[me] Kako smo napisali Facebook par godina prije Facebooka :)
Ovo Internet vrijeme prolazi daleko brže no što je čovjek navikao kod novog vremena. Tu i tamo se sjetim što smo radili tamo negdje 2000. godine i s obzirom da je to sve nepovratno nestalo u bespućima digitalne povijesti teško je danas napisati… bilo bi ovo da je bilo ono… Ali zato postoje zanimljivi servisi poput WayBack Machinea koji vas mogu vratiti u digitalnu prošlost i pokazati kako je neki site izgledao, recimo, te famozne 2000. godine. A to je bila zanimljiva godina – vrijeme .COM booma, svi su pisali web siteove i shopove, investiralo se naveliko, svi su postali preko noći puni para (barem temo negdje u Silicijskoj), i sve je izgledalo tako ružičasto. Zna Ivo Špigel o čemu pričam 
.
Povodom toga, skupina entuzijasta, mene uključivo, sjela se razglabati oko ideje tipa “što kad bi na jednom mjestu vodili podatke o osobama, pa one definiraju prijatelje, pa vodimo poruke između njih… itd itd”, jednom riječju.. danas mi se čini da smo gotovo definirali Facebook u svojoj prvoj verziji! Pisalo se neka specifikacija, napravila se i prva verzija, tražili se investitori, ali ipak smo mi iz male zemlje, ideja je čudna jer eto, ništa se ne prodaje i nije jasno gdje se zarađuje i slično (duga je to priča, možda uz neku pivu…).
Misija je bila jednostavna (prepisujem s sitea):
Zagreb, Hrvatska, 15. Srpanj 2000
Kako poznata karikatura kaže – Na Internetu nitko ne zna da si pas. I nitko ne zna da si lažov.
Ovdje Fullprofile može pomoći. Tvrtka začeta prije dvije godine želi biti izvor informacija o osobama koje mogu pomoci da saznamo tko je tko i što se o njima zna. Tehnologija tvrtke bazirana na modelu neuronske mreže, emulira usmeni prijenos informacije o osobi. Fullprofile prikuplja informacije od osoba o osobama i formira njihov javni profil. Iz dobivenih podataka svatko može izvesti svoj zakljucak.
Fullprofile rješava probleme ostajanja u kontaktu, dobijanja povjerenja i otvaranja poslovnih prilika. Usluga smanjuje inerciju procesa širenja informacija. ‘Sa fullprofile uslugom znate tko je tko, online i offline.
Sjetio sam se cijele priče jer sam kroz WayBack naletio na snapshote sitea iz 2000. i još nekih godina, prije no je nestao. Login screen je izgledao ovako nekako, da sad ne idem u detalje servisa koji više niti ne radi niti je aktivna domena:
… a tada se ulazilo u svijet na koji me podsjetio Facebook kada je postao popularan, samo smo u to vrijeme svi iz te grupe već bili … kud koji. Vidim da smo imali i koncept zida (Inbox), prijatelja (VIP lista) te profila (profil), a i ostale ideje nisu bile za bacit.
Jesmo li poput Facebooka mislili na privatnost? Jamačno… možda to nismo znali najbolje napisati ali… bilo je tu zanimljivih pokušaja.
Fullprofile servis prikuplja vaše informacije u svrhu promocije vaših znanja, sposobnosti i iskustava. Fullprofile jamči da se vaši osobni podaci koriste jedino za naznačenu svrhu i u skladu sa zakonom, te da se drugacije ne upotrebljavaju osim ako Vi to izričito ne odobrite. O vama ovisi koje informacije želite objaviti. Na Fullprofile stranicama nalaze se informacije koje mogu omogućiti nekome da vas identificira i kontaktira. Informacije su prikupljene iz javno dostupnih zbirki informacija i od korisnika. Kao korisnik imate mogućnost upravljanja informacijama i izbora informacija koje vaš profil sadrži. Fullprofile jamči da će vam omogućiti, da putem definiranih kanala osobno kontrolirate svoje osobne podatke, koje ste nam pružili o sebi. Prihvaćanjem statusa korisnika dajete odobrenje za objavljivanje informacija iz vašeg profila. Prihvaćanje statusa korisnika nije obavezno.
Ako želite ispraviti netočnu informaciju, objaviti ispravak ili povući neku od informacija iz vašeg profila postanite korisnik ili nazovite naš hotline.
Rekao bih, imali smo Facebook ideju jedno pet godina prije Facebooka, ali smo valjda bili na krivom mjestu … Ali nema veze, bitno je da je zanimljivo, ionako smo danas svi čili i zadovoljni na svojim mjestima. A uz put smo puno naučili i iz projekta i iz svojih pokušaja i pogrešaka.
Zašto ovo pišem toliko godina kasnije?
Vidim da se naše tvrtke uvelike probijaju na strana i globalna tržišta. Vidim da ujedno kao i uvijek postoje “devils advocate” ekipa koja je najpametnija pa… ima to već ovdje, ima to već ondje… nećete uspjeti. Ne kaže se zaludo da je igra devil’s advocate najbolji ubojica svih invencija. Moja poruka svim mladima, nadarenima i sa idejama za koje im svi govore da… <ubaci nešto>… Samo naprijed, rasturajte…
Znate o kome govorim, da se sad ne uvijedi netko, ali to je ekipa koju svakodnevno čitamo i podržavamo, čak i na tom famoznom Facebooku… Što bi rekao Richard Branson (sir): “Screw it, let’s do it”. Imao sam ga prilike slušati ove godine na konferenciji, i stvarno je čovjek.. interesantan.
Mislim da kao nacija imamo dosta znanja i dovoljno ideja (a i tržište je postalo dovoljno globalno da danas nema zapreka koje su donedavno postojale – što mi potvrđuje i današnja vijest da je ekipa iz Splita (SPOTIE) prezentirala svoju ideju i rješenje na startup konferenciji u …. Pekingu? Nekada bi to bilo čudno, danas je to samo vijest koja će trajati do… sutra. Ali to mi je ionako zakon. A da nam treba malo svjetla, ne trebam o tome, sve je jasno iz svakodnevice.
I za kraj, mala ispravka pogreške, da definiram te ljude s idejom: Eduard Bočkaj, danas direktor prodaje na Novoj TV, Ivana Smoljan Dobranović, manager u S&T Hrvatska, Zvonimir Mavretić, suvlasnik u tvrtki eVision i moja malenkost, svašta nešta u Microsoftu Hrvatska. Osobno, jedan od najboljih timova u kojem sam radio u zadnjih… 30tak godina. Nadam se da se nitko neće ljutiti što sam ih naveo ovdje, zaslužuju – ionako je post ovdje da se zapiše slučaj onako, za povijest!
P.S. Kladim se da Zvonimir i danas negdje čuva FP specifikaciju… a ti, Marče Cukenberdže, neka ti je, imao si sreće ovaj put!
[cc] Malo o oblacima, klijentima i budućnosti
… tekst je objavljen unutar stranica COMBIS 2011 konferencije, kao prilog tvrtke službenim stranicama. Ili tako nekako, u svakom slučaju da i njega objavimo… Jest da je marketing, ali možda nekome posluži za kakvu radnju ili tekst – prilog. Ne ljutim se… čisti Creative Commons.
Na pragu smo nove ere računalstva, u kojoj inovativne softverske aplikacije na pametnim uređajima (“klijentima”), uz podršku internetskih spremišta podataka i servisa (“oblak”), pojedincima nude veću kontrolu nad informacijama te privlačnije i naprednije značajke na računalima, mobilnim telefonima i drugim uređajima. Takav napredak pojedincima će omogućiti da budu produktivniji, a tvrtkama i ustanovama svih veličina da postanu prilagodljivije, inovativnije te usmjerene na suradnju. Nova generacija računalstva ima ogroman potencijal za poticanje gospodarskih prilika, a pojedincima, tvrtkama i državnoj upravi omogućuje prilagodbu računalnih značajki u skladu s potrebama.
Kombinacija pametnih značajki i mogućnosti povezivanja u širok raspon uređaja, uz podršku internetskih servisa, stvorit će novu paradigmu računalstva utemeljenu na konceptu „klijent plus oblak.” Znam da će mnogi odmahnuti glavom, kako sad opet klijent, kada se sve seli u oblak? Pa, pogledajte na svoj stol. Na njemu imate računalo, laptop, tablet, slate, smartphone, player ili nešto sasvim drugo – ali to je još uvijek klijent. Kad malo zagrebete po površini, možete uočiti dva trenda: jedna koji bježi od "klijenta" koliko god može (čitaj: Google Chromebook), i drugi koji značajno ovisi o klijentskim aplikacijama (čitaj: sve ostalo. Da, da i iPad i iPhone i Android zapravo su klijenti koji su nakrcani aplikacijama koje ima daju njihove prednosti). Dakle, daleko smo od svijeta koji ovisi samo o oblaku i gotovo se mogu kladiti da ćemo još dugi niz godina ovisiti o snažnim klijentima. No, koji, da bi bili ono što jesu, zahtijevaju oblak…
Kao najveća svjetska softverska tvrtka, Microsoft je predvodnik tih tehnoloških postignuća, kombinirajući ih tako da klijentima pružaju dosad neviđenu mogućnost izbora i fleksibilnost – nudi širok raspon rješenja po modelu "klijent plus oblak", kao kombinaciju naprednih softverskih aplikacija i hardvera te internetskih servisa – ta rješenja nazivamo “softver plus servisi".
Napredni, međusobno povezani uređaji
Najveća pokretačka snaga na kojoj se temelji nova generacije računalstva jest brz rast raznolikosti i snage računalnih uređaja povezanih s internetom. Danas mnogi ljudi – osobito u razvijenim društvima – imaju jedno računalo na poslu i jedno kod kuće te jedan ili više računalnih uređaja koje nose sa sobom, kao što su pametni telefoni i digitalni glazbeni reproduktori. Napredak u tehnologiji mikroprocesora, pohrane, komunikacija i zaslona omogućio je pak pravu eksploziju različitih računalnih uređaja. Proizvođači poluvodiča kao što su Intel i AMD nastavljaju s povećavanjem računalne snage novim višejezgrenim procesorima, koji potiču razvoj pametnih uređaja s inovativnim Microsoftovim softverom i softverom drugih tvrtki. Konzumerizam je danas značajno promijenio svijet organizacija, te je danas realno za očekivati da vrijedi bilo koji oblik i pristup, od toga da djelatnici žele koristiti svoje osobno računalo na poslu pa do toga da uopće ne žele računalo.
Taj trend vidimo već danas na mobilnim telefonima, čije su mogućnosti gotovo iste kao na osobnim računalima, televizorima povezanima s Internetom i obogaćenim korisničkim sučeljima, GPS i medijskim jedinicama u automobilima koji reagiraju na glasovne naredbe, elektroničkim čitačima knjiga koji knjige preuzimaju s Interneta i prikazuju ih u kvaliteti gotovo jednakoj onoj na papiru, digitalnim okvirima za slike koji dohvaćaju slike i drugi sadržaj bežično putem Interneta te igraćim konzolama koje služe kao kućni multimedijski centri. No to je tek početak.
Pametniji softver jednostavniji za upotrebu
Drugu važnu pokretačku snagu na kojoj se temelji nova generacija računalstva čine veliki pomaci u operacijskim sustavima i softverskim aplikacijama koji pokreću i povezuju sve te uređaje. Primjerice Windows 8, nadolazeći Microsoftov operacijski sustav za stolna i prijenosna računala, sadržavat će dodirno prirodno korisničko sučelje s kojim su se mnogi korisnici mobilnih telefona, PDA uređaja, Tablet PC uređaja i sustava Microsoft Surface već upoznali. To će programima koji se izvode u sustavu Windows omogućiti da ponude intuitivnije dodirno korisničko sučelje i značajke, čineći softver potpunijim dijelom naših života na poslu i kod kuće. Microsoft znatno ulaže i u razvoj drugih sučelja koja se temelje na prepoznavanju glasa i slike, a koja će i ostale proizvođače potaknuti na razvoj inovativnih novih proizvoda i servisa te računalne uređaje učiniti još svestranijima, naprednijima i jednostavnijima za upotrebu.
Microsoft i druge softverske tvrtke nastavit će razvoj sve inovativnijeg softvera koji će se nalaziti na korisničkim računalnim uređajima, što se često naziva „obogaćenim klijentskim“ softverom. U godinama koje slijede vidjet ćemo pametne značajke i mogućnost povezivanja utkane u gotovo sve pore života, od zaslona veličine zidova i stolnih dodirnih računala kao što je Microsoft Surface u tvrtkama, do umreženih senzora i zaslona u svojim domovima koje pogone nevjerojatne mogućnosti rada koristeći prirodnu komunikaciju kao što je Microsoft Kinect . Možda najvažnija promjena očekuje se tamo gdje već nekoliko godina grupe tvrde da nema napretka – osobna računala. Promjene u koncepciji Windowsa 8, mogućnosti koje donosi System On A Chip (SoC) arhitektura te podrška za ARM procesore promijenit će način kako koristimo osobna računala – i to ne samo za čitanje sadržaja u kojima iPad i slični uređaji drže značajan dio tržišta, nego i u onom koji nam je najvažniji, a to je stvaranje. SoC arhitekture mogu smjestiti cijelo računalo u jedan mali čip i time osloboditi prostor i mogućnosti za druge bitne dijelove i uređaje.
Napredne značajke i funkcije tih programa omogućit će korisnicima da izvršavaju sve složenije računalne funkcije, kao što su vizualizacija i simulacija podataka. Inovativniji softver potaknut će i razvoj nove generacije pametnih uređaja koji će korisnicima pružiti fleksibilnost pri ispunjenju njihovih računalnih potreba na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme.
Taj priljev pametnih značajki i mogućnosti povezivanja u široki raspon uređaja nadopunjava rast internetskih servisa, stvarajući novu paradigmu računalstva utemeljenu na konceptu "klijent plus oblak". U toj paradigmi zadaci pohrane i obrade podataka raspoređeni su na pametne klijente s naprednim značajkama (kao što su osobna računala, dekoderi kabelskog signala ili mobilni uređaji), a veliki internetski servisi smješteni su u ogromnim podatkovnim centrima. Korisnicima se na taj način nude obogaćene i naprednije značajke koje im omogućuju pristup potrebnim informacijama, zabavi i mogućnostima povezivanja – u bilo koje vrijeme i na bilo kojem uređaju.
Oblak: nadopunjavanje i poboljšavanje računalstva s obogaćenim klijentima
Treća pokretačka snaga na kojoj se temelji nova generacija računalstva jest sazrijevanje interneta kao pristupnika za internetske servise, pri čemu udaljeni podatkovni centri hostiraju podatke i pružaju aplikacije za uređaje korisnika i IT sustave. Jednostavnije rečeno, oblak će poboljšati računalne značajke na klijentu omogućujući korisnicima pristup softverskim aplikacijama i podacima putem interneta. Aplikacije i podaci spremaju se u podatkovnim centrima na drugoj lokaciji, a ne na uređaju ili računalu korisnika ni u lokalnom podatkovnom centru tvrtke ili ustanove. Kada se softver i podaci isporučuju u obliku mrežnog servisa, funkcije instalacije, održavanja i podrške centraliziraju se i poboljšavaju, što rezultira većom ekonomskom učinkovitošću.
Oblak se često vezuje uz softverske aplikacije koje podržavaju ključne IT procese (i može ih nadopunjavati), kao što su upravljanje odnosima s klijentima, videokonferencije i upravljanje web-sadržajem. No mnoge tvrtke i ustanove nisu osposobljene za samostalno upravljanje tim procesima ili nemaju za to interesa. Računalstvo u oblaku tvrtkama i ustanovama omogućuje pristup softverskim aplikacijama i računalnim kapacitetima uz plaćanje samo onih servisa koje koriste.
Oblaku se danas pridodaje prilično pažnje i sve softverske kompanije imaju svoje strategije kako tome pristupiti. Naravno, ovisno o tome na čemu se temelji strategija kompanije tako se i pristupa konačnom objašnjenju koji je doseg i mogućnosti oblaka: ponekad je sve u javnom oblaku (na primjer Amazon i Google) a ponekad je sve u privatnom oblaku (na primjer VMWare i IBM). Microsoft već od početka nudi holističku priču oko cloud computinga: privatni, javni i hibridni oblak samo su mogućnosti u kojima krajnji korisnik određuje kako želi primijeniti mogućnosti oblaka. Ako je odlučio koncentrirati svoje mogućnosti unutar svoje organizacije, onda je to privatni oblak. Ako ne želi investirati u svoju infrastrukturu i aplikacije, onda je to javni oblak. Ako želi imati sve pod kontrolom, ali želi mogućnosti just-in-time skaliranja, onda je to hibridni model. I zapravo, odluku nije potrebno niti napraviti, već je moguće dinamički se "kretati" između pojedinih mogućnosti privatnog i javnog oblaka, prema potrebama organizacije. I to određuje konačni oblik cloud computinga: sve može. Pretpostavljam da će sve kompanije ponuđači Cloud Computinga na neki način ili razvojem ili akvizicijama ili partnerstvom morati ponuditi sve oblike oblaka krajnjim korisnicima jer stvarno – rijetko kada jedan oblik odgovara u potpunosti organizaciji.
Da ne završim sa apsolutizmom – primijetite da ovdje ne govorim o krajnjim korisnicima, odnosno o elementima konzumerizma. Tu je stvar jasna. Klijent i javni oblak su jedino što vrijedi. Možda sa malom dozom servisa koje objavljuje vaša organizacija iz vašeg privatnog oblaka, ali ako je pametna, neće to napraviti na taj način nego kroz javni oblak. A takav oblik već vjerojatno držite u svojim rukama svaki put kad provjeravate elektroničku poštu.
Više informacija: Cloud Computing: www.microsoft.com/cloud ili na test stranicama issuu servisa:
[ms] Jedna hitra: predavanje o cloud computingu, uređajima i poslovnim modelima–Lorenzo Madrid, 19.09. u 16:00…
dakle ponedjeljak u SRCU, Zagreb a drugo predavanje je u Rijeci dan kasnije na FIlozofskom fakultetu.
Tko je Lorenzo Madrid? Ukratko…
Lorenzo Madrid has over 30 years of working experience in the ITC industry, many of them throughout the Latin America region. He joined Microsoft in 2003, as the Public Sector Director for Brazil and thereafter moved to the USA to become Microsoft’s Chief Technology Officer for the Latin America Region and in 2007, he was appointed as the World Wide Director for the Government Interoperability Initiative and he has recently become the World Wide Director for Technology Office Strategy in Public Sector.
He has been keynote speaker in several international events, such as COMDEX, The Economist World Forum, the World Wide Forum in Technology for Tax Systems, the West Indies Government Conference and the Lee Kwan Yew School of Public Policies, addressing the impact of technology in society and its importance to leverage economic growth.
In the USA, he has recently been appointed as one of the advisors for the National Science Foundation for the e-government research chapter and he is also a fellow at CTG – The Center for Technology in Government – University of New York at Albany.
Dakle pozivnica za SRCE, Zagreb:
Pozivamo Vas na predavanje
Cloud Computing i povezani uređaji: platforma za novu poslovnu vrijednost
koje će održati g. Lorenzo Madrid
(World Wide Director for Technology Office Strategy in Public Sector, Microsoft Corporation)
u ponedjeljak, 19. rujna 2011. godine u 16 sati
u Sveučilišnom računskom centru Srce, dvorana E, J. Marohnića 5
Gospodin Lorenzo Madrid predstavit će viđenje nove ere računalstva, iz gledišta tvrtke Microsoft, u kojoj inovativne softverske aplikacije na pametnim uređajima, uz podršku internetskih spremišta podataka i servisa, pojedincima nude veću kontrolu nad informacijama te privlačnije i naprednije značajke na računalima, mobilnim telefonima i drugim uređajima. Predavanje će dati pregled novih mogućnosti koje otvara cloud computing te ukazati na zanimljive trendove koji mijenjaju naš život i naše poslovanje.
Predavanje se održava u organizaciji tvrtke Microsoft Hrvatska i Microsoftove IT-akademije u Sveučilišnom računskom centru, a bit će prenošeno i uživo putem interneta na adresi: mms://astra.srce.hr/live.
Predavanje će se održati na engleskom jeziku, a trajat će 45 minuta nakon čega će prisutni sudionici imati prilike postaviti pitanja predavaču.
te pozivnica za Filozofski fakultet u Rijeci:
P O Z I V
na
|
TEMATSKO PREDAVANJE |
na Filozofskom fakultetu u Rijeci, dvorana 006 – prizemno
Kampus Sveučilišta u Rijeci, S. Krautzeka b.b.
Gost predavač: LORENZO MADRID, World Wide Director for Technology Office Strategy in Public Sector, Microsoft Corporation
Naziv predavanja: „Cloud Computing i povezani uređaji: platforma za novu poslovnu vrijednost”
Tema: Nova era računalstva, u kojoj inovativne softverske aplikacije na pametnim uređajima, uz podršku internetskih spremišta podataka i servisa, pojedincima nude veću kontrolu nad informacijama te privlačnije i naprednije značajke na računalima, mobilnim telefonima i drugim uređajima. Predavanje će dati pregled novih mogućnosti koje otvara nova platforma te ukazati na zanimljive trendove koji mijenjaju naš život i naše poslovanje.
Jezik predavanja: engleski
Trajanje predavanja: 45 min. nakon čega slijedi rasprava te pitanja/ odgovori
Mali sažetak predavanja u nastavku…
Malo o oblacima, klijentima i budućnosti
Na pragu smo nove ere računalstva, u kojoj inovativne softverske aplikacije na pametnim uređajima (“klijentima”), uz podršku internetskih spremišta podataka i servisa (“oblak”), pojedincima nude veću kontrolu nad informacijama te privlačnije i naprednije značajke na računalima, mobilnim telefonima i drugim uređajima. Takav napredak pojedincima će omogućiti da budu produktivniji, a tvrtkama i ustanovama svih veličina da postanu prilagodljivije, inovativnije te usmjerene na suradnju. Nova generacija računalstva ima ogroman potencijal za poticanje gospodarskih prilika, a pojedincima, tvrtkama i državnoj upravi omogućuje prilagodbu računalnih značajki u skladu s potrebama.
Kombinacija pametnih značajki i mogućnosti povezivanja u širok raspon uređaja, uz podršku internetskih servisa, stvorit će novu paradigmu računalstva utemeljenu na konceptu „klijent plus oblak“. Kao najveća svjetska softverska tvrtka, Microsoft je predvodnik tih tehnoloških postignuća, kombinirajući ih tako da klijentima pružaju dosad neviđenu mogućnost izbora i fleksibilnost – nudi širok raspon rješenja po modelu "klijent plus oblak", kao kombinaciju naprednih softverskih aplikacija i hardvera te internetskih servisa – ta rješenja nazivamo “softver plus servisi".
Napredni, međusobno povezani uređaji
Najveća pokretačka snaga na kojoj se temelji nova generacije računalstva jest brz rast raznolikosti i snage računalnih uređaja povezanih s internetom. Danas mnogi ljudi – osobito u razvijenim društvima – imaju jedno računalo na poslu i jedno kod kuće te jedan ili više računalnih uređaja koje nose sa sobom, kao što su pametni telefoni i digitalni glazbeni reproduktori. Napredak u tehnologiji mikroprocesora, pohrane, komunikacija i zaslona omogućio je pak pravu eksploziju različitih računalnih uređaja. Proizvođači poluvodiča kao što su Intel i AMD nastavljaju s povećavanjem računalne snage novim višejezgrenim procesorima, koji potiču razvoj pametnih uređaja s inovativnim Microsoftovim softverom i softverom drugih tvrtki. Konzumerizam je danas značajno promijenio svijet organizacija, te je danas realno za očekivati da vrijedi bilo koji oblik i pristup, od toga da djelatnici žele koristiti svoje osobno računalo na poslu pa do toga da uopće ne žele računalo.
Taj trend vidimo već danas na mobilnim telefonima, čije su mogućnosti gotovo iste kao na osobnim računalima, televizorima povezanima s internetom i obogaćenim korisničkim sučeljima, GPS i medijskim jedinicama u automobilima koji reagiraju na glasovne naredbe, elektroničkim čitačima knjiga koji knjige preuzimaju s interneta i prikazuju ih u kvaliteti gotovo jednakoj onoj na papiru, digitalnim okvirima za slike koji dohvaćaju slike i drugi sadržaj bežično putem interneta te igraćim konzolama koje služe kao kućni multimedijski centri. No to je tek početak.
Pametniji softver jednostavniji za upotrebu
Drugu važnu pokretačku snagu na kojoj se temelji nova generacija računalstva čine veliki pomaci u operacijskim sustavima i softverskim aplikacijama koji pokreću i povezuju sve te uređaje. Primjerice Windows 8, nadolazeći Microsoftov operacijski sustav za stolna i prijenosna računala, sadržavat će dodirno prirodno korisničko sučelje s kojim su se mnogi korisnici mobilnih telefona, PDA uređaja, Tablet PC uređaja i sustava Microsoft Surface već upoznali. To će programima koji se izvode u sustavu Windows omogućiti da ponude intuitivnije dodirno korisničko sučelje i značajke, čineći softver potpunijim dijelom naših života na poslu i kod kuće. Microsoft znatno ulaže i u razvoj drugih sučelja koja se temelje na prepoznavanju glasa i slike, a koja će i ostale proizvođače potaknuti na razvoj inovativnih novih proizvoda i servisa te računalne uređaje učiniti još svestranijima, naprednijima i jednostavnijima za upotrebu.
Microsoft i druge softverske tvrtke nastavit će razvoj sve inovativnijeg softvera koji će se nalaziti na korisničkim računalnim uređajima, što se često naziva „obogaćenim klijentskim“ softverom. U godinama koje slijede vidjet ćemo pametne značajke i mogućnost povezivanja utkane u gotovo sve pore života, od zaslona veličine zidova i stolnih dodirnih računala kao što je Microsoft Surface u tvrtkama, do umreženih senzora i zaslona u svojim domovima koje pogone nevjerojatne mogućnosti rada koristeći prirodnu komunikaciju kao što je Microsoft Kinect . Možda najvažnija promjena očekuje se tamo gdje već nekoliko godina grupe tvrde da nema napretka – osobna računala. Promjene u koncepciji Windowsa 8, mogućnosti koje donosi System On A Chip (SoC) arhitektura te podrška za ARM procesore promijenit će način kako koristimo osobna računala – i to ne samo za čitanje sadržaja u kojima iPad i slični uređaji drže značajan dio tržišta, nego i u onom koji nam je najvažniji, a to je stvaranje. SoC arhitekture mogu smjestiti cijelo računalo u jedan mali čip i time osloboditi prostor i mogućnosti za druge bitne dijelove i uređaje.
Napredne značajke i funkcije tih programa omogućit će korisnicima da izvršavaju sve složenije računalne funkcije, kao što su vizualizacija i simulacija podataka. Inovativniji softver potaknut će i razvoj nove generacije pametnih uređaja koji će korisnicima pružiti fleksibilnost pri ispunjenju njihovih računalnih potreba na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme.
Taj priljev pametnih značajki i mogućnosti povezivanja u široki raspon uređaja nadopunjava rast internetskih servisa, stvarajući novu paradigmu računalstva utemeljenu na konceptu "klijent plus oblak". U toj paradigmi zadaci pohrane i obrade podataka raspoređeni su na pametne klijente s naprednim značajkama (kao što su osobna računala, dekoderi kabelskog signala ili mobilni uređaji), a veliki internetski servisi smješteni su u ogromnim podatkovnim centrima. Korisnicima se na taj način nude obogaćene i naprednije značajke koje im omogućuju pristup potrebnim informacijama, zabavi i mogućnostima povezivanja – u bilo koje vrijeme i na bilo kojem uređaju.
Oblak: nadopunjavanje i poboljšavanje računalstva s obogaćenim klijentima
Treća pokretačka snaga na kojoj se temelji nova generacija računalstva jest sazrijevanje interneta kao pristupnika za internetske servise, pri čemu udaljeni podatkovni centri hostiraju podatke i pružaju aplikacije za uređaje korisnika i IT sustave. Jednostavnije rečeno, oblak će poboljšati računalne značajke na klijentu omogućujući korisnicima pristup softverskim aplikacijama i podacima putem interneta. Aplikacije i podaci spremaju se u podatkovnim centrima na drugoj lokaciji, a ne na uređaju ili računalu korisnika ni u lokalnom podatkovnom centru tvrtke ili ustanove. Kada se softver i podaci isporučuju u obliku mrežnog servisa, funkcije instalacije, održavanja i podrške centraliziraju se i poboljšavaju, što rezultira većom ekonomskom učinkovitošću.
Oblak se često vezuje uz softverske aplikacije koje podržavaju ključne IT procese (i može ih nadopunjavati), kao što su upravljanje odnosima s klijentima, videokonferencije i upravljanje web-sadržajem. No mnoge tvrtke i ustanove nisu osposobljene za samostalno upravljanje tim procesima ili nemaju za to interesa. Računalstvo u oblaku tvrtkama i ustanovama omogućuje pristup softverskim aplikacijama i računalnim kapacitetima uz plaćanje samo onih servisa koje koriste.
Oblaku se danas pridodaje prilično pažnje i sve softverske kompanije imaju svoje strategije kako tome pristupiti. Naravno, ovisno o tome na čemu se temelji strategija kompanije tako se i pristupa konačnom objašnjenju koji je doseg i mogućnosti oblaka: ponekad je sve u javnom oblaku (na primjer Amazon i Google) a ponekad je sve u privatnom oblaku (na primjer VMWare i IBM). Microsoft već od početka nudi holističku priču oko cloud computinga: privatni, javni i hibridni oblak samo su mogućnosti u kojima krajnji korisnik određuje kako želi primjeniti mogućnosti oblaka. Ako je odlučio koncentrirati svoje mogućnosti unutar svoje organizacije, onda je to privatni oblak. Ako ne želi investirati u svoju infrastrukturu i aplikacije, onda je to javni oblak. Ako želi imati sve pod kontrolom, ali želi mogućnosti just-in-time skaliranja, onda je to hibridni model. I zapravo, odluku nije potrebno niti napraviti, već je moguće dinamički se "kretati" između pojedinih mogućnosti privatnog i javnog oblaka, prema potrebama organizacije. I to određuje konačni oblik cloud computinga: sve može. Pretpostavljam da će sve kompanije ponuđači Cloud Computinga na neki način ili razvojem ili akvizicijama ili partnerstvom morati ponuditi sve oblike oblaka krajnjim korisnicima jer stvarno – rijetko kada jedan oblik odgovara u potpunosti organizaciji.
[ms] Windows 8? Stara stvar… dolazi Windows Server 8!
Ili, kako bi rekli, Windows Server Preview. Dakle, već ste saznali da nove Windoze možete skinuti na adresi dev.windows.com (odnosno, na novom siteu za razvoj na novoj platformi) ali ste možda propustili mali link na dnu stranice koji vas vodi na, između ostalog, na download novog Windows Servera (pod uvjetom da ste MSDN subscriber, čini mi se). Ali to je sitnica.
Što ima novoga u novom serveru? Čudesnih stvari, rekao bih, ali to ostavljam za jedan novi post. Ali čini mi se da će virtualizacija i cloud computing platiti svoje, a znate da su to moje omiljene teme.
Zato, ajmo: novi Windows, novi Windows Server, novi Visual Studio, novi… imamo posla.
[ms] BUILD windows / … ili kako s novim Windowsima 8?
Naravno da ne želite propustiti najvažniji događaj ove godine //BUILD windows – što je nova s Windowsima 8, što Microsoft radi za novu platformu, kako programirati i razvijati aplikacije za nove Windowse 8… Sve se prenosi “u živo”, a događanje počinje keynoteom u … utorak 13.09,, u 17.30 po našem vremenu.
Microsoft Community će pratiti live prijenos iz novog okruženja u novom Microsoft uredu, pa ako imate vremena, priključite se ovom događanju. Uz Microsoft ljude, bit će prisutno nešto članova našeg Web Communitya tako da očekujemo ležernu atmosferu uz standardni community meni – pizza & pivo. Nije obavezno, ali bilo bi dobro da se registrirate na https://msevents.microsoft.com/CUI/EventDetail.aspx?EventID=1032493887&Culture=HR-HR , čisto da znamo koliko će ljudi biti prisutno.
[me] projektura.org na novoj adresi…
Za one koji me pitaju što je s projekturom, samo info da smo u procesu prebacivanja na blog format, pa za sada, dok se ne riješe DNS pitanja, nalazimo se na adresi http://projektura.wordpress.com , a kad se završi transfer, evo nas opet na startoj http://www.projektura.org.
A promijenih malo i sadržaj, pa je sad manje project managementa, a više općenitih o organizacijama, upravljanju, ljudima itd. itd.. sve što vole mladi.
[cc] Google App Engine: a sada lovu na sunce. A što sad?
Eto, bilo je za očekivati, mada recimo da ljudi žele vječno živjeti u uvjerenju da bi sve moglo biti besplatno te da postoji dobra strana kruha koja nikada neće pasti tom stranom na tlo (mada nas određeni zakon uči da se to upravo uvijek događa).
Pojavljuju se tu razni proroci, pričaju o teoriji svemira i očekuju da se svijet vrti a da svi lijepo … sad je tu već nastavak rečenice ovisan o proroku. Nije da mi je percepcija te utopije strana, rekli bi naši ljudi – tko ne bi, ali život ipak ima svoju realniju stranu, nego što bi to, recimo, neuk pretpostavio.
Neki dan mi je stigao mail od ekipe (naravno, radim ja i na konkurenciji, valja znat što je tamo dobro, što nije):
In May at Google I/O we announced that Google App Engine would be leaving Preview status later this year. As part of Google’s long-term commitment to App Engine, we are also updating our policies, pricing and support model to reflect its status as a fully supported Google product. We plan to roll this out in the second half of September but we wanted to let you know what this will mean for you and your App Engine applications.
Nisam odmah obratio pažnju, priznajem, a onda je krenula cijela lavina komentara na raznim stranicama i forumima. Dakle što se dogodilo:
Prvo dobra vijest: Google App Engine je napokon izašao iz svoje “beta” faze. Čovjek bi rekao da je sada sve stabilno, provjereno, razumljivo i spremno za dalje. Naravno, valjda jest.
Onda loša vijest: stvari više nisu besplatne. Google je predložio novi cjenik, i iako je to najavljivao, nitko valjda nije mogao dobro razumjeti da će mu se račun (ako je korisnik koji plaća) povećati i to ne koji dolar, nego bilo gdje u rasponu od 10 do 100 puta. Dobro ste pročitali. Naravno i dalje postoji “free” model, ali je takav da ga možete koristiti samo za razvoj ali ne i ozbiljniju primjenu (npr, nema SLA Googlea). Programeri su prilično “pissed off” jer jednostavno ne očekuju od Googlea da na tako značajan način promjeni cijene. No mene zapravo ne brine cijena – to je stvar Googlea i korisnika. Kakva god cijena bila određena, to je stvar tržišta i ponude i potražnje. Ako se ljudima ne svidi, mogu uvijek prijeći kod drugog ponuditelja usluga.
No tu je kvaka 22: mogu li? Oblaci još uvijek nisu interoperabilni i nije jednostavno napraviti “click, change” pristup promjeni pružatelja usluga. I dalje se raspravlja o tome što i kako to učiniti i ekipe se organiziraju na razne načine, na primjer kreirajući udruženja kao što je Cloud Computing Interop Forum, ne bi li se nešto dogovorili, i razne kompanije, poput Microsofta, imaju svoj pogled na razmjenu. Potrošili ste nekoliko mjeseci na aplikaciju, napravili poslovni model, složili tvrtku, krenuli u svoj “cloud podržan svijet” i … netko je promijenio pravila. Možete li se zamisliti u situaciji u kojoj odlazite korisniku (ili im šaljete mail) u kojem ih obavještavate da je njihov servis koji je do sada koštao 22kn mjesečno od sutra malo povećan, tek na 299kn. Ne sumnjam da će korisnici s radošću primiti ovu vijest – i pogledati kako mogu promijeniti svog pružatelja usluga. A to je zahvaljujući cloud modelu vrlo jednostavno i puno jednostavnije njima no što je to vama.
Pišem ovo zapravo jer je svijet clouda ponekad nezgodan i treba biti vrlo pažljiv. Čitati SLA. Razmišljati o poslovnom modelu. Platiti babi babino a ćaći ćaćino. I naravno zaraditi dovoljno da i vi možete pristojno živjeti. I time je jednostavnije razumjeti zašto neke “stare” kompanije koje znaju da stvari moraju ipak biti na svom mjestu nude i SLA na platformi i to uz jasne i razumljive troškove. No naravno, svako odlučuje za sebe.
Mislim da će se i ovdje, kao i kod VMWarea, morati promijeniti struktura cijena. Danas nije jednostavno dignuti letvicu i očekivati da svi stvarno žele preskočiti preko nje.
[me] Što je Cloud Computing … i neke druge stvari :). Uglavnom , čuvate se baterija…
Iskreno se nadam da, kad pričamo o Cloud Computingu a i nekim drugim tehnologijama, stvari baš ne izgledaju ovako… U svakom slučaju, naučio sam da postoji Cloud CD system 
.
Javite mi svoja iskustva…
[ms] SQL v.NEXT na pragu.. I ima puno lipi stvari o kojima vrijedi pričati
Tu i tamo me opale "stare ljubavi"… Iako ga danas ne vidim toliko (sad će biti od communitya), privržen mi je ostao SQL Server na kojem smo napisali cijeli niz pametnih i manje zanimljivih rješenja. Uglavnom "poslovnih" a time i "dosadnih".
Iako se toga možda ne bi sjetili na prvu, SQL Server je tehnologija na koju nekako "računate" i rekao bih da postoji i da se koristi u svim organizacijama i rješenjima. Ja obično pišem o "zanimljivijim" stvarima od SQL Servera, ali mi je novo izdanje postalo stvarno interesantno zbog nekoliko mogućnosti koje mogu na interesantan način promjeniti mogućnosti i percepcije rješenja i aplikacija koje ovise o SQL Serveru. Svatko od nas ima TOP X stvari koje su mu zanimljive, a ovo je nekako moj izbor (više kao i hommage mojim dobrim starim developerskim danima…).
Daklem, ako vas je fascinirala PowerPivot tehnologija koju je izbacio Microsoft, vjerojatno ste se pitali kako to možete iskoristiti u svojim aplikacijama. Do sada nikako, ali u Denali izdanju tehnologija vam je potpuno otvorena, kroz mogućnost koje se zove Column Store Index. Pregled što je Column Store Index i ideja oko toga (Eric Hanson): http://channel9.msdn.com/posts/SQLServerColumnStoreIndex. Oni koji su pratili nastanak mogućnosti sjetit će se da se projekt zvao "Apollo", dok je u CTP3 izdanju dobio i svoje službenoi ime. Zašto mislim da bi ovo morali provjeriti? Pogledajmo primjer:
Ovo smo napisali ne jednom, zar ne? Pogledajmo rezultate:
Ako vam netko tehnologijom može pomoći da se upit može izvršiti ne 2 ili 3 puta već 455 puta brže, rekao bih da je onda ovo stvar koja bi developerima i arhitektima morala pomoći u kreiranju najmanje bržih rješenja. Poslužitelj na kojem se primjer vrtio: 32-logical processor machine with 256GB of RAM.
Naravno, postoje i neka ograničenja, ali ako vas ovo zanima, ionako možete pronaći više informacija na web siteu projekta, gdje je i dokument iz kojeg sam izvukao gornje podatke.
Drugo, tu je tehnologija koja se pojavljivala pod nazivom "Crescent" (lab: Exploring Project Crescent) ili "a Web-based, highly interactive data visualization and presentation solution designed to enable business customers to quickly gain meaningful insights from data." Ovo je jedna od stvari koje je teže opisati i koje morate vidjeti i probati da bi razumjeli. Ali tamo gdje je uključen Amir Netz, očekujete samo najbolje… Za njega potpisujem bilo koji projekt kojeg on vodi.
Ako vas je zanimao jednostavni put u Business Intelligence, možda bi ovo mogao biti dobar početak, bez velike investicije u šumu raznih alata i rješenja.
Na kraju, zanimljiv mi je Juneau – Application Lifecycle Management za SQL Server, integriran u VS priču – tako da "po defaultu" imate code navigation, Intellisense, itd itd, što ste već navikli u razim drugim projektima koji se zasnivaju na VS okruženju.
Juneau se instalira u VS2010 prilikom instalacije CTP3 izdanja.
Kao dodatak, mada to i nije mala vijest, Microsoft Community organizira konferenciju vezanu samo uz SQL Server, s izrazitim fokusom na Denali izdanje. Konferencija se zove: SQL TUNE-IN, a više informacija možete pronaći na ovoj adresi.
[cc] Amazon Web Services for GovCloud … shortcut za državu
da ne duljim što je Amazon Web Services, pretpostavit ću da sve o tome znate kad već čitate ovaj post. Ali da me AWS ugodno iznenadi svojim rješenjima i koracima, nije strano. Evo još jedne priče koja mi je, razumijevajući čime se inače bavim, strašno zanimljiva.
Amazon je jučer objavio da je otvorio svoja vrata državi, o tome su se raspisali mnogi – odnosno da je po njihovim zahtjevima kreirao posebni dio svoje AWS usluge koja služi isključivo potrebama državne uprave (dakako, US administracija je u pitanju). Nije da je državna administracija samo na to čekala (poznati su Kundrini planovi da se smanji za 30% broj datacentara u državnoj upravi time što će se isti konsolidirati i prebaciti na privatni cloud service), ali je ponekad ostvariti cloud prednosti na privatnoj strani u tako kompliciranoj okolini kao što je država teško moguće, pa je zgodno ponuditi usluge, dedicirane, od strane iskusnog pružatelja (no, dobro, i njima se ponekad dogodi udar munje pa se izgube na koji dan).
Iako je AWS globalni javni servis, USA može iskoristiti činjenicu da većina Amazon datacentara leži na poziciji teritorija USA da na ovu ponudu može gledati kao na ponudu privatnog oblaka za državnu upravu koji im nudi vanjski pružatelj. Naravno da, bez obzira što je radi o vanjskom pružatelju usluga, nivo sigurnosti i pristup upravljanju mora pratiti odgovarajuće standarde, pa u Amazonu kažu:
The new Region offers the same high level of security as other AWS Regions and supports existing AWS security controls and certifications such as the Federal Information Security Management Act of 2002 (FISMA), FIPS 140-2 compliant end points, SAS-70, ISO 27001, and PCI DSS Level 1. AWS also provides an environment that enables agencies to comply with HIPAA regulations, the company said.
Naravno da nije jednostavno pristupiti ovakvoj ponudi – sve što kažu na Amazonu jest: kontaktirajte našeg prodajnog predstavnika.
Nekako mi se čini da je upravo ovo pravi pristup – iako možda manje zemlje poput naše teško mogu iskoristiti ovakav pristup jer jednostavno nemaju velike pružatelje, ali zato, dok ne izgrade (ako i ikada to budu trebale) kapacitete koji pripadaju državnoj administraciji, mogu koristiti kapacitete koje im pružaju telekomi (na primjer t-com koji je upravo pokrenuo cloud usluge u Hrvatskoj) ili djelomično državne agencije (recimo da mi tu padaju na pamet FINA i APIS, ali o agilnosti tih institucija nekom drugom (ako) prilikom). Mislim da će biti nužno pokloniti povjerenje vanjskom pružatelju usluga, al isto tako graditi interne kapacitete koji mogu podržati podatke i usluge koji upravljaju različitim sigurnosnim nivoima podataka i usluga (jasno je da MUP ima potpuno drugačiji pristup sigurnosti od Agencije ….)
Dodatno je kako pristupiti lokalnoj i regionalnoj zajednici. Ako pratite vijesti iz velikih zemalja, većina “općih” usluga kao što je mail, seli se na javne pružatelje kao što su Google i Microsoft. Kod nas tako velikih pružatelja usluga nema, pa mi nije jasno zašto se lokalne kompanije, one gore navedene ali i manje nisu jače angažirale u pružanju virtualizirane okoline lokalnoj i regionalnoj upravi. Jasno je da oni uglavnom nemaju novca za jače infrastrukture pod svojim prozorom pa time i više igra činjenica da treba graditi nešto unutar naših granica.
Osobno ne vidim zašto LRG ne bi svoju komunikaciju držao na potpuno javnim servisima (dakle, i veliki igrači) ali ako netko misli da je njegov mail super vrlo tajno povjerljiv (a vole si ljudi utvarati da su bitni pa je prema tome i mail takav) onda razumijem da tu malo treba vremena. No novca je sve manje i bit će interesantno koliko će nas brzo to voditi ka konsolidaciji i “otpuštanju” nekih postojećih tradicija.
RSS pretplata na članke
