Tu i tamo me još ponešto iznenadi ovih dana, a ovo gore sigurno se nalazi u toj kategoriji. Kao što vidim, novi zEnterprise 196 mainframe  za prosinac ove godine planira razne stvari, a jedna od interesantnih je da ćete na njemu moći vrtjeti i Windows aplikacije. Daklem, System z sada podržava z/OS, z/VSE, z/VM, Linux, Unix ali i Windows aplikacije.

Službeno to potvrđuje i IBM već neko vrijeme.

Prije nekoliko godina, ovo bi bila vijest dana. Ne samo što Windowsi ulaze na velika vrata u svijet mainframea i postaju punopravni član obitelji kojom se onda upravlja s jednog mjesta, nego bi odahnuli i razni “programeri velikih sustava” koji su do sada morali zaobilazno povezivati ta dva svijeta (znam to dobro jer smo na tome izgradili dio businessa). Podatak vamo, podatak tamo, aplikacija vamo, aplikacija tamo – nije to jednostavan proces. Znači li to da je netko pobijedio? Zapravo ne – izgleda da će mainframe ostati tamo gdje jest (možda u manjem ili većem broju, ali sigurno još hrpu godina) a da će Windowsi izgubiti jedan argument kojim su ga prištekavali tipa “ali to ne radi s mainframeom”. No vidjeti kako se Windowsi vrte u ovakvom okruženju zbilja je zanimljivo, čisto kako bi dokazali da danas sve ide na svašta i pritom ne traži previše od “interoperabilnosti”. Danas, međutim, vijest je prošla prilično nezapaženo.

Možda je najbolje reći da je ovo sve pomalo postalo irelevantno.

Danas se mainframe ionako preselio u neke nove oblike: ok, razumijem da imate hrpu željeza koja radi određene stvari u svom datacentru na kojoj piše IBM, ali dio korisnika je ionako već migrirao s mainframea, dio ga nikada nije imao, a dio niti neće – pa čak i da ga trebaju. Ne samo da su se pojavile jeftinije varijante s prihvatljivim rizikom nego i velike varijante bez prevelikog rizika – čitaj oblaci.

Ali da će ekipa ovo isprobati i pri tome vrtjeti glavom… kladim se.

Što ima novoga u novom serveru? Čudesnih stvari, rekao bih, ali to ostavljam za jedan novi post. Ali čini mi se da će virtualizacija i cloud computing platiti svoje, a znate da su to moje omiljene teme.

Zato, ajmo: novi Windows, novi Windows Server, novi Visual Studio, novi… imamo posla.

Naravno da ne želite propustiti najvažniji događaj ove godine //BUILD windows – što je nova s Windowsima 8, što Microsoft radi za novu platformu, kako programirati i razvijati aplikacije za nove Windowse 8… Sve se prenosi “u živo”, a događanje počinje keynoteom u … utorak 13.09,, u 17.30 po našem vremenu.

Microsoft Community će pratiti live prijenos iz novog okruženja u novom Microsoft uredu, pa ako imate vremena, priključite se ovom događanju. Uz Microsoft ljude, bit će prisutno nešto članova našeg Web Communitya tako da očekujemo ležernu atmosferu uz standardni community meni – pizza & pivo. Nije obavezno, ali bilo bi dobro da se registrirate na https://msevents.microsoft.com/CUI/EventDetail.aspx?EventID=1032493887&Culture=HR-HR , čisto da znamo koliko će ljudi biti prisutno.

Novi System Center vam omogućava da upravljate ne samo Windows okolinom, nego direktno i raznim Linux (RedHat, SuSe…), iPad, Symbian, Windows Phone 7, Android, iPhone, Solaris, HP-UX, IBM AIX okolinama – time direktno upravlja System Center Configuration Manager 2012. Recimo da Microsoft razumije da su korisničke okoline vrlo heterogene i da se danas sastoje ne samo od drugih poslužiteljskih okolina već i od consumer proizvoda koji se u nju moraju uklopiti. Nije da to niste mogli napraviti i do sada, ali ste morali integrirati cijelo čudo third-party aplikacija da bi tako nešto ostvarili. A sistemski inženjeri ne vole pretjerano takve stvari. Sada iz jedne konzole mogu upravljati  svim čudima koji se spajaju na korporativnu mrežu te mogu primjenjivati različite politike bez obzira na to tko je proizvođač uređaja. Oni detaljniji mogu primjetiti da se danas iz Systems Centra upravlja i cloud computing okolinama – poput Windows Azure okoline.

Još jedna od zanimljivih činjenica je da je Systems Center danas jedina inženjerska upravljačka okolina koja vam omogućava upravljanje nad sva tri najpopularnija hypervizora: Windows Hyper-V, VMWare te XenServer su u potpunosti podržani, što trenutno konkurencija ne prati. Zamislite kako možete dodjeljivati virtualne reusrse na pojedine workloade koristeći resurse kojima upravljaju svi hypervisori! Pa malo red Hyper-V, pa malo XenServera…

Slijedeći put malo više o detaljima implementacije Private Cloud okoline u System Center Virtual Machine Manageru 2012, što mi se čini kao jedna od super zanimljivih stvari koje dolaze. A do tada možete pročitati i zanimljiv članak o Windows Intune servisu na BUG Onlineu (proizvod također objavljen na Microsoft Management Summitu, kojeg je napisao kolega Tomislav Poljak).

Znam, hodam po opasnom teritoriju. Google App Engine (GAE) nam je konkurencija i svaki put kad se na neki način referenciram na iste (konkurencija = broj značajno veći od 1) riskiram komentare tipa “nisam objektivan…”. No, nisam niti napisao originalni post, pa prosudite sami. Dakle, Carlos Ble je programer u Španjolskoj. Zarađuje za kruh programirajući na naprednim tehnologijama, i očigledno je potrošio neko vrijeme pokušavajući napraviti ozbiljnu aplikaciju na Google App Engine PaaS modelu. Ne da nije išlo dobro, nije išlo nikako, pa je napisao ljuti mail kako bi pomogao drugima, ali i objasnio svoje razloge i poglede na model. Pročitajte dolje…

No, ovaj post ima i širi smisao: cilj mi je jednostavno ukazati vam na probleme koje nosi PaaS (Platform as a Service). Google ima GAE. Microsoft ima Azure. VMWare će uskoro imati … (nešto što uključuje SpringSource). Salesforce ima force.com nešto što glumi da je PaaS… ali svi imaju svoje detalje. Bitno je proučiti što piše u dokumentima (ali ponekad jednostavno niti ne piše, kao što je ekipa iskusila u dolje postavljenom Blog Postu). Ako se pitate kako tu stoji Microsoft Azure, dovoljno je bingati par ključnih riječi i priključiti im “problem”. No, rekao bih da se MS daleko ozbiljnije bavi svojom platformom no Google, a vi me probajte razuvjeriti…

BTW: komentari su isto tako zanimljivi kao i post. Ima ih za sada 168…

P.S. U međuvremenu je Carlos napisao dodatak postu, jer ga je “nazvala” ekipa iz Googlea. I pokušala objasniti neke stvari. Uglavnom ne pomaže, kao što i Microsoft uglavnom ne može objasniti svoja ograničenja iz EULAe.

Carlose, dobro si to zakuhao: http://www.carlosble.com/?p=719

Dodatak 27.11. A da imate što čitati i o Microsoft Azure platformi i njenoj budućnosti kao PaaS platformi misli i Gartner u članku “Windows Azure AppFabric: A Strategic Core of Microsoft Cloud Platform”.

Ponovo je “hype” oko jedne TOP 10 liste, i to oko one kojom “upravlja” Gartner 2011: Top 10 technologies. Namjesto Gartnerovih komentara, možete pročitati moje u plavoj boji… Ne kažem da su pametniji, ali, barem su lokalni. Prvo, zašto toliko buke oko Gartnerovih lista? Iskreno, ne znam, danas svaka krava diže nogu, ali kako se Gartner uspio nametnuti korporativnim ljudima odgovore tipa, tako kaže Gartner, prečesto dobivam da bi ih mogao ignorirati. S druge strane, Gartner stvarno ima odlične ljude na nekim pozicijama, i vrijedi ih pratiti i razmišljati zašto vam daju poruku koju upravo čitate…

1: Cloud Computing

This group of technologies has been on the top 10 lists for a few years. Now everything as a service will alter business models and IT procurement. Gartner analyst David Cearley said what has changed is that there are multiple services. Companies will probably need cloud computing brokers. Things to watch:

• Where does the public cloud fit? IT is generally scared of the public cloud, but select workloads are fine.

• Beware cloud washing. IT execs are comfortable with the vendors cloud washing but may not get real capability.

• Limit access to specific clouds based on community and groups. That approach would minimize security risks. Gartner has exclusive clouds and community clouds as services to watch.

• Private clouds are custom and packaged.

[RM] Ne bih rekao da je ovo teški call – danas bilo tko tko misli biti priznat u IT industriji MORA razgovarati o cloud computingu (mada je teško razaznati što je tu istina a što magla). Vjerujem da prilično svi zajedno (vendori) zbunjujemo ekipu oko toga što je to cloud computing i kako ga primjeniti, a to je samo zato jer postoji cijeli niz “unique” scenarija korisnika. Većina korisnika i dalje vjeruje u private IaaS oblak kao nadogradnju svoje virtualizacije koja vodi ka cloud computingu, ali ne treba zanemariti i public dio – za demonstraciju mogućnosti, najbolje je koristiti “public” dio… Rekao bih 2 – 3 godine…

2: Mobile Apps and Media Tablets

Tablets and touch aren’t new. Claunch said that the selection of applications changes the game for businesses. "Apple has leveraged the ecosystem of the iPhone," Claunch said. "And Apple has created consistency." In addition, Apple’s iPad is the poster child for how consumerization is affecting corporate IT. Things to think about for enterprise IT:

• Enterprise apps will need to be designed for the tablet.

• Delivering these apps gets complicated due to the selection of platforms.

• Context-aware computing can connect to customers better.

• Marketing will drive a lot of projects to utilize tablets, but these devices can be used for inspections, surveys, image capture, documentation, and training.

Cearley added, "The PC era is over. Think of mobile design points."

[RM] Yep, black is new white. Mobilni svijet zauvijek promijenio consumer i enterprise okruženje, to smo već prihvatili. Hoće li to zahtijevati da se i aplikacije malo promjene? Možda. Ako pogledate točku 1. (cloud computing) jasno je da aplikacije i podaci mogu biti negdje gdje su vrlo dohvatljivi, a da se samo prezentacijski sloj mijenja. Prezentacija je bitna, ali je samo… prezentacija. Što me vodi ka posljednjoj rečenici Gartnera (“PC era is over”)… Well, PC je samo jedan pojavni oblik prezentacijskog sloja. Ljudi će koristiti ono što im odgovara – ja ne mogu jednostavno napisati tekst na iPadu (barem ne ovo brzinom kojom sada pišem). Ali mogu raditi druge zanimljive stvari, 1000 cvjetova. Da će se dogoditi zamjena laptopa s drugim uređajima- hoće. Ali tek kad riješimo stvari kao što su prepoznavanje rukopisa i glasa. Ne na ovaj način kako to radi danas, nego… za stvarno. Rekao bih 10 – 15 godina.

3: Next-Gen Analytics

Companies need to develop "operational analytics" to make predictions and use data mashups. "There’s value in very current information. We are now shifting our focus to start doing simulations and modeling to predict the future," Claunch said. These simulations would ultimately be run on smartphones and other devices. Algorithms will really matter to companies to support the right type of prediction.

Gartner didn’t advocate doing a lot of analytics investment yet, but be ready to invest.

[RM] Dobro, iz naše perspektive daleko smo od ovoga. Ali nisu ni “oni” dalje stigli, jer problem nisu aplikacije već podaci. Rekao bih da su aplikacije već prilično dobre, dostupne i jednostavne. Pitanje podataka je problematično, jer još uvijek ne uspijevamo imati dobre, relevantne podatke. Mislim da će upravo to biti problem i da će zahtijevati “rethinking” oko prikupljanja podataka, jer čemu zaključivanje ako nam podaci ne “štimaju”. A gledajući lokalne projekte, upravo je “redizajn” BI rješenja bio jedan od dominantnih ove godine, jer razni toolovi pokazuju razne podatke. Ali jednog dana kada se podaci srede… Rekao bih 3-5 godina.

4: Social Analytics

This concept revolves around taking social networking data and incorporating it into enterprise analysis. Sentiment, context, and influence are key areas for companies. "We’re starting to see the tipping point," Cearley said. "It’s moving from bleeding edge to mainstream activity." For now, look at communities you have to support and analyze an entry.

[RM] Iskreno, čudi me kako ovo već nije zaživjelo. Ako itko o meni ima dovoljno podataka, onda su to razni servisi na Internetu (ali i svi oni koji prikupljaju podatke o meni) i čudom se čudim kako da to već nisu iskoristili protiv mene. Naime, prilično je jednostavno zaključiti koju glazbu volim, što kupujem, koje knjige čitam, gdje su mi prijatelji, s kim redovno komentiram na twitteru itd, pa bi moja društvena slika trebala biti prilično “čista” i razumljiva. A time bi to više trebali cijeniti pružatelji usluga… i prodavači proizvoda. Na primjer, kako to da me već nije kontaktirao Iskon, moj pružatelj usluga i rekao, “vidim da ne koristite našu uslugu XY – da vam možda promijenimo to u ZT?” Ali naravno, previše očekujem, kao i obično… Rekao bih 5 – 10 godina, samo zato što mi nije jasno zašto nije 1-3 godine .

5: Social Communication and Collaboration

Social collaboration is "inevitable," Cearley said. "Over the next few years, it will be impossible to ignore this," he added. By now, companies should have policies, high value social uses identified, and have experiments to link social with CRM systems. Meanwhile, unified communications will merge with social. Expertise location will probably be the best use case.

[RM] Ovdje mi opet nije jasno zašto je to uopće u predviđanjima – meni se čini da većina toga funkcionira već danas. Npr, unified communication will merge with social. No sh**. Pa to vidim već neko vrijeme na spoju intraneta i unified communication rješenja u svojoj, a i drugim tvrtkama. Ako je to priča – facebook.com + microsoft lync, na primjer, onda je to pitanje vremena kada će facebook ponuditi kao servis ili će ga spojiti kao što sam napisao s vanjskim ponuditeljem usluge.  Ili recimo docs.com – radimo na dokumentima putem facebooka. Ili novi facebook mail – koristimo Microsoft Office Web App za rad na dokumentima. Rekao bih 0 godina, kao da je to neka velika fora.

6: Video

Corporate use of video is going mainstream. Low-cost video recorders are everywhere. Companies will need video content management systems and better design skills, and they’ll need to address privacy issues and policy concerns. Will all conference rooms be recorded by default? E-learning, merchandising, marketing, webinars, and telepresence will all be key video uses. The tipping point will come in 2011 to 2013. In addition, video will be needed to reach younger employees.

[RM] Ok, video je novi tekst. Ako išta puni Cisco routere ovih dana onda je to video stream. Mislim da će zahvaljujući trendovima kao što je ovaj pod 5. uporaba videa biti sve veća i veća, te će postupno izbaciti tekst iz uporabe u komunikaciji. Zašto bi pisao nešto ako to mogu snimiti? Mislim da će ovdje od presudne važnosti biti integracija u alate i lakoća upravljanja videom u komunikaciji kako bi mogli zamijeniti email ili instant messaging s video pozivom / porukom. Pretpostavljam da će kod nekih ići teže jer se "može vidjeti kako izgledaju”, ali generalno nema zapreke za tako nešto. Zanimljiva istraživanja je radila Research ekipa u Microsoftu – navodno svoj cijeli život možete snimiti na koji TB. A kako cijena prostora pada, čemu uopće brinuti? Jednostavno pri svom rođenju kliknete REC i … sve dalje se snima. Konferencijska soba koja sve svima: TRIED. Veza oko – kamera koja sve snima: WIRED. Rekao bih – 2 godine.

7: Context-Aware Computing

The idea here is that social analytics and computing leads to knowledge about preferences. User interfaces would change based on context. Today, it’s all reactive. By 2011 to 2013, there will be more proactive alerts. By 2014 to 2018, you’ll have context integrated with enterprise systems. Ultimately, there will be a context platform. Portals, mashups, mobile, and social will combine. Vendors will offer "user experience platforms."

[RM] Stari, ovo ne bi ni ja bolje zakomplicirao. Sve će bit povezano sa svime, pa će prema tome sve biti proaktivno. Naravno, neće valjda biti… Rekao bih – nikada. Jer će se to povezati pod tko zna kojim nazivom, parcijalno ili pod nekim drugim nazivom. A da će nam netko ponovo probati prodati varijantu “personalizacije”, mogu se kladiti.

8: Ubiquitous Computing

This topic has been discussed in previous years on Gartner’s lists. In a nutshell, computers melt into objects. There will be machine-to-machine connections, portable personalities, and connectivity changes across multiple devices. There will be thousands of computers for each person on the planet, and you’ll have multiple devices.

[RM] Hm, krenimo od zadnje rečenice – već sada imam multiple devices i već sada imam cloud computing na raspolaganju (čitaj: thousands of computer for each person, ne doduše na planeti, ali recimo od onih koje takve stvari zanimaju). Ideja je opće poznata i davna: imat ćemo ogromne resurse na rasplaganju da napravimo čudne stvari i sve ćemo to koristiti i upravljati iz nekog uređaja. Recimo kao transponder na StarTreku. “Beam me up, Scotty” i trilijuni procesorskih jedinica prebace vas na Saint Tropez. Tko ne bi. Ali, rekao bih – 15 – 2 godina.

9: Storage Class Memory

When Flash meets RAM, there are differences in speed and costs. Persistent storage will also alter management. Claunch said that storage class memory goes beyond solid state drives. This new class of storage will lead to software where operating systems determine where data goes. Storage class memory will become more important over the next two to three years.

[RM] Whoa, zuji mi kao sa smo u 80tima. Hijerarhijski storage udara opet, samo u drugom obliku. Cijena memorije povezana s važnošću podataka. OK, neću ni procjenjivati, ne razumijem se u temu, ovako bih rekao: who cares? Sve mi to miriše na dio normalnog razvoja computinga.

10: Fabric based infrastructure and computers

Every vendor will talk fabric computing, so get ready for fabric-washing. The overall idea here is that you’ll have infrastructure that manages resources in an integrated fashion. Cisco UCS and HP Matrix are examples. New ways of building servers will mean you buy pools of processors and memory instead of physically swapping boxes.

[RM] Pa, ako razgovaramo o cloud computingu, pogotovo o private dijelu danas, onda smo zagazili debelo u fabric computing. Ne vidim smisla ovo izdvajati u posebnu kategoriju, jer je to sastavni dio bilo kojeg pametno organiziranog datacentra. No ako planiramo ovo graditi na svojem teritoriju, onda je to drugi par rukava. Tu će već nedostajati resursa da bi se napravio “integrated fashion” pristup, ali zato postoji hybrid oblik oblaka koji nam to upravo dozvoljava. Rekao bih: tu smo negdje, skoro da smo i više smo nego nismo.

Izvor: http://www.globalknowledge.com/training/generic.asp?pageid=2828, ali i originalna stranica Gartnera o tome: http://www.gartner.com/it/page.jsp?id=1210613.

Nekoliko njih u našoj domaji možda ga je imalo prilike I čuti I vidjeti uživo, a ja eto, slijedom događaja, imao sam prilike više puta

Zašto je Ray bitan za Microsoft? Ray je uistinu fascinantna osoba, na stageu izgleda kao mali zeleni (ili bolje rečeno, veliki srebrni) I vrlo lako vas uvuče u svoj svijet budućnosti I tehnologije. Ray je vizionar I futurist, koji je svoj cijeli život posvetio “onom višemu” – nekoliko koraka isped standardnih proizvoda I rješenja kojima se bavimo. Iskreno, kada je Microsoft kupio Groove, ni na kraj pameti mi nije bilo da će Ozzie “ostati” u Microsoftu, ali se prihvatio nevjerojatnog posla: objasniti Microsoftu da je vrijeme za promjene, da je PC samo jedan od pojavnih oblika uređaja koji će ljudi koristiti, da će se svijet sutra sastojati od nevjerojatnog broja gotovo anonimnih uređaja stalno povezanih u kroz “uber” mreže u kojima su aplikacije I podaci. Sjećam se početnih priča o “software + services” modelu; gledali smo ga više zbunjeno I pokušavali shvatiti" “what-the-heck-it-is-all-‘bout”. Nakon toga je došao val oblaka (cloud computing). Izgradili smo cloud. Stvari su počele sjedati na mjesto. Proizvodi su se počeli micati u oblak. Uređaji su polako postajali … nebitni. Fokus je krenuo na usluge I … podatke.

Jesmo li stvari doveli do kraja? Ne. Nadam se da smo nešto naučili od Raya u ovih pet godina koliko je bio “chief architect”. I da stvari mogu ići dalje tempom I smjerom kojeg smo zacrtali zadnjih nekoliko godina. S druge strane, jasno je da Microsoft još uvijek dobrim dijelom živi u “post-PC-laptop-tablet” svijetu, gdje se ne odriče tako lako dominantne pozicije u svijetu uređaja. Dijelom je Microsoft u pravu – stvaralački strojevi nužni su za neke scenarije (zaboravite da bi ovo nakucao tako jednostavno na tablet ili slate uređaju). No za većinu drugih primjena, uređaj postaje irelevantan. Tu ne otkrivam toplu vodu, nego razmišljam kako smo nesvjesno podijelili svoj radni proces na razne uređaje, pa tako radni dan uključuje nekoliko računala, nekoliko smartphoneova a odnedavno I televizor (mislim da je slijedeći u nizu auto).

We’ve got so far to go before we even scratch the surface of what’s now possible.  All these new services will be cloud-centric ‘continuous services’ built in a way that we can all rely upon.  As such, cloud computing will become pervasive for developers and IT – a shift that’ll catalyze the transformation of infrastructure, systems & business processes across all major organizations worldwide.  And all these new services will work hand-in-hand with an unimaginably fascinating world of devices-to-come.  Today’s PC’s, phones & pads are just the very beginning; we’ll see decades to come of incredible innovation from which will emerge all sorts of ‘connected companions’ that we’ll wear, we’ll carry, we’ll use on our desks & walls and the environment all around us.  Service-connected devices going far beyond just the ‘screen, keyboard and mouse’:  humanly-natural ‘conscious’ devices that’ll see, recognize, hear & listen to you and what’s around you, that’ll feel your touch and gestures and movement, that’ll detect your proximity to others; that’ll sense your location, direction, altitude, temperature, heartbeat & health.

Microsoftu predstoji zanimljivo vrijeme. Vrijeme je to u kojem se mora transformirati do kraja. Slijedeći operativni sustav (Windows TBA) I tehnologije ugrađenje u njega (recimo dominacija koju već vidim u HTML5 primjenama, ali nagađam, naravno), mogle bi omogućiti da , ničim izazvani I relativno neočekivano, preteknemo ChromeOS ili neki slični u primjeni I ideji uporabe Web-based OS rješenja. Kako se samo ovo uklapa u “devices in seamlessly connected world” svijetu kojeg opisuje Ozzie: uređaj I povezani svijet relativiziraju softver koji se nalazi između njih – možda ne u sllijedećoj reinkarnaciji ili inkarnaciji OS-a, ali možda barem jednim dijelom.

“Beam me up, Scotty”, rekao bi kapetan Kirk kroz komunikator, a ja kažem “Stay close, Ozzie”, jer nam treba više vizija I ideja kao one koje smo slušali zadnjih… sad već prilično godina. Za kraj, pročitajte Ozzijev, na neki način farewell, na njegovom blogu.

“Gang, we’re done! 24 chapters, about 1,000 pages. Congratulations to Charles, who has outdone himself!

Speaking for Charles and for the Windows Phone 7 team, we hope that you will enjoy Programming Windows Phone 7:

You can download a PDF here (38.6 MB).

And you can download the ebook’s sample code here (5.03 MB).

To give you a sense of this offering, here is Charles’s Introduction—beneath that you’ll find the ebook’s full Table of Contents:

Introduction

This book is a gift from the Windows Phone 7 team at Microsoft to the programming community, and I am proud to have been a part of it. Within the pages that follow, I show you the basics of writing applications for Windows Phone 7 using the C# programming language with the Silverlight and XNA 2D frameworks.

Yes, Programming Windows Phone 7 is truly a free download, but for those readers who still love paper—as I certainly do—this book will also be available (for sale) divided into two fully-indexed print editions: Microsoft Silverlight Programming for Windows Phone 7 and Microsoft XNA Framework Programming for Windows Phone 7. [Note from Devon: we should have these ready for order in December 2010.]

With the money you’ve saved downloading this book, please buy other books. Despite the plethora of information available online, books are still the best way to learn about programming within a coherent and cohesive tutorial narrative. Every book sale brings a tear of joy to an author’s eye, so please help make them weep overflowing rivers.

In particular, you might want to buy other books to supplement the material in this book. For example, I barely mention Web services in this book, and that’s a serious deficiency because Web services are likely to become increasingly important in Windows Phone 7 applications. My coverage of XNA is limited to 2D graphics and while I hope to add several 3D chapters in the next edition of this book, I don’t really get into the whole Xbox LIVE community aspect of game development. Nor do I discuss any programming tools beyond Visual Studio—not even Expression Blend.”

Što je Microsoft Security Essentials?

Microsoft Security Essentials nudi zaštitu u stvarnom vremenu na vašem kućnom računalu, a štiti od virusa, špijunskog softvera i drugog zlonamjernog softvera. MSE u pozadini radi tiho i efikasno kako biste slobodno i prema svojim željama koristili računalo bez ometanja ili dugih računalnih zastoja.

Za koga je namijenjen?

MSE je dostupan svim privatnim korisnicima i za male tvrtke do 10 računala koji koriste genuine Windows operativne sustave. Licenčne uvjete pogledajte OVDJE

Koje operativne sustave podržava?

MSE je dostupan za Windows XP, Vistu, Windows 7 i podržava XP mode način rada u Windows 7 operativnom sustavu. Također podržava 32 i 64 bitne verzije a više o sistemskim zahtjevima pogledajte OVDJE

Je li podržan hrvatski jezik?

MSE je dostupan na preko 30 jezika što naravno uključuje i hrvatski jezik a korisnik sam može odabrati jezik koji želi ili jednostavno odabrati download a sustav će automatski pročitati regionalne postavke te shodno tome ponudi jezičnu varijantu.

Svi koji već niste, MSE možete skinuti sa: http://www.microsoft.com/security_essentials/

Uvijek me ovakve stvari zainteresiraju: dvije mega kompanije se tuže oko nečega, što smo mi, kao krajnji korisnici percipirali kao “otvoreno, javno, standardno, dostupno…”. A na kraju ispada da nije, odnosno, ovisi o tome kako tko već želi primijeniti pravila.

Dakle, što se dogodilo?

Kao što i sve leteće zvijeri na granama znaju, Google je napravio vrhunski i uspješni mobile OS pod imenom – Android. Da bi to čudo imalo i nekakve aplikacije na sebi, dijelom je zaslužna i implementacija programskog jezika Java.

Tu uletava ORACLE, i pokreće sudsku tužbu protiv Googlea, tvrdeći da je povrijedio patentna prava koje ORACLE ima nad Java-om. Tužba se temelji na činjenici da ORACLE Google Android vidi kao konkurenciju svom Java programskom jeziku kao platformi za mobilne uređaje (sjetite se da postoji Java ME danas u 3.0 verziji) (3), ali vidi i probleme u implementaciji koristeći Dalvik virtualnu mašinu u Androidu koja donosi just-in-time kompiliranje Java aplikacija. No to danas nije samo pitanje je li tko što napravio (zanimljivo, SUN je mogao davnih dana reagirati na Android) već pitanje kamo nas mogu odnijeti potencijalni problemi s tumačenjem vlasništva nad specifikacijama (patentna priča).

Iako je oduvijek bilo jasno kakva prava nad Javom zadržava SUN, nisu uvijek bile jasne i posljedice, odnosno, sitne pravne začkoljice koje su uvijek pisane malim slovima (čitaj dalje što je pisalo malim slovima)

Danas kao što vidimo ORACLE tuži GOOGLE oko Androida, odnosno implementacije JAVA-e. S tehničke strane situaciju najbolje oslikava dio posta:

“…when Sun was an independent company, it released its free Java source code under an open source license (GNU GPLv2). It did this of course to attract open source developers. In the license there is a “Classpath Exception” which is a crucial provision (see last paragraph) that allows developers to link their code to Java without the need to fall under a GPL license—meaning developers can make their own licensing terms and not be bound by GPL. Here’s the rub – Sun only included the Classpath Exception for the core Java platform – it’s not included in the mobile edition. So Sun brilliantly appeared to be playing open source benefactor while at the same time keeping control of the mobile side of the equation (i.e. the rights to the gold mine).”

Dakle, što reći? Ponekad otvoreno i ne znači “100% otvoreno”, kao što niti “zatvoreno” ne znači “100% zatvoreno”.

Oracle’s complaint against Google for Java patent infringement

KOROLAR CIJELE PRIČE:

Ako se netko sjeća, prije dvije-tri godine smo imali zanimljivu raspravu vezanu uz OOXML i ODF norme pohrane informacije u dokumente. Cijeli svijet je debatirao tko tu želi koga, i što nametnuti kao standard. Pa se prisjetih jednog proročanstvenog posta kojeg sam napisao (dalje u tekstu). Doduše, pisao sam o tome tko upravlja ODF standardom (tada, SUN Microsystems), mada su svi parirali u smislu, sve je to otvoreno i dostupno. Kad eto, ORACLE kupio SUN. I time sva njegova prava i patente, a tako i prava na ODF specifikaciju. Što bi bilo tada da je sada? Vrlo je jednostavno uočiti da ipak ima smisla govoriti o više mogućnosti, odnosno, izbjeći oslanjanje na samo jedan izbor. I ponovo, dvije i pol godine kasnije, mislim isto: treba normirati i ODF i PDF i DOC i DOCX i ASCII i … i upravljati sadržajem a ne formatom.

No, da se i djelomično ogradim: problem ovog tipa teško se može dogoditi ODF ili OOXML implementatorima – za razliku od Java-e, oba su ipak internacionalni standardi koje je usvojio ISO. Ali, s kompanijama se nikad ne zna.

Evo i povijesnog posta (koji je nastao 9.12.2007)

[OpenXML] Tko će kontrolirati OOXML jednog dana? Nadam se ne "vanzemljaki"(1)

Čitam i zadnji post Radoslava Dejanovića, vezanog uz to tko će kontrolirati OOXML kada postane normom i priznajem da sam malo zbunjen, opet miješamo kruške i … beton. Dakle, ne mogu komentirati što već Rob Weir "misli" o tome što je navodno Microsoft predložio ECMA i ISO TC odborima glede upravljanja normom, ali me čudi da se uopće očekuje nešto totalno različito. Pa tko upravlja ODF specifikacijom (dakle, normom)? Tko ju ispravlja, nadograđuje i radi nove verzije? OASIS naravno, a ne ISO! OASIS kao tijelo koje je i poslalo ODF specifikaciju na normizaciju u potpunosti upravlja specifikacijom i predlaže razne verzije na normizaciju (tako je u među vremenu verzija 1.1 usvojena kao OASIS standard a pretpostavljam da će verzija 1.2, koja sadrži znakovitije izmjene, biti poslana na ISO za usvajanje kao nova verzija norme). Ne radi to ISO ili neki od njegovih komiteta, to jednostavno nije njegova funkcija.

Isto je i sa OOXML specifikacijom – ako će tko upravljati istom, onda je to ECMA te njeni pripadni članovi. Ako netko hoće utjecati na to kako izgleda ODF spec, neka se učlani u OASIS. (btw: ODF je predložio Sun, jedan od članova OASISa – nije ODF nastao kao zajednički predani rad svih članica OASISa. Sun dapače ima vrlo čvrstu kontrolu nad specifikacijom (2)). Vidi sličnosti s Microsoft/OOXML/ECMA pretpostavkama?! Ako netko hoće utjecati na to kako izgleda OOXML spec, neka se učlani u ECMA. Microsoft je jedan od članova ECMA, upravo kao i IBM, Adobe, Ericsson, HP, Intel, Lexmark, Philips, Panasonic, Sony… OASIS opet ima svoje članove. Weir prilično "fula fudbal" i piše o tome kako ISO nema kontrolu jer MS/ECMA mogu upravljati specifikacijom. Točno, ali onda nema ni standarda / norme i onda je Microsoft opet na početku ili – nigdje. Ili, stvarno, možemo podržati kreiranje WG4 pododbora koji će biti osnovan kako bi upravljao OBIJEMA specifikacijama (što jest i navedeno na Weirovim stranicama) – ODF je danas standard van kontrole ISO organizacije.
Dakle, demokracija je na djelu, ako netko hoće utjecati, neka se učlani. Inače se svi bave politikom i svi su vrhunski političari a kad treba biti dio odlučivanja, onda ne samo da nisu članovi stranke, nego niti ne izađu na izbore. Iako postoji podudarnost, ne pričam ovdje o hrvatskom političko – demokrativnom miljeu . 

(1) uz dužno poštovanje Šlepu, crtanom liku iz crtića Auti. 
(2) Sun se svojski potrudio zadržati kontrolu nad ODF standardom.
Sunova "covenant not to sue" izjava sadrži zanimljive dijelove i ograničen je samo na one verzije specifikacije u kojima Sun sudjeluje: "any subsequent version thereof ("OpenDocument Implementation") in which development Sun participates to the point of incurring an obligation". Dakle, ako Sun sudjeluje u izradi verzije specifikacije, sve OK. Ako ne, onda vas može tužiti jer se eventualni razvoj specifikacije može kositi s Sunovim patentima. Ponavljam, ovdje nije riječ o Msu, nego o neredu koji postoji unutar OASISove produkcije ODF standarda. Check: http://www.oasis-open.org/committees/office/ipr.php

Ponovit ću pasus koji sam tada izdvojio…

(2) Sun se svojski potrudio zadržati kontrolu nad ODF standardom.
Sunova "covenant not to sue" izjava sadrži zanimljive dijelove i ograničen je samo na one verzije specifikacije u kojima Sun sudjeluje: "any subsequent version thereof ("OpenDocument Implementation") in which development Sun participates to the point of incurring an obligation". Dakle, ako Sun sudjeluje u izradi verzije specifikacije, sve OK. Ako ne, onda vas može tužiti jer se eventualni razvoj specifikacije može kositi s Sunovim patentima. Ponavljam, ovdje nije riječ o Msu, nego o neredu koji postoji unutar OASISove produkcije ODF standarda. Check: http://www.oasis-open.org/committees/office/ipr.php

Mislim da se određena primjena ovog pristupa dogodila i ovdje: Google je napravio nešto samostalno, a SUN (ORACLE) lijepo primjenio gornje pravilo (prema modifikaciji koju je imao vezano uz mobilnu Javu… I rest my case.

Kompletan link na post: http://ratkom.bloger.hr/post/openxml-tko-ce-kontrolirati-ooxml-jednog-dana-nadam-se-ne-vanzemljaki1/557215.aspx

O tempora, o mores, rekao bi stari filozof. Jednom ću ovdje dodati priču oko naše politike, koaliranja i raskida koalicije, ali kako ne pišem o politici, to ipak na 1:1 ili 1:n događanjima

Neke od paralelnih priča i postova: Mary Jo Foley ima svoje viđenje kao je ovo Microsoftu zapravo super, ali zaboravlja da je svojedobno upravo Microsoft iskreširao 1 mlrd USD SUN-u zbog svoje implementacije Java RT enginea (Java.NET ako se netko sjeća). Čudo da ovi u Googleu nisu obratili na to pažnju. 

(3)Java Platform Micro Edition Software Development Kit 3.0
Java ME SDK 3.0 is now available for Windows XP and Vista. Click Download to install it now. (Having trouble installing? See How to Install.) Java ME Platform SDK is a state-of-the-art toolbox for developing mobile applications. It integrates CLDC, CDC, and Blu-ray Disc Java (BD-J) technology into one SDK, and replaces Java Wireless Toolkit 2.5.2 and Java Toolkit 1.0 for CDC. » More information