ratkom.net: potraga za nepoznatim

Možda književno neispravno napisan naslov, ali odražava problematiku kojom se bavim . Iako se cloud computing može promatrati na razne načine, osnovu igre čine masivni datacentri koji dijele svoje resurse prema korisnicima – upravo ovo djeljenje resursa jedna je od osnovnih definicija računarstva u oblaku.

Jedan od referentnih sitevoa na pordučju datacentara, site DataCenter Knowledge, objavio je vrlo zanimljiv special report: “The World Largest Datacenters”, ukazujući na prostore koje pojedine tvrtke gotovo smatraju svojom tajnom. No, pogledate li listu, vjerojatno ćete imati samo dva zaključka:

1. Microsoft drži 3 pozicije od 10, što je samo dodatni znak koliko kompanija ozbiljno gleda cloud computing (na slici Microsoft Container Data Center u Chicagu, zanimljiv eksperiment s kontejnerima…)

2. Za sve ostale, ako ste van USA, vjerojatno niste niti čuli. I većinom su specijalizirani ili IaaS pružatelji usluga, no na USA tržištu ovdje govorimo o ozbiljnim parama.

Koji su najveći datacentri u svijetu i tko ih posjeduje? Obrnutim redom:

• 10. The SuperNAP, Las Vegas (Switch Communications)
• 9A and 9B. Microsoft Data Centers in Quincy Washington and San Antonio
• 8. CH1, Elk Grove Village, Ill. (DuPont Fabros)
• 7. Phoenix ONE, Phoenix (i/o Data Centers)
• 6. Microsoft Dublin (Microsoft)
• 5. Container Data Center, Chicago (Microsoft)
• 4. NGD Europe, Newport Wales (Next Generation Data)
• 3. The NAP of the Americas, Miami (Terremark)
• 2. Metro Technology Center, Atlanta (Quality Technology)
• 1. 350 East Cermak / Lakeside Technology Center (Digital Realty)

Jeste li iznenađeni što nigdje nema Googlea? Zanimljivo ali Google ne radi datacentre čija je površina veća od (za ovu listu, datacenter je morao imati najmanje 300.000 sq. feet – američka mjera za prostor). No, kada bi zbrojili ukupne površine svih lokalnih “centara” (multiple-facility campuses) koje ima Google na pojedinom mjestu, a takvih mjesta je preko 30, onda bi neki od njih lako ušli u gornju listu. Sve napomene o onima koji nisu ušli na listu možete pronaći u nastavku gorenavedenog članka, ali Google ko Google pa skriva informacije o datacentrima ko… zmija palce.

Dodatno, nema niti Amazona ali niti Applea. Za prvog mi je čudno, ali kad gledate što prodaje Amazon (infrastructure-as-a-service) on ipak nema veliki broj kranjih korisnika na aplikacijskom sloju kao što to imaju Google i Microsoft. Apple tek gradi svoj prvi datacentar, rekli bi, tek se uče cloud computingu. Ali to trenutno i nije njihov tržišni cilj…

Steve Ballmer ne posustaje: nova mantra je cloud computing i jednostavno, sve vezano uz to. Microsoft se, prema njegovim riječima, u potpunosti kladi na cloud computing. A to znači da sve jedan proizvod i sve mogućnosti koje poznajete razmatraju kako se najbolje uključiti u oblak – ne kažem da će prijeći na oblak, ali uključiti se na neki način, u svakom slučaju.

Ako vas više zanimaju mišljenja vodećih ljudi Microsofta i Intela o tome zašto i kako oblak, obavezno posjetite slika: prejaki site o cloud computingu: www.mindsinthecloud.org, a do tada, evo malo mojih resursa (a i Microsoftovih na ovoj vezi).

Različite kompanije na različit način gledaju kako iskoristiti oblak. Neke su se prihvatile čiste infrastrukture (IaaS) i nude svoje resurse na raspolaganje (poput Amazona). Rekao bih da je to jednostavno raspolaganje viškom resursa, ali donosi zanimljive modele naplate (kao što je to model natjecanja za trenutno dostupne resurse kod Amazona). Rekao bih da su na IaaS igrači dosta toga naučili, barem o bazičnim stvarima kako upravljati infrastrukturom tako da je ona dostupna krajnjim korisnicima.

Softverski igrači su danas najpopularniji (SaaS). Na neki način su nam oni i najrazumljiviji, jer su vrlo slični dosad postojećim modelima kao što su to bili hosteri ili ASP /application service provider kompanije na tržištu. Aplikacije su ovdje otvoreno – zavtorenog tipa: možete tih jednostavno koristiti i vrlo malo prilagođavati, što opet donosi stabilnost aplikacije i mogućnost široke uporabe. SalesForce je izgradio cijeli biznis na ovom modelu, mada su se kasnije prebacili u PaaS model. A o tome…

Platformski igrači su danas najpopularniji (PaaS). Ne samo da koristite aplikaciju, nego vam ona omogućuje da na neki način aplikaciju nadograđujete svojim rješenjima (kao što je to recimo kod Facebooka). No i to ima svoju granicu – ili ćete biti spremni na svakojake zahvate koji vam drastično uništavaju originalnu ideju (evo u što se taj FB danas pretvorio, kada vrlo nestabilno radi) ili ćete na neki način zaključati proces nastajanja rješenja (ok, nije cloud, ali mi je iPhone/iStore dobar primjer).

Rekao bih da je Microsoft posvuda. Iako je originalno krenuo sa PaaS varijantom (Azure Platform) danas nekim rješenjima ide i prema IaaS modelu, ali ne zaboravljajući svoju Software + Services viziju koja se realizira kroz ono što Microsoft zove… 3 ekrana u oblaku . No, posvećenost tvrtke cloud computingu je očigledna. Pogledajte samo Ballmerov govor, ali i odlične demoe koji su neki dan održani na University of Washington… a koje možete sami provjeriti na www.bing.com/maps/explore ).

 (video: Steve Ballmer objašnjava Microsoft/Cloud studentima University of Washington)

Gledam kako količina rješenja i materijala vezano uz cloud computing drastično raste na Microsoft stranicama i kako se sve više ljudi uključuje u ovo. Rekao bih da smo se uključili na vrijeme i da to nije proganjanje pobjegle tehnologije kao što je bilo s Internetom .

No, vidjet ćemo kamo će nas sve skupa to odvesti.

Za one koji izdrže do kraja, 5 min do kraja Steve se sjetio naših susjeda Slovenaca, pa lamentira o tome kako izgraditi Datcentar u Sloveniji .

Za one koji su prespavali ovo poslijepodne ili jednostavno nisu znali za to, malo više informacija o novoj Windows Phone 7 Series platformi. Steve Ballmer je dao par uvodnih danas na Microsoft predstavljanju na Windows Phone Press Conference koja se upravo doržava na Mobile WorldCongress konferenciji u Barceloni (press release), a Joe Belfiore je u svom stilu predstavio novu platformu… Slike (ali i video) govore kao i uobičajeno više od riječi, pa ovdje imate odličnu mapu s fotografijama platforme (screenshots)… a možete pronaći i više video zapisa.

Dodatno, objavljena je i službena stranica (a i ona mi je cool) nove Windows Phone 7 Series platforme, a ako ste developer (a znate da su oni od ključnog značaja za razvoj i uporabu platforme) više informacija slijedi na MIX10 konferenciji.

Nakon današnjeg predstavljanja, očigledno je da Microsoft ima zanimljivog takmaca za trku – ali da trci pristupa s prilično drugačije perspektive. Integracija je ovdje puno šira (XBOX Live, Zune, Bing… već u startu). Uključen je ogroman broj proizvođača hardwera (dakle, Microsoft ne radi svoj mobilni telefon, nego samo platformu). Uređaje će nuditi ogroman broj providera, a ne samo jedan ekskluzivni…

Ali ono što smo priželjkivali, ostvarilo se – napokon jedan “user centric” uređaj koji razumije consumer platformu, ali koji se može koristiti i u poslovnim i u privatnim scenarijima.

Ne propustite i blog Windows Phone tima, na njemu se nalazi i odličan video u kojem Belfiore objašnjava Windows Phone 7 Series, ali i daje odličan demo svih (ili većine) mogućnosti koje donosi platforma.

P.S. Iako inače ne pišem baš ovako o Microsoft proizvodima, Windows Phone mi je nekako… ono što koristim cijelo vrijeme i stvarno me drži u vezi s ljudima i organizacijama širom svijeta. Mislim da sam davno potpisao pristupnicu za “digitalnu generaciju” iako sam malo, barem prema “njihovim” karakteristikama, prestar .

Skoro sam zaboravio da sam sam sebi obećao raspis slijedećeg nastavka ovog posta. Dakle RP (ex. RT) od prije nekog vremena…

Ako ste u stalnoj potrazi za boljim, jačim, bržim (baš poput mene ) i tražite definiciju Cloud Computinga, evo male pomoći National Institute of Standards and Technology, Information Technology Laboratory instituta. Dobar pokušaj, a ako vas zanima cijeli dokument ili prezentacija, možete ju pronaći na linku. No, da ne bi to samo bio prijenos informacije, potrudih se prevesti to na naš jezik (što god da mislili o prijevodu…).

Cloud computing je pay-per-use model koji omogućuje jednostavan, dostupan i po zahtjevu pristup na mrežu dijeljene grupe prilagodljivih računalnih resursa (na primjer, mreže, poslužitelji, podatkovni prostor, aplikacije, usluge) koje se mogu ubrzano uspostavljati i pokretati s minimalnim naporom upravljanja i bez potrebe za komunikacijom s pružateljem usluge. Cloud model promovira dosupnost i sastoji se od pet ključnih karakteristika, tri modela pružanja usluga te četiri modela postavke, a ja donosim samo ključne karakteristike:

On-demand self-service. Korisnik može samostalno odabrati i pokrenuti mogućnosti računalnih resursa, ako što su vrijeme poslužitelja i mrežni prostor za pohranu podataka bez potrebe za interakciju s djelatnicima pojedinog pružatelja usluga. Naravno, nije sve ovako “čisto”, ali u principu već danas većina hosting providera svoje usluge temelji upravo na ovakvom pristupu – vi plaćate, servisi/serveri rade i to je to.

Ubiquitous network access. Mogućnosti su dostupne putem mreže i njima se pristupa koristeći standardne mehanizme  koji promoviraju heterogenu uporabu thin ili thick klijentskih platformi (na primjer, mobilni uređaji, laptopi te PDA uređaji). Dakle, ovo je vrlo blisko Microsoftovoj S+S /Software+Services strategiji – bilo koji uređaj, od bilo kuda. Ta se strategija nedavno prilagodila nečemu razumljivijem: strategija 3 ekrana (mobilni, TV i računalo) ali princip je isti… sve ostalo nijanse.

Location independent resource pooling. Računalni resursi pružatelja usluga spajaju se kako bi poslužili sve korisnike koristeći multi-tenant model, sa različitim fizičkim i virtualnim resursima koji se dinamički dodjeljuju i uklanjaju prema zahtjevima korisnika. Korisnik uobičajeno nema kontrolu i znanje o točnoj lokaciji uporabljenih resursa. Primjeri resursa uključuju mrežni prostor, procesori, memorija, mrežna propusnost te virtualni strojevi.

Rapid elasticity. Mogućnosti mogu biti ubrzano i elastično pokrenute kako bi se ostvario brzi scale up po potrebi ali i brzi scale down kada mogućnosti više nisu potrebne. Krajnjem korisniku mogućnosti koje koristi izgledaju bez ograničenja i mogu se kupiti u bilo kojoj velični u bilo koje vrijeme. Primjer: Amazon EC2…

Pay per use. Mogućnosti se naplaćuju koristeći praćenje uporabe ili putem oglasa kako bi se pokrenula optimizacija računalnih resursa u uporabi. Primjeri su mjerenje uporabe prostora za pohranu podataka, mrežnog prometa ili računalnih resursa koji su korišteni ili naplata aktivnog broja korisnika na mjesečnoj osnovi.

U slijedećoj epizodi donosimo:  [cc] U potrazi za Cloud Computing definicijom – modeli pružanja usluge,…

Kako je već počela priča o predavanju na CROWD (Hrvatska udruga Web Developera) sastanku 18.01.2010 u HGK-u, ja sam zadužen za malu priču o Azure/Cloud Computingu, pa evo predlažem samom sebi a i vama o čemu bi se dalo pričati na događanju. Imate jedinstvenu priliku utjecati na to gdje predavanje vodi i što sadrži, pa… komentirajte. Do tada, možete o CROWD-u više pronaći ovdje, prijaviti se ovdje, a i Netokracija brije o tome…

Mislim da za početak treba potrošiti malo riječi na postanak, postojanje i ekonomiju cloud computinga. Nije zgorega ponoviti poslovni model te kako ga različiti poslovni entiteti vide, odnosno kako ga mogu iskoristiti. No ne predugo, ipak je tema – Microsoft, pa prema tome, prilagođavam priču.

Prvo i osnovno, znate da je Azure Platform postao komercijalno dostupan. Što znači komercijalno? Kako ga tvrtke iz Hrvatske mogu koristiti i koliko ga morate plaćati (ako)? Koja je uporedba između Microsoft platforme i drugih (kako cjenovno tako i tehnički, po pitanjima mogućnosti). Naravno, pokazati ćemo koje su sve opcije (ne)dostupne, kada ih možemo očekivati i u kojem obliku.

Za one koji se prvi put upoznaju s Microsoft Azure platformom napravit ćemo i kratki 101 oko toga gdje je što. Ali ne planiram gubiti previše vremena na to, mislim da se to može prilično dobro savladati ili na webu ili na Azure Training Kitu (kojeg toplo preporučam za one koji se planiraju baviti ovim).

Dio priče o osnovim dijelovima Azure Platforme (Windows Azure, Windows Azure Storage, SQL Azure, AppFabric /zante ovaj dio pod “.NET Services”/), a ne mogu odoljeti da ne spomenem i Windows AppFabric… kad sam već na AF dijelu.

Za one koje će to zanimati, moramo malo porazgovarati i o monetizaciji, odnosno mogućnostima da naplatite svoj trud i muku – barem malo o PinPoint marketplaceu.

Za kraj, bit će tu riječi o “dodacima” na plafrormu. Prvi dodatak koji nas interesira je “Dallas”, projekt koji omogućuje da se podaci otvaraju na način da ga svi, koji to žele, mogu koristiti. Već sam nešto pisao prije o tome, ali ideja mi je da se malo biše zadubimo u primjenu i mogućnosti, a možda pokažemo i koji demo (mada mislim da će na CROWD-u biti više potencijalnih konzumenata, nego davatelja usluga isporuke podataka). Ali nema veze.

Dakle, ako mislite da se bez nečega ne može, ili da sam pretjerao s nečim – demokratski dajte prijedlog. Komentare ostavite ovdje dolje, pa ćemo o sadržaju slijedećih par dana.  A onda moram podvući crtu…

Vjerojatno niste propustili zadnju vijest koja je odjeknula “browser” prostorom: Microsoft i Wolfram potpisali su zajednički sporazum (zapravo, Microsoft je licencirao Wolfram Alpha rezultate) putem kojeg će Bing, Microsoft tražilica, u svoje rezultate uključiti posebne rezultate koje generira Wolfram Alpha tražilica. A kakvi su ti rezultati, jasno je svim koji prate svijet pretraživača (na primjer, evo što nam Bing daje na upit photon, a što nam daje Wolfram Alpha). Jasno je da je WA orijentiran na potrebu da vam rezultat pokuša vratiti ODMAH – što je naravno i limitiralo njegovu upotrebljivost, ali…

Bing i WA nisu toliko različiti – ako pogledate kako se Bing trudi pronaći za vas neku informaciju. Na primjer, potraga za 12 megapikselnom SLR kamerom (digital camera slr 12 mp) generira cijeli niz direktnih rezultata u Bingu, ali ono što ga izdvaja je njegova nakana da vam pojednostavi slijedeći korak (vjerojatno: kupnja) te klik na gornji link pod nazivom “Shopping” koji generira rezultat:

BIng ZNA da kupujete – nudi vam automatske kategorije po proizvođaču, po cijeni… ali i sugerira što jeftiniju kupnju kroz programe kao što su Cashback i slično. Bing pokušava dati odgovor što prije, što je naravno, odlika koju ima i Wolfram Alpha. Naravno, WA nema pojma što bi napravio s ovim upitom, ali zato zna što napraviti s nekim drugima, koje mogu značajno proširiti “znanje” koje ima Bing (što smo već pokazali prvim primjerom).

No, stvarno pitanje koje je zanimljivo jest: koja je budućnost tražilica? Trenutno vidim dva direktna smjera: Google koji je okrenut prema kvaliteti i preciznosti traženja (time i nova verzija enginea pod nazivom Caffeine), za koju je možda malo teže odrediti u čemu je stvarno nova, ali…

Drugi smjer je smjer kojim ide Bing – preciznost rezultata kompenzira što raniji i konkretniji dohvat informacije uz dodatne pogodnosti. Ovo se poklapa s teorijom Microsofta da vam za sve treba “scenarij” – stvarno nas ne zanima još jedan klik kako bi vidjeli stranicu na kojoj možda možemo vidjeti detalje kamere – zanima nas kupovina kamere. Pitanje je da li su odgovori “good enough” – ako jesu, Bing će mi postati daleko prihvatljivija tražilica od konkurencije.

Podsjetilo me to na stari primjer dobrog salesmana: vi zapravo nikada ne prodajete bušilicu, vi zapravo prodajete rupu u zidu. Ako dođete do te faze, bušilica se davno prodala.

S druge strane – probajte to promatrati i iz pogleda prosječnog konzumera – što mu je jednostavnije koristiti. No, da budem fer, mislim da je Google ovdje u prilično dobroj poziciji – ljudi su se naviknuli na Google kao tražilicu, pa su čak usvojili i glagol koji opisuje traženje informacija (a tu je i parodija: “Bing – easiest way to Google”

Teško mi je napisati koji je primjer bolji, jer radim za jednu stranu. Ali kao krajnjem korisniku, unutar mojih scenarija, meni je jednostavniji i relevantniji Bing primjer. Ako tome dodam preciznost koju nosi WA, to bi mogla biti još jedna dobra kombinacija. Meni je u interesu dobiti odgovor što prije, a vrijeme će pokazati koji je pristup jednostavniji. No da Bing ima dobar start, pokazalo je to već prvih mjeseca dana Bing tražilice. Iako vam se postotak ili dva čine možda malo, za Microsoft je to odličan rezultat. Mali korak za Amstronga, veliki za Microsoft. Ako rezultat uključuje “the best of” druge pružatelje usluga, to mi nekako zvuči kao dobar interop.

Pitanje je možda ujedno i odogovor. Zanimljivi rezultati objavljeni su kao rezultat istraživanja koje je provela kuća NSS Labs, čija je, barem po web siteu, reputacija prilično značajna.

Početkom 2009 godine NSS Labs proveo je svoje redovno istraživanje po pitanju koliko su browseri otporni na socially engineered malware (SEM) koristeći stvarne, žive zlonamjerne siteove koji su pokušavali napraviti određenu štetu. Što je SEM? Pojednostavljeno, to je kategorija u koju ulaze sve prijetnje koje se ostvaruju kada kliknete na link prema određenom siteu. Tamo se na žalost ne nalaze slike polugole <koje_god> već prijetnja koja će vam u trenutku napraviti kaos na računalu. Ako mislite da ovo nije problem, pročitajte uvodnih reporta:

“Antivirus researchers report detecting between 15,000 and 50,000 new malicious programs per day, and even as high as “millions per month,” according to Kaspersky”.

NSS Labs je napravio tetove na nekoliko verzija browsera:

Dodatak s Arstechnice 07.09. “Ruby on Rails vunerability affects Twitter; IE8 immune”

Another issue that he discusses in his blog entry is how XSS vulnerabilities can be mitigated by various tools. He praises Microsoft’s Internet Explorer 8 Web browser which was immune to the vulnerability he discovered thanks to its built-in cross-site scripting filter. He strongly endorses the concept and says that other browser vendors should adopt it.

Eto, izgleda da je scripting filter stvarno dobro napravljen!