koji putuju, bržim Windowsima i sličnim prije spavanja…
Pročitao sam nedavno zanimljiv članak u Economistu: Clash of the Clouds, koji “predviđa” manju ulogu klijentskih operacijskih sustava i početak borbe za oblak. Ekipi su Windowsi 7 nekakav “milestone” koji otvara vrata drugim OS-ovima, poput Chrome OS ili Androida.
Windows 7 možda jest početak novog pravca u razvoju operacijskih sustava, i biti će poznat po tome da su OS-ovi krenuli u jednom sasvim neočekivanom pravcu: biti će sve manji, brži i nezahtjevniji.
Što je tome uzrok? S jedne strane, sami Windowsi su pretjerali – svaka nova verzija OS-a bila je sve veća i veća (i po mogućnostima ali i po stvarnom zauzeći prostora kako na disku tako i u memoriji). Uzmimo na primjer uporedbu: WIndows XP (u koje su se mnogi kleli, a i danas to rade) preporučeno traže 3GB prostora na disku, dok smo s Windows Vistom otišli na 30GB. Nije jednostavno objasniti što smo to deset puta povećali, ali barem sada znamo da “to” radi brže (evo pripadnog slidea s nedavnog PDC-a, a možete pogledati i poslušati prezentaciju Marka Russinovicha: client footprint reduction).
No, vratimo se na temu – miče li se operacijski sustav s klijenta u oblak? Ne doslovno, ali barem u dobrom dijelu servisa? Odnosno, hoće li operacijski sustav na klijentu biti sve tanji i tanji, poput manekenki, a pri tome sve brži i brži (čitaj: učinkovitiji)? Da li je Windows 7 dobar i očigledan korak u tom smjeru, i hoće li WIndows 8 u tom smjeru i nastaviti?
Sve su ovo pitanja na koje ćemo brzo dobiti odgovore – neke smo već i dobili. Moderni operacijski sustavi su upravo takvi – bježe s klijenta u druge prostore i dijele svoje funkcije na nove i različite načine.
Koje funkcije bi se mogle još prenijeti s operacijskog na oblak?
Neke su prilično jednostavne i tu vidim one koje nisu vremenski bitne (mislim na vrijeme odziva, bez obzira što danas svi pričaju o real-time webu i ostalim, da nema mrežnih provajdera kao što su ovi naši možda i zanimljivih stvari). Pogledajmo samo Start izbornik – imat u aplikacija i servisa koji bi lako prešli na oblak i to ne samo u modelu u kojemu je moguće nadograđivati OS novim aplikacijama (kao što su to Windows Live aplikacije). Možemo se zagledati i dublje – u nivo operativnog sustava koji nije nužno blizak sklopovlju ili pogoniteljima. Mislim da će HTML5, koliko god to čudno zvučalo, puno toga napraviti u tom smjeru (ili bar omogućiti…).
Koje su mi funkcije dvojbene?
Zapravo bilo koja funkcija koja dotiče neki vanjski reusurs – mada vanjski ovdje shvatite s oprezom: meni je to i vanjski u odnosu na klijenta (printer) ili vanjski u odnosu na oblak (kernel na lokalnom računalu). Recimo, mrežni printeri (lokalni su izumrli, je li). Tehnički to znači da bi se printeri povezali na nekakav enterprise services bus (internet services bus) koji pripada vašoj organizaciji. OK, za sada to je izvedivo – tome služe npr .NET Services u Azure Platform u Microsoft oblaku. No, i u printeru bi trebao biti nekakav servis koji bi se “objavio” oblaku, odnosno instanci koju generira pripadni ESB (korporacijski). Recimo da bi se i to moglo napraviti – ionako danas koristimo printer servere koji rade nešto slično – ne zahtjevaju lokalne servere za print, ali, opet, ipak su serveri.
Dakle, sve je jednostavno, samo kad bi printeri znali kojem “privatnom” dijelu oblaka pripadaju, odnosno na koji se services bus povezuju. Napisao sam “privatnom”? Sigurno ne slučajno je niz pogleda usmjeren u “private cloud computing” – pogledajte si malo i Microsoft projekt “Sydney” koji priprema upravo jedan ovakav pristup.
Za kraj, problematičan je i offline rad općenito. Što kada neki servis prebacite u oblak i … nemate konekciju? Planirate to riješti s offline cacheiranjem? Opet lokalna aplikacija, odnosno, lokalna aplikacija koja podržava vašu namjenu da nemate lokalnih aplikacija (ex. Google Gears). Oksimorotično, zar ne?
Ima tu i drugih stvari, ali ostavljam to za naše Architect Forume, kasnu pizzu i pivo i sneni pogled uz rečenicu “e kad sam ja slemio svoju prvu Galaksiju…”. Ali nove generacije ionako to ne razumiju 
.
P.S. nemojte mi samo početi s idejom da bi zapravo cijeli OS mogao u oblak jer eto – i njemu treba s nečega pristupiti. A čim sjedimo lokalno a ne u oblaku (a niti nećemo skoro, bar dok ne završim svoje na ovom svijetu), imamo lokalnu jedinicu. Hence, local OS.
[ms] Open Cloud Computing: je li to moguće? (onako, u Delićevom stilu…)
Dakle, pitanje nije da li je to moguće (barem tehnološki) već da li su veliki spremni otvoriti svoja vrata i omogućiti pisanje i povezivanje aplikacija bez obzira na kojem oblaku rade. Jedno od prvih pitanja koje sam prije nekog vremena dobio od publike na predavanju o Microsoft Cloud Computingu (tada se to i nije tako zvalo) bilo je: a ako napišem aplikaciju i ona se vrti na Microsoft oblaku, mogu li jednog dana prebaciti tu svoju aplikaciju na drugi oblak? Odgovor je bio “teško” mada u principu je bolji odgovor “ovisi”. Dakle, jednostavnije je aplikaciju prebaciti na virtualizirani prostor kakav nudi Amazon, jedino što morate izgraditi okolinu od početka do kraja, no tehnički je to moguće. Gotovo nemoguće je prebaciti aplikaciju na Google Apps Engine (koji koliko vidim podržava Phyton) osim naravno ako vaša aplikacija nije pisana upravo u tom jeziku. Kako je s ostalim oblacima neznam, ali vjerujem da migracija nije jednostavna.
![SimpleAPIforCloud1_thumb[1]](http://ratkom.files.wordpress.com/2009/09/simpleapiforcloud1_thumb1.jpg "SimpleAPIforCloud1_thumb[1]")
Kao spas u prvi čas pojavila se grupa organizirana oko Zend Technologies (a kao jedan od sudionika je tu i Microsoft, ali i IBM te druge niche tvrtke koje su poznate u cloud arhitekturama kao što je GoGrid.) koja je pokrenula projekt pod nazivom “Simple API for Cloud Application Services” ili pojednostavljeno gradnju API sloja koji omogućuje izolaciju specifičnosti pojedinačne cloud arhitekture od same aplikacije. Gotovo vrlo slično nekim programskim platformama: piši jednom, vrti bilo gdje. Prvi prijedlog arhitekture možete pronaći na ovoj adresi (simplecloud.org).
Iako ste možda daleko od ove problematike, jednog bi nam dana mogla biti izrazito važna jer je nerješavanje ovakve problematike upravo i dovelo do pitanja problema u interoperabilnosti. Standardi, inicijative i suglasnosti pomažu da se problematika niti ne pojavi – ili da je bude što manje.
a new open source initiative that allows developers to use common application services in the cloud, while enabling them to unlock value-added features available from individual providers.
Press release možete pronaći ovdje, a Microsoft komentar na Interoperability@Microsoft Web siteu.
[ms] Microsoft za Linux: interoperabilnost ili nevjerica? /add: Linus on Microsoft
![Linus_Torvalds[1]](http://ratkom.files.wordpress.com/2009/08/linus_torvalds1.jpg "Linus_Torvalds[1]")
Iako ovakve stvari uglavnom pišem kao Dodatke postovima, mislim da je ovaj članak na Linux Magazine siteu pod nazivom “Microsoft Patches Linux: Linus responds” (od 22.07.) prilično dobar komentar na činjenicu da je Microsoft poslao svoj kod na uključivanje u Linux Kernel. Sa par komentara se javio i Linus Torvalds (svi znamo tko je) i mislim da je ovo jedna pametna, zdravorazumska priča o tome tko što želi.
Zanimljivo je kako se Linus ograđuje od pojedinaca koji manijakalno odbacuju sve oko sebe živući samo za ono što nema dodira s ičim komercijalnim – srednja struja postaje sve dominantnija, kao što jača i u Microsoftu, s svim aktivnostima vezanim uz otvoreni kod ali i opće razumijevanje toga što OSS jest.
Kratki, preneseni komentar Linusa:
I’m a big believer in "technology over politics". I don’t care who it comes from, as long as there are solid reasons for the code, and as long as we don’t have to worry about licensing etc issues. I may make jokes about Microsoft at times, but at the same time, I think the Microsoft hatred is a disease. I believe in open development, and that very much involves not just making the source open, but also not shutting other people and companies out. There are ‘extremists’ in the free software world, but that’s one major reason why I don’t call what I do ‘free software’ any more. I don’t want to be associated with the people for whom it’s about exclusion and hatred.
Ali ono što me zbilja ugodno iznenadilo jest da Linus i moja malenkost zapravo isto mislimo odnosno da nam je razmišljanje o tome zašto je Microsoft baš to napravio prilično zajedničko (za to je potrebno pročitati moj prethodni post na tu temu). Evo izvatka od strane Linusa:
“I agree that it’s driven by selfish reasons, but that’s how all open source code gets written! We all “scratch our own itches”. It’s why I started Linux, it’s why I started git, and it’s why I am still involved. It’s the reason for everybody to end up in open source, to some degree.
So complaining about the fact that Microsoft picked a selfish area to work on is just silly. Of course they picked an area that helps them. That’s the point of open source – the ability to make the code better for your particular needs, whoever the ‘your’ in question happens to be.
Does anybody complain when hardware companies write drivers for the hardware they produce? No. That would be crazy. Does anybody complain when IBM funds all the POWER development, and works on enterprise features because they sell into the enterprise? No. That would be insane.
So the people who complain about Microsoft writing drivers for their own virtualization model should take a long look in the mirror and ask themselves why they are being so hypocritical.”
Nuf said. Odlično.
[ms] ODF ili UDF ili <umetni_format> kao “default” format za Microsoft Office 2010?
Naravno da je naslov bombastičan jer takav i treba biti . Ali nije daleko od istine – odluka će biti na vama – krajnjim korisnicima, barem je to jedno od razmišljanja kojima se vodi Microsoft prije no što definitivno podcrta mogućnosti koje će imati novi Microsoft Office 2010.
Stvar nije toliko komplicirana koliko izgleda: ova funkcionalnost (dakle, mogućnost da prilikom instalacije Microsoft Office 2010 novog softverskog paketa sami odaberete da vam defaultni, pretpostavljeni format datoteke nije OOXML (ISO standard) nego na primjer ODF (također ISO standard) ili neki sasvim drugi format. Još uvijek nije navedeno o kojim se formatima radi, ali postoji ideja da se takva funkcionalnost ugradi i time omogući korisnicima jednostavniji rad s formatima dokumenata.
S druge strane, sve ovo je dio paketa mjera koje Microsoft odrađuje prema EU kako bi se zadovoljili njihovi zahtjevi (postojeći i budući). Specifično, EU trenutno istražuje ovo pitanje po pritužbi European Committee for Interoperable Systems udruženja (ovo nema veze s EU, ali se zanimljivo zove) koje se pritužilo da Microsoft, pazi sad, favorizira SVOJ format datoteke kad korisnici rade s Microsoft Officeom. ECIS je inače jedna vrlo zanimljiva ekipa (Adobe Systems, Corel, IBM, Nokia, Opera, Oracle, RealNetworks, Red Hat, and Sun Microsystems) koja osim Nokie i Opere i nema nekakve veze s EU, ali je listom konkurencija Microsoftu. No, naravno, njihovo pravo je da lobiraju za svoje interese i zastupaju svoje proizvode. Njihov naziv često buni ljude i dovodi u zabludu koji ih povezuju s Europskom Komisijom pa se događaju nevjerojatne pogreške u razumijevanju tko tu koga… ali o tome drugom prilikom.
Vratimo se na format podataka: nije da je ovo bio veliki problem, defaultni format podataka možete promijeniti u bilo kojem trenutku, vidi sliku koja prikazuje izbornik u Advanced kartici npr Microsoft Word 2010 CTP – ali dio ljudi vjerojatno smatra da im se uskraćuje pravo na odluku ako se takva mogućnost odabira ne ostvari već prilikom instalacije).
Čisto prenosim iz službenog priopćenja: “Beginning with the release of Office [2010], end users that purchase Microsoft’s Primary PC Productivity Applications in the EEA [European Economic Area] in both the OEM and retail channel will be prompted in an unbiased way to select default file format (from options that include ODF) for those applications upon the first boot of any one of them," Microsoft reče u prijedlogu [download Word document]”.
Na kraju – je li ovo slijedeći korak u interoperabilnosti i fair playu? Znam da će određena ekipa biti sretna tek kada se u potpunosti ukloni sve osim OpenDocument Text (*.odt) iz gornjeg izbornika (ajde možda i plain text preživi), ali podsjetit ću na niz svojih tekstova od prije dvije godine – stvar je u mogućnosti izbora za krajnjeg korisnika.
[ms] Microsoft za Linux: interoperabilnost ili nevjerica? :)
Vjerojatno ste primijetili u zadnjih nekoliko dana dio postova koji se odnosi na Microsoftov prijedlog uključivanja device drivera u Linux kernel – ništa to ne bi bilo čudno da izvorni kod (nekih 20.000 linija koda) nije napisao upravo – Microsoft.
Upustiti se u raspravu zašto je to tako i da li je dobro ili nije, odnosno, da li to na neki način “nagrđuje” ili “prlja” – kako bi to rekli moji prijatelji u HULK-u, vjerojatno nije baš nešto što može imati neki cilj. Ali:
<flame suit on>
Mislim da se već dosta puta spomenulo da Microsoft promatra Linux kao vrlo ozbiljnog takmičara na raznim poljima računalnih rješenja. Osobno, smatram da je Linux jedna od boljih stvari koje su se dogodile Microsoftu, jer vas konkurencija tjera na bolje, više i jače. I to ne bilo kakva konkurencija – rekao bih da je Linux jedan od najvećih izazova koje je Microsoft ikada imao.
No Linux je samo jedan od pojavnih oblika (rješenja) koje proizlaze iz Open Source Software ideje. Nitko ne kaže da ja osobno ili neka tvrtka ili … Microsoft ne može napisati softver i objaviti ga pod određenom licencom (pa čak i da je to javno prihvaćena, otvorena kao GPLv2). Softver je objavljen, a sada je na drugima da odluče na koji ga način integrirati… ili ne. Isto tako, realno je da netko tko nominalno podržava OSS, radi i komercijalna rješenja (bilo na Linux ili Microsoft platformi). Da li Microsoft to uvijek napravi najbolje kako treba, to je već posebna rasprava, ali ovakve kompanije se ne mogu promijeniti preko noći.
Namjera Microsofta je da njegovi proizvodi (ovdje: Windows Server 2008 Hyper-V ili Windows Server 2008 R2 Hyper-V) rade bolje i kvalitetnije, odnosno da Linux guest strojevi na hypervisoru rade onako kako se od njih očekuje – na opće zadovoljstvo svih koji traže ovakvu kombinaciju. Time je i razumljivo slanje tri Linux device drivera na uključenje u Linux kernel.
Kao što već piše na Port 25 siteu:
This approach underscores Microsoft’s commitment to interoperability and open standards, as well as to collaboration so as to help customers, partners, educators and students across the world be successful in a heterogeneous technology world.
Kad što, evo već slijedećeg prijedloga koji stiže iz Microsofta: Live Services plug-in za Moodle, opet pod GPL v2 licencom, koji omogućuje spajanje Microsoft Live@EDU servisa sa Moodle platformom za eLearning. Više informacija o tome možete pronaći na Port 25 web siteu (OSS zajednica u Microsoftu), odnosno na pripadajućem blogu Peter Galli-ja. No, kako je to samo plug-in, nije se nešto posebno dotakao javnosti, ali … jedan je možda slučajnost, dva su već pravilo .
Ne zaboravite da je prije nekoliko mjeseci započeo i prvi Microsoft Open Source projekt u Hrvatskoj: PlugBlog, koji omogućuje integraciju blog servisa sa Microsoft Live Writer aplikacijom za jednostavnije upravljanje i pisanje blog postova (evo upravo ovaj post pišem koristeći Live Writer).
Daklem, zar ovo nije nešto što smo svi očekivali? Tisuću cvjetova, rekao sam vam ja.
Dodatak 26.07. Pojavile su se nove informacije po kojima je to bilo nužnost “jer su se koristili neki dijelovi OSS koda koji je pod GPL licencom a koja ne dozvoljava miješanje otvorenog i vlasničkog koda”. Vidim da su već počeli razapinjati Microsoft zbog toga – jer je to “morao” napraviti da nema pravnih problema.
Rekao bih, pa naravno. Ako je netko koristio dio OSS koda onda je logično da driver koji koristi taj kod isto tako bude istom (ovdje GPL) licencom. To je nešto što zahtjeva sama licenca. Ne vjerujem da bi ljudi bili sretniji da je Microsoft taj problem jednostavno – prešutio. Ako je netko iz Linux zajednice upozorio na problem Microsoft kako bi se taj problem riješio, super za sve. Ne mislim da je potrebna velika halabuka oko toga, Microsoft se jednostavno uči licencama koje su drugačije od vlasničkih. No isto tako razumijem da se Microsoftu sve gleda višestruko detaljnije – nije da smo imali slavnu povijest po pitanju odnosa s OSS zajednicom.
RSS pretplata na članke
