ratkom.net: potraga za nepoznatim

Ugodno me jučer iznenadio mail tvrtke Multilink kojim se objavljuje dodjela prvih ITMark industrijskih certifikata izvrsnosti European Software Institute-a tvrtkama Enel Split d.o.o. i Multilink d.o.o. Iako znam da Boris i ekipa predano rade na tome, pilotiraju projekt te ga planiraju kroz klaster ponuditi i povezati s drugim IT tvrtkama, lijepo je vidjeti da je inicijativa urodila plodom te da se tvrtke “samoorganiziraju” u želji da poboljšaju kvalitetu svojih proizvoda i usluga.

Što bi to dakle bio ITMark? Iako to možete pročitati i na linku, ukratko:

Riječ je o certifikatu izvrsnosti za male i srednje tvrtke iz područja informacijskih tehnologija koji obuhvaća procjenu kvalitete i zrelosti procesa iz tri komplementarna pogleda:

- upravljanje poslovanjem,
- razvoj i održavanje proizvoda,
- informacijska sigurnost

Promatramo ili iz perspektive krajnjeg korisnika, vjerojatno se kroz ovo može prilično dobro shvatiti kako posluje IT organizacija čije usluge koristite ali i razumijete neke nove “pojmove” koji nam naglo postaju bitni – na primjer, koliko su sigurne informacije koje ste im povjerili ili koje koriste.

Rekao bih da prilično dobro znam obje ekipe – imao sam s njima prilike raditi na raznim projektima i radi se o vrhunskim stručnjacima u svojim područjima čije tvrtke možda zaslužuju bolje tržište nego što je ovo naše. I time mi je draže da su pronašle novi put kojim se mogu dokazati na međunarodnom tržištu, ali ono što mi je još bitnije – da sustavno i vrijedno rade na svojoj kvaliteti. S druge strane, čini mi se da je ovo vrlo primjereno našim IT tvrtkama jer je namjenjeno za mala i srednja poduzeća – a takvih je kod nas valjda 96%. Nema smisla “ubit” tvrtku samo zato da bi imali mega-certifikat… do kojeg se dvojbeno drži.

Eto, hvalevrijedno, projekt je podržala i e-Hrvatska, a nadam se da će i drugi njihovim stopama.

Kada radite u velikoj organizaciji, lako je predvidjeti neke stvari koje se događaju u drugom kutku kompanije. Na primjer, BING interno više nitko niti ne vidi “samo kao search provider” ali tek su mi zadnje aplikacije omogućile da vidim koliko je smislena i zanimljiva integracija tražilice i drugih izvora informacija, pogotovo kada te informacije stižu u realnom vremenu. Novi Bing Streetside donosi integraciju s crowdsorucingom (slike koje se koriste mogu doći, recimo, s Flickera), WorldWide Telescope projektom (zašto ne bi u pogled integrirali i znanje o noćnom nebu, vidi video), indoor panorame (kako objekt izgleda i iznutra, ne samo izvana), ali i video overlay tehnologiju… čitaj dalje.

Dodatno, ponekad to saznate iz neočekivanih (ili barem donekle interesantnih) izvora: tako je Bing Maps Architect Blaise Aguera y Arcas, “otac” raznih tehnologija poput Photsyntha, izašao pred TED publiku i prikazao joj nekoliko zanimljivih stvari (vidi video). TED je mjesto gdje bih to i očekivao: ljudi se trude u kratkom vremenu prikazati najbolje i najjače što trenutno tehnologija, zabava i dizajn (otud i nazov TED – Technology, Entertaiment, Design) pa mi je jasno da je cilj zadiviti masu. No, potpuno novi doživljaj prikazan je na stranicama WIREDa (opet rekao bih očekivano) – real time video feed mapiran u StreetSide (indor panoramu). Ne mogu vam to opisati, kliknite na WIRED video…

Zanimljivo zar ne? Ovih dana smo upravo lamentirali o tome kako će biti cool kad budemo imali Streetside kroz koji možemo ući u pojedine prostore i kretati se njima kao što se danas krećemo ulicama, ali da ćemo uz to imati i live feed s kamere koja je tamo negdje instalirana… Interesantna će biti pitanja privatnosti, zar ne? Ali ako smo s tim ok (npr. javni prostori) i ako “zamaskiramo” osobe – onda je to nova tehnologija i njena primjena.

U svakom slučaju, ovdje možete pogledati predavanje u trajanju od 8 minuta. Blaise misli da je potrošio previše vremena, ali je zapravo na kraju dobio “standing ovation”…

Iako ovo samo po sebi nije nekakav post, već više servisna informacija, mislim da je bitno ponoviti i objaviti na koji način možete saznati što se i kada događa u Microsoftu Hrvatska (ali i u srodnim prostorima kao što je Microsoft Innovation Center VŽ). Iznenađujuće je da se skoro svaki dan nešto događa, bilo da nije ili jest javno, a kako smo već prije nekog vremena prešli na korporativni alat za praćenje događanja, sve možete pronaći na ovoj adresi na Microsoft Events stranicama.

Ne samo da ih možete pronaći, nego se putem ovih stranica odmah možete i registrirati, postaviti događanje u Outlook pa i dobiti podsjetnik dan prije da ste se prijavili…

Stavite si link u RSS reader i možete vrlo dobro pratiti, da ne propustite slijedeće okupljanje IT PRO MS Community grupe ili ne daj bože ne čuti informacije o novom Sharepointu 2010…

P.S. ovaj post nema veze s barba Lukom, Lukom Abrusom, ili nekom drugom individuom, pa je svaka slučajnost namjerna. Mislim, sličnost nije namjerna. Ali zna se da nas zovu i … “pa kako nisam znao za taj event…”. I još jedan disclaimer: Microsoft događanja ipak ne izgledaju kao u priloženoj slici, da ne bude zabune. Nažalost.

Kao što je bilo objavljeno, Microsoft Innovation Center Varaždin je već u rujnu 2009. godine u suradnji s Međunarodnim institutom za softversku ekonomiju, inovacije i poduzetništvo (IISEIE) okupio lokalne partnere i u Varaždinu osnovao prvi lokalni ogranak Instituta u svijetu – jedna od zanimljivih inicijativa lokalnog Microsoft ureda i Microsoftovog inovacijskog centra da se pokrene program koji povezuje lokalnu zajednicu znanja, fakultete i korporacije poput Microsofta.

Kao izravni rezultat osnivanja ogranka Instituta, u Hrvatskoj je u studenom 2009. godine MIC (opet prvi u svijetu) pokrenuo izvođenje programa Microsoft Innovation Academy, kao jedna od 24 zemlje u svijetu u kojima će se program Innovation Academy izvoditi.

Razmišljam nešto o tome – Microsoft je vrlo aktivan u naporima povezivanja i pokretanja ovog tipa (evo djelomične hrvatske liste: Microsoft Innovation Center, Community Center, Innovation Academy, ImagineCup natjecanje BizSpark, DreamSpark i WebHostSpark programi, citizenship programi… ), ali mi sve nedostaje malo jači pristup IT zajednice u “citizenship” dijelu. I to ne promatram samo kroz dijeljenje besplatnog softvera – razmišljam o stvarnom povezivanju interesiranih strana u razne udruge i zajednice na makro i mikro nivou.

Jedna od dodatnih akcija je i osnivanje Hrvatskoj istraživačkog konzorcija. a više možete pročitati na blogu Microsoft inovacijskog centra. Par riječi iz posta:

Hrvatski istraživački konzorcij bit će fokusiran na spajanje industrijske, akademske i upravne (lokalne vlasti) istraživačke zajednice u provođenju istraživanja i stvaranju preporuka za razvoj i rast lokalnog gospodarstva temeljenog na softveru. Istraživanja u ICTu će pomoći otvaranju radnih mjesta i gospodarskom rastu u Hrvatskoj.
Konzorcij će pružiti priliku za članove konzorcija, Institut i širu istraživačku zajednicu za pokretanjem  istraživanja u gospodarskim aktivnostima generiranim kroz stvaranje i razvoj industrije informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) s naglaskom na lokalno softversko gospodarstvo.

Naravno, za sada je to tek početak, očekujem konkretne rezultate. Članice /za sada/ konzorcija su za sada IISEIE, Microsoft Innovation Center, Grada Varaždin, Tehnološki Park Varaždin, Fakultet organizacije i informatike i Veleučilište u Varaždinu… Odličan primjer suradnje s lokalnom zajednicom, nadam se da se može replicirati i na druge sredine…

Iako samoprezentacija nije baš najsjajniji način stjecanja razumjevanja između mene i vas, ekipa iz eBizMagsa je objavila intervju kojeg smo napravili prije nekog vremena. Odgovarajući na pitanja, prisjetio sam se početaka i to me bacilo u sjetno raspoloženje. ZX81, ZX Spectrum… to su bila vremena.

Pa rekoh, da se zabilježi i ta akcija. A kad sam već kod toga, koji su bili vaši početci? Ima li istosljedbenika s kojima sam “dijelio” (“razmjenjivao”, “presnimavao”) programe? …

Sjećate li se emisije na Radio 101 kada su puštali računalne programe? Koja su to bila vremena…

Iako je vrijeme “top 10” stvari bilo i prošlo (obično to vežem uz najave onoga što se dogodilo u prošloj ili će se dogoditi u slijedećoj godini), moram ne preskočiti zanimljiv post u kategoriji “and now something completely different”. NowAndNext.com  je site koji razmišlja o tome “što će se dogoditi poslije budućnosti” donosi zanimljiv pogled na ne samo tehnološke, već i opće društvene poslovne trendove koji se događaju oko nas.

No ono što je stvarno interesantno je odlična mapa koja daje zanimljiv “tube map” pogled na povezanost istih. Nakon što ju isprintate, vjerojatno ćete provesti neko vrijeme proučavajući linije i točke povezanosti – interesatno je što utječe na što. S nečim ćete se složiti, s nečim nećete, ali… recimo da se dosta trendova nalazi upravo na ovoj mapi – i vrlo su globalni, tako da ne očekujete da se na njemu nalazi Milan Bandić… iako me zanima zašto tamo nema WinDaysa . S obzirom da je moto prošlogodišnjih bio “Odaberimo budućnost”, ove godine …

Kratki citat:

What’s Next is a trends report offering clear, concise and non-sensationalist commentary on trends in society, business, science & technology, government and the environment. Each issue covers trends across twelve sectors and speculates about future risks and opportunities.

Osim što vas može isprovocirati, možda vam može dati i poneku ideju za vaš postojeći ili novi business – mislim da na mapi ima dosta stvari za koje morate posegnuti za wikipedijom ili sličnim izvorom znanja.

No još interesantnije je – nedostaje li vam nešto? Ima li neki zanimljivi trend kojeg autor nije uspio primjetiti a upravo vi jašete na tom valu? Drop me a comment…

Da vam kontroler više neće trebati za igre, pokazalo se to već na projektu Natal (XBOX360). No da vam neće trebati uređaj za puno toga, pokazuje i zanimljiv projekt kojeg rade u Microsoft Researchu. Može li mikro (nano) računalo pratiti koje mišiće koristimo za određene akcije i time odraditi tu akciju za nas? Elektromijografija (EMG) bi nam navodno mogla malo pomoći oko ovoga, a ista prati uporabu mišića (i samo njih) u odrešenim aktivnostima. Aktivnost mišića pretvara se u određene signale koji se mogu poslati i … to je to. Znam jednu malu zamlju na brdovitom Balkanu u kojoj će se ovo ludo prodavati.
 

Naravno, kako je ovo samo istraživanje, prve implementacije izgledaju kako već izgledaju – s hrpom žica i vrlo čudno (ok, tako je izgledao i telefon na početku…). No ako pogledamo u patentne prijave (vidi dolje) onda je jasno gdje ova tehnologija cilja – a to je proširenje naše funkcionalnosti na zanimljiv način (vidi originalni post i nacrte iz patentne prijave). Da ne govorim da se možete prisjetiti knjige “Fiasco” legende Stanislawa Lema (referiram se na robota Digla), a imate ju i ovdje za besplatno čitanje (da mi je znati kome sam posudio svoju, a nije mi ju vratio…).

Priznajem da je dobar povod za ovaj post bio dio videa koji prikazuje osobu koja se približava autu s punim rukama: gdje su kvragu ključevi? Meni se to upravo dogodilo danas, a događa se svaki put kad se vraćam s placa ili zbog nekog razloga imam pune ruke stvari. A izgleda da bi ovako nešto moglo pomoći pri tome… Ovaj post me podsjetio na jedan koji sam već davno prije objavio, a toliko mi je dobar da ga moramo RTovati (vidi prethodni post).

Neznam kako vi, ali ponekad imam osjećaj da mi je ova informatička struka otela hobi. Kada sam bio u školi, informatika je izgledala kao dobro i zabavno vrijeme (ZX81, ZX Spectrum, QL…) i pretvorila se u hobi koji se opet pretvorio u … posao. Danas je to više ekselica i reportinga nego što je to "stvarne" informatike, pa se ponekad izgubio osnovni smisao, a čemu sve to.

Ponekad se pojavi vijest ili komentar koja vas vrati u to vrijeme, kada je informatička tehnologija bila nešto neviđeno i kada ste svakim klikom na tipkovnicu otvarali novi svijet, tada manje dostupan, zagonetniji i čudniji. Eto danas sam naletio na sljedeći video koji je zapravo reportaža iz emisije CBS 60 Minuta. Što reći, nego, kliknite i gledajte. A zatim komentirajte.

Watch CBS Videos Online

Ima  smisla, zar ne? Ako još o tome dvojite samo pročitajte komentare na stranici koja originalno prikazuje video: http://www.cbsnews.com/video/watch/?id=4564186n  – pročitat ćete ljudske nade, želje i molbe. I očekivanja koja imaju od informatike (i nas informatičara, koliko to gordo zvučalo).
I moram dodati: napravljeno dijelom i na Microsoft platfomi. Idem radit nešto pametno .

Najbitnije je pitanje, naravno, što nas očekuje u novoj godini? Iako je uvijek nezahvalno davati prognoze ovog tipa, jedno je jasno: možda ćemo manje raditi na remenu (stezanje) a više na mišićima (raspodjela energije). Naime, ne jedan konzultantski pregled upućuje na to da je došlo vrijeme pametnog razmišljanja o tome kako koristimo svoje IT sustave i prestanemo rješavati probleme količinama. Jedan od zanimljvijih je McKinsey Global Survey – iako bi odgovore mogli napisati i sami, zgodno je razmisliti o tome što nas očekuje u IT svijetu (naravno, ovo pišem s vendorske perspektive – ako ste krajnji korisnik, prihvatite ovo kao otvoreno razmišljanje).

izvor: “IT in the new normal”, McKinsey Global Survey results, December 2009

1. Poboljšanje učinkovitosti u razvoju i održavanju aplikacija. No, napokon su aplikacije došle na svoje mjesto: nažalost iz prilično negativne perspektive. Priznajmo sami sebi: nismo baš dobri na ovom polju – aplikacije i dalje nastaju prilično “nekontrolirano” bez obzira na to što smo investirali u razvojne timove. Očigledno nismo dostigli kritične nivou “Application Lifecycle Managementa”, gdje se možda još uvijek više fokusiramo na izradu aplikacije (dakle, samo kodiranje), ponekad i na prikupljanje zahtjeva… Kategorije kao što su upravljanje kvalitetom, postavka i nadogradnja aplikacija, uvođenje krajnjih korisnika u promjene i slično, i dalje su, u većem broju slučajeva, misaona imenica. Nema se ovdje što puno za razmišljati: korisnici će inzistirati na kvaliteti softvera. Ali i na penalima ako stvari ne rade kako treba. I na mogućnostima da se aplikacije “učlane” u veće sustave za praćenje rada (nešto tipa Microsoft System Center proizvodi). I na jednostavnoj nadogradnji koja ne traži da je sustav offline cijeli dan (ili noć). I slično. S druge strane vjerujem da će vendori morati napraviti pritisak na svoje razvojne timove. Podignuti kvalitetu. I investirati već jednom u razumjevanje grupnog rada i alata koji ga podržavaju.

2. Smanjenje projekata i aktivnosti. Pa, ne bih rekao smanjenje projekata – više bih rekao odabir onih koji nam stvarno donose vrijednost. Nevjerojatno je da sam, u svojih n godina rada u IT struci, naišao tek na par organizacija (par teži ka 1) koji provode Portfolio analize svojih projekata (mislim na IT projekte, ali i inače nije situacija baš blistava). Analiza portfelja bi morala dati odgovor “u koje projekte investirati” i naravno, pratiti to odgovarajućom metrikom. Ali takve analize uglavnom nema, nego se lista projekata temelji na … potrebama projekata koji su kao završeni, gašenju vatre poslovnih grupa koje nužno odmah moraju imati određeno rješenje te … što god uprava kaže da treba napraviti. Naravno, ima i svijetlih primjera, ali uglavnom se vrlo malo novca oslobađa za projekte koji proizlaze iz strateške naravi, a koji su optimalni iz perspektive portfelja. To ima svoje korijene i u nepostojanju strateških ciljeva ili ciljeva općenito organizacije, ali…

3. Povećana konsolidacija infrastrukture. Naravno. Problem koji već imamo odavno, a koji danas kulminira cijelim nizom rješenja, od hardverske virtualizacije do cloud computinga. Konsolidacija je nužna već nešto vremena – ali će zapravo dobro doći ne samo onima koji imaju viška sklopovlja nego više onima koji imaju manjak (kada se radi o hardverskoj konsolidaciji). Ali mislim da je ovdje bitnije fokus usmjeriti na druge dvije stvari: virtualizaciju aplikacija i desktopa te virtualizaciju u oblaku, odnosno uporabu cloud computinga kao dodatnog resursa. Mislim da i jednom i drugom kompanije ne daju dovoljno na značaju – a imam osjećaj da su te dvije / tri virtualizacijske tehnike normalni i prirodni slijedeći koraci koji dalje mogu “srediti” vašu infrastrukturu.

4. Pregovaranje o ugovorima s dobavljačima. Iako bih prirodno preskočio ovaj dio moram ga komentirati. Jedna je perspektiva sigurno smanjenje cijene – mislim da će većina korisnika biti fokusirana na to i to je kratkoročno razumljivo. No, stavio bih u taj kontekst i pregovaranje o iskoristivosti ugovora: dakle, koristimo li sve što plaćamo. Drugo, koristimo li to na ispravan način. I sigurno najbitnije: koliko VRIJEDI taj ugovor. Na primjer, da li bi prihvatili da uz povećanje ugovora od 20% (ne samo puko povećanje cijene, nego kroz nove proizvode) omogućite kompaniji povećanje prihoda od 40%? U zamišljenim apsolutnim iznosima, da li bi uz investiciju od 50.000 USD omogućili kompaniji od zaradi 1.200.000 USD (ovo su stvarni omjeri jednog projekta). ROI od 24 puta? Mislim da bi vam većina financijaša dala potvrdan odgovor. No u vrijeme rezanja troškova, malo tko razmišlja na ovaj način. Davno, kada smo bili na MBAu, jedan od predavača je rekao “Svatko može smanjiti troškove za 10%. Probajte povećati profit za 10% – to je pravi zadatak za managera”…

5. Promjena dosega projekata kako bi se smanjio trošak. Dobro, to je barem razumljivo. Tome projekti i služe – da bi se na kontrolirani način moglo upravljati isporukama. No, ovdje postoji korolar točke 2 – ako smo već pametni odradili smo to u točki 2 (odnosno, sve smo stavili na optimalnu krivulju) pa je jednostavno odrediti što se i u kojim prioritetima smanjuje. S druge strane, očekujem da će se projekti razvući upravo zbog nedostatka investicija – ali opet, to je samo odgoda ne i ukidanje.

No, pišući ove komentare gotovo da se nisam osvrnuo na “težinske” kriterije (pogledajte što se planira za slijedećih 12-18 mjeseci). Jasno je da će se nastaviti raditi tamo gdje je najbitnije i ima najviše prostora. Većina direktora neće gubiti vrijeme tamo gdje bi bilo koji efekt bio kratkoročan i zapravo, dugoročno gledano, upitan.

Mislim da je dosta i da se iz čitanja izvješća može dobro zaključiti gdje će se nalaziti slijedeća godina. Ne toliko u smanjenju koliko u optimizaciji. Optimizaciji koja zahtjeva više razmišljanja, manje jurnjave. I gledanja u postojeće resurse i snage. Cijelo izvješće McKinseya možete pročitati ovdje.

Za one koji vole, poput mene, tu i tamo razglabati o budućnosti svega i svačega (svašta nešto, rekao bi moj vrli prijatelj) sigurno je zanimljivo štivo koje je objavljeno kao rezultat istraživanja koje je organizirao Microsoft Research daleke 2007 godine.

Naslov istraživanja ujedno je i naslov ovog dokumenta: kako će izgledati interakcija između ljudi i računala 2020-te godine? I ne samo to, kako će općenito izgledati budućnost u kojoj sudjeluju računala?

Da ponovim iz uvoda istraživanja, a napisano opet davne 1966 godine:

The question persists and indeed
grows whether the computer will make
it easier or harder for human beings to
know who they really are, to identify
their real problems, to respond more
fully to beauty, to place adequate value
on life, and to make their world safer
than it now is.

Norman Cousins – The Poet and the Computer, 1966

Dakle, miš u ruke, mozak (ne na pašu, nego aktivno uključen) te klik na ovaj link (PDF) i … samo se sjetite da je odgovor “42”.