ratkom.net: potraga za nepoznatim

Mi jesmo, i kao i uvijek, dobro se zabavili, naučili i naradili tijekom tog tjedna – zapravo, prošlog tjedna ako ovo čitate lagano zavaljeni tijekom vikenda ili ponedjeljkom ujutro na poslu uz jutarnju kavicu. Global Enterpreneurship Week je uvijek događanje koje vam puni baterije – kao i kod Imagine Cupa, radite s mladim i pametnim ljudima koji žele više bolje i jače, a i znaju kako to postići.

GEW je svake godine sve veći i traje sve duže – pogledajte samo statistiku koja je izvađena iz prošlih godina i koja je jednostavno: senzacionalna.  Poduzetništvo je “na cijeni” i postoji razumijevanje kako i zašto, jer je upravo poduzetništvo glavni motor bilo koje ekonomije (to vam mogu potvrditi svi veliki igrači, a zašto se kod nas misli da je glavni pokretač industrijalizacija, tko to zna…)

Ove godine nositelj svih aktivnosti bio je Microsoft Innovation Center Varaždin, te je u Varaždinu različitim aktivnostima obilježen ovaj tjedan. Kad kažem obilježen, onda je to malo skromno, jer je odrađen cijeli niz aktivnosti prošli tjedan:

Čujem da je najzanimljivije bilo na otvaranju novog ogranka PMI (Project Management Institute) Varaždin, a i sam sam imao priliku učestovati na Enterpeneuership Forumu 2011. (na linku je moja prezentacija oko.. para i cloud computinga). Sve je ovo ogroman doprinos kojeg je iznio uglavnom na svojim plećima Marko Drenovački, voditelj MICa Varaždin, pa mu ovim putem čestitam na odličnim rezultatima i nadasve zanimljivim događanjima.

Za više informacija možete se obratiti Marku (recimo da je najbrži na @micvz a mislim da će i on napisati svoje viđenje tjedna kada se malo odmori… do tada, pozdrav i veselim se novim idejama…

Evo kratki post kojeg sam inicijalno objavio prije više od dvije godine, ali u međuvremenu je stavljeno novog sadržaja pa da vam ne promakne: na Microsoft Research stranicama je objavljen "projekt Tuva" koji je zapravo zgodan pristup i obrada do predavanja o fizici i fizikalnim zakonima održanih davnih pedesetih godina koje je odradio Richard Feynman, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku. Možda starija ali po pristupu i zanimljivosti i dalje vrlo jedinstvena predavanja.

BillG ga je spomenuo (projekt) kao dio pitanja i odgovora koji je odradio unutar svog recentnog predavanja na University of Washington, pa me to podsjetilo na ovog velikana kako fizike tako i pravog storytellera.

Dodatno, ovo je jedan od likova koje možete bolje upoznati, a koji je sudjelovao na "Manhattan" projektu – odnosno projektu stvaranja atomske bombe. Da smo mi ovako učili fiziku (i ostale predmete) vjerojatno bi mi više toga ostalo u sjećanju. Uvod u osnovni zakon gravitacije je upravo prestrašno dobar (malo povijesti, malo šala i pošalica). Obavezno provjerite.

Ovo Internet vrijeme prolazi daleko brže no što je čovjek navikao kod novog vremena. Tu i tamo se sjetim što smo radili tamo negdje 2000. godine i s obzirom da je to sve nepovratno nestalo u bespućima digitalne povijesti teško je danas napisati… bilo bi ovo da je bilo ono… Ali zato postoje zanimljivi servisi poput WayBack Machinea koji vas mogu vratiti u digitalnu prošlost i pokazati kako je neki site izgledao, recimo, te famozne 2000. godine. A to je bila zanimljiva godina – vrijeme .COM booma, svi su pisali web siteove i shopove, investiralo se naveliko, svi su postali preko noći puni para (barem temo negdje u Silicijskoj), i sve je izgledalo tako ružičasto. Zna Ivo Špigel o čemu pričam .

Povodom toga, skupina entuzijasta, mene uključivo, sjela se razglabati oko ideje tipa “što kad bi na jednom mjestu vodili podatke o osobama, pa one definiraju prijatelje, pa vodimo poruke između njih… itd itd”, jednom riječju.. danas mi se čini da smo gotovo definirali Facebook u svojoj prvoj verziji! Pisalo se neka specifikacija, napravila se i prva verzija, tražili se investitori, ali ipak smo mi iz male zemlje, ideja je čudna jer eto, ništa se ne prodaje i nije jasno gdje se zarađuje i slično (duga je to priča, možda uz neku pivu…).

Misija je bila jednostavna (prepisujem s sitea):

Zagreb, Hrvatska, 15. Srpanj 2000
Kako poznata karikatura kaže – Na Internetu nitko ne zna da si pas. I nitko ne zna da si lažov.
Ovdje Fullprofile može pomoći. Tvrtka začeta prije dvije godine želi biti izvor informacija o osobama koje mogu pomoci da saznamo tko je tko i što se o njima zna. Tehnologija tvrtke bazirana na modelu neuronske mreže, emulira usmeni prijenos informacije o osobi. Fullprofile prikuplja informacije od osoba o osobama i formira njihov javni profil. Iz dobivenih podataka svatko može izvesti svoj zakljucak.
Fullprofile rješava probleme ostajanja u kontaktu, dobijanja povjerenja i otvaranja poslovnih prilika. Usluga smanjuje inerciju procesa širenja informacija. ‘Sa fullprofile uslugom znate tko je tko, online i offline.

Sjetio sam se cijele priče jer sam kroz WayBack naletio na snapshote sitea iz 2000. i još nekih godina, prije no je nestao. Login screen je izgledao ovako nekako, da sad ne idem u detalje servisa koji više niti ne radi niti je aktivna domena:

… a tada se ulazilo u svijet na koji me podsjetio Facebook kada je postao popularan, samo smo u to vrijeme svi iz te grupe već bili … kud koji. Vidim da smo imali i koncept zida (Inbox), prijatelja (VIP lista) te profila (profil), a i ostale ideje nisu bile za bacit.

Jesmo li poput Facebooka mislili na privatnost? Jamačno… možda to nismo znali najbolje napisati ali… bilo je tu zanimljivih pokušaja.

Fullprofile servis prikuplja vaše informacije u svrhu promocije vaših znanja, sposobnosti i iskustava. Fullprofile jamči da se vaši osobni podaci koriste jedino za naznačenu svrhu i u skladu sa zakonom, te da se drugacije ne upotrebljavaju osim ako Vi to izričito ne odobrite. O vama ovisi koje informacije želite objaviti. Na Fullprofile stranicama nalaze se informacije koje mogu omogućiti nekome da vas identificira i kontaktira. Informacije su prikupljene iz javno dostupnih zbirki informacija i od korisnika. Kao korisnik imate mogućnost upravljanja informacijama i izbora informacija koje vaš profil sadrži. Fullprofile jamči da će vam omogućiti, da putem definiranih kanala osobno kontrolirate svoje osobne podatke, koje ste nam pružili o sebi. Prihvaćanjem statusa korisnika dajete odobrenje za objavljivanje informacija iz vašeg profila. Prihvaćanje statusa korisnika nije obavezno.
Ako želite ispraviti netočnu informaciju, objaviti ispravak ili povući neku od informacija iz vašeg profila postanite korisnik ili nazovite naš hotline.

Rekao bih, imali smo Facebook ideju jedno pet godina prije Facebooka, ali smo valjda bili na krivom mjestu … Ali nema veze, bitno je da je zanimljivo, ionako smo danas svi čili i zadovoljni na svojim mjestima. A uz put smo puno naučili i iz projekta i iz svojih pokušaja i pogrešaka.

Zašto ovo pišem toliko godina kasnije?

Vidim da se naše tvrtke uvelike probijaju na strana i globalna tržišta. Vidim da ujedno kao i uvijek postoje “devils advocate” ekipa koja je najpametnija pa… ima to već ovdje, ima to već ondje… nećete uspjeti. Ne kaže se zaludo da je igra devil’s advocate najbolji ubojica svih invencija. Moja poruka svim mladima, nadarenima i sa idejama za koje im svi govore da… <ubaci nešto>… Samo naprijed, rasturajte…

Znate o kome govorim, da se sad ne uvijedi netko, ali to je ekipa koju svakodnevno čitamo i podržavamo, čak i na tom famoznom Facebooku… Što bi rekao Richard Branson (sir): “Screw it, let’s do it”. Imao sam ga prilike slušati ove godine na konferenciji, i stvarno je čovjek.. interesantan.

Mislim da kao nacija imamo dosta znanja i dovoljno ideja (a i tržište je postalo dovoljno globalno da danas nema zapreka koje su donedavno postojale – što mi potvrđuje i današnja vijest da je ekipa iz Splita (SPOTIE) prezentirala svoju ideju i rješenje na startup konferenciji u …. Pekingu? Nekada bi to bilo čudno, danas je to samo vijest koja će trajati do… sutra. Ali to mi je ionako zakon. A da nam treba malo svjetla, ne trebam o tome, sve je jasno iz svakodnevice.

I za kraj, mala ispravka pogreške, da definiram te ljude s idejom: Eduard Bočkaj, danas direktor prodaje na Novoj TV, Ivana Smoljan Dobranović, manager u S&T Hrvatska, Zvonimir Mavretić, suvlasnik u tvrtki eVision i moja malenkost, svašta nešta u Microsoftu Hrvatska. Osobno, jedan od najboljih timova u kojem sam radio u zadnjih… 30tak godina. Nadam se da se nitko neće ljutiti što sam ih naveo ovdje, zaslužuju – ionako je post ovdje da se zapiše slučaj onako, za povijest!

P.S. Kladim se da Zvonimir i danas negdje čuva FP specifikaciju… a ti, Marče Cukenberdže, neka ti je, imao si sreće ovaj put!

dakle ponedjeljak u SRCU, Zagreb a drugo predavanje je u Rijeci dan kasnije na FIlozofskom fakultetu.

Tko je Lorenzo Madrid? Ukratko…

Lorenzo Madrid has over 30 years of working experience in the ITC industry, many of them throughout the Latin America region. He joined Microsoft in 2003, as the Public Sector Director for Brazil and thereafter moved to the USA to become Microsoft’s Chief Technology Officer for the Latin America Region and in 2007, he was appointed as the World Wide Director for the Government Interoperability Initiative and he has recently become the World Wide Director for Technology Office Strategy in Public Sector.

He has been keynote speaker in several international events, such as COMDEX, The Economist World Forum, the World Wide Forum in Technology for Tax Systems, the West Indies Government Conference and the Lee Kwan Yew School of Public Policies, addressing the impact of technology in society and its importance to leverage economic growth.

In the USA, he has recently been appointed as one of the advisors for the National Science Foundation for the e-government research chapter and he is also a fellow at CTG – The Center for Technology in Government – University of New York at Albany.

Dakle pozivnica za SRCE, Zagreb:

Pozivamo Vas na predavanje

Cloud Computing i povezani uređaji: platforma za novu poslovnu vrijednost

koje će održati g. Lorenzo Madrid

(World Wide Director for Technology Office Strategy in Public Sector, Microsoft Corporation)

u ponedjeljak, 19. rujna 2011. godine u 16 sati

u Sveučilišnom računskom centru Srce, dvorana E, J. Marohnića 5

Gospodin Lorenzo Madrid predstavit će viđenje nove ere računalstva, iz gledišta tvrtke Microsoft, u kojoj inovativne softverske aplikacije na pametnim uređajima, uz podršku internetskih spremišta podataka i servisa, pojedincima nude veću kontrolu nad informacijama te privlačnije i naprednije značajke na računalima, mobilnim telefonima i drugim uređajima. Predavanje će dati pregled novih mogućnosti koje otvara cloud computing te ukazati na zanimljive trendove koji mijenjaju naš život i naše poslovanje.

Predavanje se održava u organizaciji tvrtke Microsoft Hrvatska i Microsoftove IT-akademije u Sveučilišnom računskom centru, a bit će prenošeno i uživo putem interneta na adresi: mms://astra.srce.hr/live.

Predavanje će se održati na engleskom jeziku, a trajat će 45 minuta nakon čega će prisutni sudionici imati prilike postaviti pitanja predavaču.

te pozivnica za Filozofski fakultet u Rijeci:

P O Z I V

na

na Filozofskom fakultetu u Rijeci, dvorana 006 – prizemno
Kampus Sveučilišta u Rijeci, S. Krautzeka b.b.

Gost predavač: LORENZO MADRID, World Wide Director for Technology Office Strategy in Public Sector, Microsoft Corporation

Naziv predavanja: „Cloud Computing i povezani uređaji: platforma za novu poslovnu vrijednost”

Tema: Nova era računalstva, u kojoj inovativne softverske aplikacije na pametnim uređajima, uz podršku internetskih spremišta podataka i servisa, pojedincima nude veću kontrolu nad informacijama te privlačnije i naprednije značajke na računalima, mobilnim telefonima i drugim uređajima. Predavanje će dati pregled novih mogućnosti koje otvara nova platforma te ukazati na zanimljive trendove koji mijenjaju naš život i naše poslovanje.

Jezik predavanja: engleski

Trajanje predavanja: 45 min. nakon čega slijedi rasprava te pitanja/ odgovori

Mali sažetak predavanja u nastavku…

Malo o oblacima, klijentima i budućnosti

Na pragu smo nove ere računalstva, u kojoj inovativne softverske aplikacije na pametnim uređajima (“klijentima”), uz podršku internetskih spremišta podataka i servisa (“oblak”), pojedincima nude veću kontrolu nad informacijama te privlačnije i naprednije značajke na računalima, mobilnim telefonima i drugim uređajima. Takav napredak pojedincima će omogućiti da budu produktivniji, a tvrtkama i ustanovama svih veličina da postanu prilagodljivije, inovativnije te usmjerene na suradnju. Nova generacija računalstva ima ogroman potencijal za poticanje gospodarskih prilika, a pojedincima, tvrtkama i državnoj upravi omogućuje prilagodbu računalnih značajki u skladu s potrebama.

Kombinacija pametnih značajki i mogućnosti povezivanja u širok raspon uređaja, uz podršku internetskih servisa, stvorit će novu paradigmu računalstva utemeljenu na konceptu „klijent plus oblak“. Kao najveća svjetska softverska tvrtka, Microsoft je predvodnik tih tehnoloških postignuća, kombinirajući ih tako da klijentima pružaju dosad neviđenu mogućnost izbora i fleksibilnost – nudi širok raspon rješenja po modelu "klijent plus oblak", kao kombinaciju naprednih softverskih aplikacija i hardvera te internetskih servisa – ta rješenja nazivamo “softver plus servisi".

Napredni, međusobno povezani uređaji

Najveća pokretačka snaga na kojoj se temelji nova generacije računalstva jest brz rast raznolikosti i snage računalnih uređaja povezanih s internetom. Danas mnogi ljudi – osobito u razvijenim društvima – imaju jedno računalo na poslu i jedno kod kuće te jedan ili više računalnih uređaja koje nose sa sobom, kao što su pametni telefoni i digitalni glazbeni reproduktori. Napredak u tehnologiji mikroprocesora, pohrane, komunikacija i zaslona omogućio je pak pravu eksploziju različitih računalnih uređaja. Proizvođači poluvodiča kao što su Intel i AMD nastavljaju s povećavanjem računalne snage novim višejezgrenim procesorima, koji potiču razvoj pametnih uređaja s inovativnim Microsoftovim softverom i softverom drugih tvrtki. Konzumerizam je danas značajno promijenio svijet organizacija, te je danas realno za očekivati da vrijedi bilo koji oblik i pristup, od toga da djelatnici žele koristiti svoje osobno računalo na poslu pa do toga da uopće ne žele računalo.

Taj trend vidimo već danas na mobilnim telefonima, čije su mogućnosti gotovo iste kao na osobnim računalima, televizorima povezanima s internetom i obogaćenim korisničkim sučeljima, GPS i medijskim jedinicama u automobilima koji reagiraju na glasovne naredbe, elektroničkim čitačima knjiga koji knjige preuzimaju s interneta i prikazuju ih u kvaliteti gotovo jednakoj onoj na papiru, digitalnim okvirima za slike koji dohvaćaju slike i drugi sadržaj bežično putem interneta te igraćim konzolama koje služe kao kućni multimedijski centri. No to je tek početak.

Pametniji softver jednostavniji za upotrebu

Drugu važnu pokretačku snagu na kojoj se temelji nova generacija računalstva čine veliki pomaci u operacijskim sustavima i softverskim aplikacijama koji pokreću i povezuju sve te uređaje. Primjerice Windows 8, nadolazeći Microsoftov operacijski sustav za stolna i prijenosna računala, sadržavat će dodirno prirodno korisničko sučelje s kojim su se mnogi korisnici mobilnih telefona, PDA uređaja, Tablet PC uređaja i sustava Microsoft Surface već upoznali. To će programima koji se izvode u sustavu Windows omogućiti da ponude intuitivnije dodirno korisničko sučelje i značajke, čineći softver potpunijim dijelom naših života na poslu i kod kuće. Microsoft znatno ulaže i u razvoj drugih sučelja koja se temelje na prepoznavanju glasa i slike, a koja će i ostale proizvođače potaknuti na razvoj inovativnih novih proizvoda i servisa te računalne uređaje učiniti još svestranijima, naprednijima i jednostavnijima za upotrebu.

Microsoft i druge softverske tvrtke nastavit će razvoj sve inovativnijeg softvera koji će se nalaziti na korisničkim računalnim uređajima, što se često naziva „obogaćenim klijentskim“ softverom. U godinama koje slijede vidjet ćemo pametne značajke i mogućnost povezivanja utkane u gotovo sve pore života, od zaslona veličine zidova i stolnih dodirnih računala kao što je Microsoft Surface u tvrtkama, do umreženih senzora i zaslona u svojim domovima koje pogone nevjerojatne mogućnosti rada koristeći prirodnu komunikaciju kao što je Microsoft Kinect . Možda najvažnija promjena očekuje se tamo gdje već nekoliko godina grupe tvrde da nema napretka – osobna računala. Promjene u koncepciji Windowsa 8, mogućnosti koje donosi System On A Chip (SoC) arhitektura te podrška za ARM procesore promijenit će način kako koristimo osobna računala – i to ne samo za čitanje sadržaja u kojima iPad i slični uređaji drže značajan dio tržišta, nego i u onom koji nam je najvažniji, a to je stvaranje. SoC arhitekture mogu smjestiti cijelo računalo u jedan mali čip i time osloboditi prostor i mogućnosti za druge bitne dijelove i uređaje.

Napredne značajke i funkcije tih programa omogućit će korisnicima da izvršavaju sve složenije računalne funkcije, kao što su vizualizacija i simulacija podataka. Inovativniji softver potaknut će i razvoj nove generacije pametnih uređaja koji će korisnicima pružiti fleksibilnost pri ispunjenju njihovih računalnih potreba na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme.

Taj priljev pametnih značajki i mogućnosti povezivanja u široki raspon uređaja nadopunjava rast internetskih servisa, stvarajući novu paradigmu računalstva utemeljenu na konceptu "klijent plus oblak". U toj paradigmi zadaci pohrane i obrade podataka raspoređeni su na pametne klijente s naprednim značajkama (kao što su osobna računala, dekoderi kabelskog signala ili mobilni uređaji), a veliki internetski servisi smješteni su u ogromnim podatkovnim centrima. Korisnicima se na taj način nude obogaćene i naprednije značajke koje im omogućuju pristup potrebnim informacijama, zabavi i mogućnostima povezivanja – u bilo koje vrijeme i na bilo kojem uređaju.

Oblak: nadopunjavanje i poboljšavanje računalstva s obogaćenim klijentima

Treća pokretačka snaga na kojoj se temelji nova generacija računalstva jest sazrijevanje interneta kao pristupnika za internetske servise, pri čemu udaljeni podatkovni centri hostiraju podatke i pružaju aplikacije za uređaje korisnika i IT sustave. Jednostavnije rečeno, oblak će poboljšati računalne značajke na klijentu omogućujući korisnicima pristup softverskim aplikacijama i podacima putem interneta. Aplikacije i podaci spremaju se u podatkovnim centrima na drugoj lokaciji, a ne na uređaju ili računalu korisnika ni u lokalnom podatkovnom centru tvrtke ili ustanove. Kada se softver i podaci isporučuju u obliku mrežnog servisa, funkcije instalacije, održavanja i podrške centraliziraju se i poboljšavaju, što rezultira većom ekonomskom učinkovitošću.

Oblak se često vezuje uz softverske aplikacije koje podržavaju ključne IT procese (i može ih nadopunjavati), kao što su upravljanje odnosima s klijentima, videokonferencije i upravljanje web-sadržajem. No mnoge tvrtke i ustanove nisu osposobljene za samostalno upravljanje tim procesima ili nemaju za to interesa. Računalstvo u oblaku tvrtkama i ustanovama omogućuje pristup softverskim aplikacijama i računalnim kapacitetima uz plaćanje samo onih servisa koje koriste.

Oblaku se danas pridodaje prilično pažnje i sve softverske kompanije imaju svoje strategije kako tome pristupiti. Naravno, ovisno o tome na čemu se temelji strategija kompanije tako se i pristupa konačnom objašnjenju koji je doseg i mogućnosti oblaka: ponekad je sve u javnom oblaku (na primjer Amazon i Google) a ponekad je sve u privatnom oblaku (na primjer VMWare i IBM). Microsoft već od početka nudi holističku priču oko cloud computinga: privatni, javni i hibridni oblak samo su mogućnosti u kojima krajnji korisnik određuje kako želi primjeniti mogućnosti oblaka. Ako je odlučio koncentrirati svoje mogućnosti unutar svoje organizacije, onda je to privatni oblak. Ako ne želi investirati u svoju infrastrukturu i aplikacije, onda je to javni oblak. Ako želi imati sve pod kontrolom, ali želi mogućnosti just-in-time skaliranja, onda je to hibridni model. I zapravo, odluku nije potrebno niti napraviti, već je moguće dinamički se "kretati" između pojedinih mogućnosti privatnog i javnog oblaka, prema potrebama organizacije. I to određuje konačni oblik cloud computinga: sve može. Pretpostavljam da će sve kompanije ponuđači Cloud Computinga na neki način ili razvojem ili akvizicijama ili partnerstvom morati ponuditi sve oblike oblaka krajnjim korisnicima jer stvarno – rijetko kada jedan oblik odgovara u potpunosti organizaciji.

Za one koji me pitaju što je s projekturom, samo info da smo u procesu prebacivanja na blog format, pa za sada, dok se ne riješe DNS pitanja, nalazimo se na adresi http://projektura.wordpress.com , a kad se završi transfer, evo nas opet na startoj http://www.projektura.org.

A promijenih malo i sadržaj, pa je sad manje project managementa, a više općenitih o organizacijama, upravljanju, ljudima itd. itd.. sve što vole mladi. 

Ne tako davno već sam pisao o Microsoft Home of the Future, a sada imamo priliku pogledati i zanimljiv video, koji vam može dočarati kako to izgleda. Sjetio sam se ovoga jer smo upravo u petak imali zanimljivo događanje eZdravstvo koje je, opet, uključivalo video eHealth of the Future.

Eto, kad sam ja uključen, ne može bez Future varijante… Ali dobro je razmišljati o tome – barem imamo viziju o tome što želimo izgraditi. AKo to nemamo, onda, svi putevi vode u RIm ili sve je to kao Brownovo gibanje – idemo u svim smjerovima a stojimo u mjestu.

Neću o politici, obećao sam.

Za nama su još jedni WinDaysi… Nije mi namjera prepričavati kako je bilo – ako ste bili sve znate, ako niste, bit ćete slijedeće. Ove godine sam imao malo više vremena posvetiti se ljudima i događajima, a manje se baviti problematikom vulkana, pepela i nemogućnosti da pozvani predavači dođu na svoje pozicije.

Očigledno je bilo da konferencija ponovo napreduje. Prošle godine se osjetila recesija, bilo je manje ljudi, a ove godine ponovo rast od desetak posto. Nije loše, znam da nije jednostavno odvojiti tri ili pet dana i potrošiti lovu za kotizaciju, hotel i kotizaciju. Kako sam na konferenciji bio svo vrijeme, razgovori su mi rekli da je tehnički dio značajno poboljšan, ali da mi nedostaje osvježenja. Ne možda toliko o programatskom pristupu koliko možda još više novih tehnologija ali i onih koje bi zvali „niše“. Mobilne tehnologije su bile hit, cloud computing također, a evidentno je bilo da i platforme drže svoj položaj (sharepoint, sql server).

Jesmo li pretjerali s Cloud Computingom? Čuo sam ovaj komentar nekoliko puta, i stvarno, cloud je ispadao iz ladica i iskakao iz wca i mislim da je gotovo svako inženjersko a i poneko poslovno predavanje “moralo” na neki način spomenuti računalstvo u oblacima. No, mada izgleda da ga je bilo previše, bio sam na nekim predavanjima koja su spomenula cloud ili se bavila istim, i prilično se iznenadio nepoznavanjem publike oko osnovnih koncepata cloud computinga. Zaključio sam to prema pitanjima koja su postavljena a koja na silu pokušavaju ugurati stari model u novi i uglavnom počinju s “a kako ja mogu svoju…”. People, mislim da morate investirati vrijeme i zaboraviti ”cut copy paste” varijantu u kojoj ste sutra “cloud enabled”. A mislim da ćemo i mi nastaviti “daviti s ovim”.

Poslovni dio je bio, barem meni, odličan. Vrlo zanimljivi okrugli stolovi s dobrim predavačima (barem na onima na kojima sam ja bio) bili su vrlo provokativni i moglo se čuti svega i svačega, ali je nekako unisono bilo da ljudi očekuju neku promjenu i da žele raditi zajedno da bi se ta promjena ostvarila. Nekako se podrazumijevalo da je ICT sektor vrlo živ i otporan i da ga treba iskoristiti kao pokretača, samo kad bi mu se na neki način više – vjerovalo. Pri tome smo se koncentrirali na 3 stvari: edukaciju, kreiranje poslova i rad na kreiranju kvalitetne radne snage. No, više o tome u budućim postovima.

Kako je vama bilo na WinDaysima? Imate li svojui „good, bad…“ listu? Imate li koji sugestiju za slijedeću godinu? Sve pametno… slušam.

… ili… Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke migrira na Windows XP (ukratko prepričano) nakon što je dio djelatnika neko vrijeme proveo na Linuxu. No dobro, bombastičan naslov koji uopće nije tema ovog članka nego sam članak koristi igrajući se s prevoditeljima (translatorima). Kako je originalan članak ZDNeta napisan na njemačkom jeziku (nije da se ne snalazim, ali…), prebacio sam ga na brzinu u Microsoft Translator, i tada, uobičajeno nezadovoljan rezultatima, pokušao isto s Google Translatorom. I što reći? Niti jedan niti drugi nisu baš briljirali u rezultatima. No, rezultati su više nego dobri za razumijevanje osnove i ako baš ne morate poput pravnika tumačiti svaku riječ i zarez, sasvim dovoljni kako bi potvrdili osnovu teksta.

Usporedio sam oba rezultata i vidim da se ne razlikuju u kvaliteti (barem u prijevodu s njemačkog na engleski). Vjerojatno su algoritmi doživjeli svoj plafon i dalje je samo pitanje koliko ćemo dugo čekati dok se ne dogodi nekakav dramatičan preokret u uporabi tehnologije (možda kvantno računarstvo, tko će ga znati).

Je li dovoljno – dovoljno? Ovih dana dosta putujem po svijetu i zanimljivo je kako je kombinacija engleskog jezika (koji je postao pravi esperanto) i prevođenja raznim pomagalima danas omogućio da se uspješno krećemo po kugli. Uporaba programa kao što su World Lens drastično pojednostavljuje stvari i omogućava mi da u Kini ne jedem samo u mcDonaldsu (kad taj logo jedino tamo prepoznajem). A cijela hrpa različitih translatora, programa koji mi objašnjavaju kako što izgovoriti… samo čeka da ih downloadam. No istina je da sam s engleskim prilično “safe” gdje kod krenem (osim možda u Francuskoj gdje i dalje uporno odbijaju komunicirati na engleskom čuvajući svoje nacionalno blago. To mi se čini nespretnim, ali ih razumijem zašto to rade).

WorldLens: Rekao bih da su računala i strojevi sve bolji.

Ne znam da li ste primijetili da se ovih dana dosta govori o Watsonu, IBM programu koji je uspješno pobijedio svoje protivnike (ljude) u igri Jeopardy (dobro, nije znao da Srbija NIJE u EU, ali to su sitnice…). Deep Blue je davno pobijedio u šahu, Watson je sada znakovito pobijedio u općoj logici i pretraživanju, strojevi sve bolje prevode jezike… napredujemo li mi to u umjetnoj inteligenciji? Odnosno, čeka li nas Skynet iza ugla? Neznam, osobno radije bih da me čeka BabelFish (tko je čitao Vodič…) zna o čemu govorim pa da se na miru popričamo što i kako treba jesti kada si u Kini, a i da mi u Turskoj u cjenjkanju ne podvale značajno veću cijenu no što je u susjednoj ulici. Nadam se samo da ribica neće izazvati koji rat, kako je u knjizi i zabilježeno.

Moram priznati da me tehnologija i dalje fascinira svojim mogućnostima. Dobro je, barem nije dosadno.

Izgleda da se nisam slučajno raspisao prije nekoliko postova o tome kako Microsoft kotira po pitanju korporativne društvene odgovornosti – hvala na pitanju, kotira dobro. Kao još jedna zanimljiva potvrda, jučer je izašao Microsoft 2010 Citizenship Report ili, pregled aktivnosti koje tvrtka Microsoft ima u domeni odnosa i rada s društvenom zajednicom. Više informacija možete vidjeti na navedenim stranicama, ali par kratkih crta:

• organizirali tehničke treninge za preko 29 miliona ljudi unutar Community Technology Skills programa
• kroz Partners in Learning program radimo s preko 200 milijuna nastavnika i učenika u 114 zemalja na uporabi tehnologije u obrazovne namjene
• donirali smo softvera vrijednog preko 500 milijuna USD za 43.700 neprofitnih organizacija
• radimo s preko 325.000 studenata u okviru Imagine Cup natjecanja u preko 100 zemalja kako bi tehnologija riješila probleme svijeta
• Microsoft Inovacijski centri radili su sa preko 130.000 ljudi na edukaciji, razvoju i kreiranju rješenja (i kod nas su dva takva)
• Sudjelovali u kreiranju Disaster Emergency rješenja za H1N1 (i u Hrvatskoj), sudjelovali u pomaganju na Haitiju i Čileu… zapravo, sve možete pronaći u stranicama.

Ne možete pronaći puno kompanija koje objavljuju ovakva izvješća. Nažalost previše je velikih koji ne brinu o svojoj ulozi, ali još je nesretnije da ne razumiju koliko mogu doprinijeti zajednici. Mislim da ova moja nije jedna od njih, a rezultate možete procijeniti sami. Dao sam si u zadatak da napravimo posebno izvješće i za Hrvatsku, pa vjerujem da ću ga uskoro moći objaviti.  

Još jedna grupa materijala koje dolaze iz naše EDU zajednice te u suradnji s tvrtkom COGNITA – kratki materijali na hrvatskom jeziku o tome kako uspostaviti roditeljsku zaštitu na računalu kako bi donekle bili sigurni što koristi vaše dijete. Naravno, donekle, jer je i dalje najbolji način da se osigura sigurnost djece za računalima i internetom da se provede vrijeme s njima i da se s njima radi na razumijevanju problema, a to ne može zamijeniti niti jedan računalni program ili postavka.

Računala su klincima omogućila potpuno novi svijet i donijela cijeli niz dobrih stvari u smislu saznavanja, istraživanja, igranja. No, donijela su i otvorila svijet problema koji nažalost koristi tehnologiju kako bi ostvario svoje ciljeve. Nije na meni da sad razglabam o ovome, ali, posvetite malo vremena ovome i … javite mi ako imate ili znate za zanimljive materijale na HR jeziku kako bi smo ih svi zajedno proslijedili.

Iako postoji cijeli niz materijala na engleskom jeziku, kombinacija sa nepoznavanjem računala ponekad čini nepremostivu prepreku roditeljima u postavljanju sigurnosti, a to ne bi smio biti problem. Zato se u zadnje vrijeme značajno investira u materijale na hrvatskom jeziku, koji u kombinaciji s operativnim sustavom na hrvatskom jeziku pojednostavljuje stvari.

Dakle: http://cid-709db9260e988f0c.skydrive.live.com/redir.aspx?resid=709DB9260E988F0C!938

- postavljanje roditeljskog nadzora na Windowsima 7 (DOCX)

- o obiteljskoj sigurnosti (DOCX)

- o obiteljskoj sigurnosti (PPTX)

- dodatni materijali o sigurnosti (PPTX)

- Roditeljska zaštita u operacijskom sustavu Windows 7 (Video YOUTUBE)

- Zaštita djece pomoću servisa Obiteljska sigurnost (Windows stranice na Hrvatskom)

Posebno bi se osvrnuo na portal kojeg zajedno rade Tehničko veleučilište u Zagrebu, Microsoft Hrvatska i Agencija za odgoj i obrazovanje u okviru programa Suradnici u obrazovanju: Sigurnost i zaštita na Internetu, koji je vrlo bogat sadržajem ali i kvizovima u kojima mogu sudjelovati i vaša djeca.

Kroz program Suradnici u učenju organiziran je i Dan sigurnijeg Interneta u Hrvatskoj, pa i tu možete pronaći dosta informacija i uputa, a posebno su zanimljiva zbirka članaka Kako poučavati djecu o sigurnijem, primjerenijem i odgovornijem ponašanju na internetu (imate ih u lijevom stupcu stranice). Dodatno, tu je i članak s digitalnog časopisa “Pogled kroz prozor” koji također donosi pregled preporuka o sigurnosti djece.

Zahvaljujemo se još jednom ljudima koji su sudjelovali u ovome i sličnim naporima…

I naravno, ovakvih aktivnosti nikada dosta.