ratkom.net: potraga za nepoznatim

Evo WinDaysi su u tijeku, puno se stvari događa, a meni je negdje ostalo u sjećanju da želim s vama podijeliti članak koji možete pronaći i u specijalnom izdanju Mreže za ovaj događaj, koja je stvarno tradicionalna. I to ne samo tradicionalna, nego i vrlo dobra- dapače možda i najbolja do sada…

A u tom broju Mreže ja isto tako tradicionalno (nadam se i dobro) razglabam o budućnosti (Windows) operativnog sustava…

Kako bi mogao izgledati operativni sustav budućnosti?

Windows 2025: sve što zamislite… može!

Zamisliti kako će izgledati budućnost nije nikada lako, ali vam daje mogućnost da pogriješite koliko želite jer uvijek možete reći, svako predviđanje ima svoju vjerojatnost. Kod tehnologije je to još teže, jer se danas mijenja brže od bilo kojeg područja kojim se bavimo, što je evidentno i kod programskih rješenja. A operativni sustavi su srce svakog zamišljenog informatičkog rješenja, pa je nagađanje o njima ipak samo nagađanje. No, kako bi izgledali Windowsi u budućnosti?

Jedna od boljih stvari u razmišljanjima ovog tipa (što se može dogoditi za 15 godina) je da će vjerojatno svio zaboraviti na ono što se danas napisali, pa si možete pustiti mašti na volju i zamisliti razne stvari o tome kako će nešto, a ovdje je to operativni sustav, funkcionirati u budućnosti. No da ne bude sve baš kako je zamislio mali Perica, osvrnut ću se malo i na trenutne ideje i razrade koji se upravo događaju negdje daleko, u gradu kapitala, gdje kiša gotovo uvijek pada i gdje se mozga o tome što bi bilo inovacija a što invencija.

Scenariji malo drugačijeg tipa

Konzumerizam je znakovito promijenio scenarije odnosno očekivanja korisnika a time i značajno utjecao na očekivanja od operativnog sustava. Pogledajmo koja bi očekivanja od "uređaja i sustava" danas mogao zamisliti, i nemojmo pri tome imati ograničenja, ipak pišemo nešto za 2025. godinu. Autonomni sustav koje ne traje samo "par sati ili dana" nego… traje. Ne samo da se od baterije očekuje dugotrajnost, nego se većina površina na koje ostavljate uređaje pretvara u indukcijske punjače. Multifuncijski sustav koji rade sve za sve (po principu telefon, novčanik, kamera, ključevi – odaberite jedan, izbacite ostale) i pri tome je modularan i nadogradiv. Povezivost? Zapravo mi je prilično nevjerojatno da o tome razmišljamo i danas… Već danas očekujem da smo online cijelo vrijeme i da pri tome ne razmišljam da li smo na broadbandu ili 56Kbandu. Ali se svako ljeto debelo razočaram kad se pokušavam spojiti putem vječnih tehnologija. Naravno sve ovo će zahtjevati brže više manje bolje pristup i napredak po pitanju višejezgrenosti, potrošnje itd.. a možda i neki potpuno novi inovativni pristup. Ili mislite da se Microsoft slučajno odredio prema system on a chip (SoC) dizajnu?

Omnia mea mecum porto

Operativni sustav je gotovo sigurno modularan i distribuiran. I siguran sam da niti u jednom trenutku nećete moći opisati trenutnu konfiguraciju, verzije datoteka, što već. Gotovo da je van vaše kontrole i nadam se da ćemo moći na pametan način kontrolirati događanja oko nas. Sustav potreba i mogućnosti biti će podignut na višu razinu: potreba korisnika koja se prenosi na potrebe aplikacije na potrebe operativnog sustava kontekstualno je osjetljiva i just-in-time nadogradiva. Potreba će definirati objekte koji će nam trebati u tome trenutku te je operativni sustav dovoljno živ da bi se rekonfigurirao po principu "sada i odmah". A to znači pametnije samoopisivanje objekata u potrebi, po principu sve svoje nosim sa sobom – potrebni objekt mora opisati svoje mogućnosti ali i učinkovitost kako bi operativni sustav mogao u najboljoj mjeri odrediti svoje partnere u obavljanju potrebe. Jest da će nam za to trebati debele veze koje se prostiru kroz naš životni prostor, ali eto, LTE je već danas tu, a za petnaest godina… nekako se ne brinem da ćemo imati broadband kroz glavu. Pored toga, trebat će nam i masivni tvrdi diskovi u oblaku (to danas već i nije problem) te potpuna virtulizacija aplikacija i operativnog sustava, ali ni to nije daleko. Podaci i programi u potpunosti su maknute od fizičkih računala u virtualizirani oblačni prostor kojim upravlja pružatelj usluga – nazovimo ga computing services provider (CSP). Prilično je nemoguće uprijeti prstom na jedno mjesto u prostoru i reći – ovdje se nalaze moje računalo i podaci. Na korisniku je definirati i iznajmiti sklopovlje i aplikativnu podršku kakva mu je potrebna. Kako nazvati ovakav operativni sustav? Ako bih upotrijebio naslov Roaming Operating System – možda ne bih bio daleko od istine.

Dodatno za razglabanje, mogli bi govoriti o tome da zapravo želimo semantički operativni sustav. Danas, nude nam se različita aplikacijska sučelja, protokoli i sustavi pohrane kako bi se pristupilo pojedinom dijelu operativnog sustava (datoteke, logovi, programi, registry, metabaze itd). Možemo li zamisliti operacijski sustav u kojem sve komponente imaju zajedničko semantičko sučelje kojeg možemo koristiti i nadograđivati njegove elemente kroz standardni jezike i protokole? Ako bi izgraditi sjedinjenu onologiju (OWL) za cijeli operacijski sustav, mogućnosti povezivanja unutar i izvan operacijskog sustava bi bile gotovo… neograničene. Semantika će biti izrazita u novim operacijskim sustavima – razumijevanje namjene je ovdje daleko bitnije nego razumijevanje akcije.

Korisničko sučelje svuda oko nas…

Da razjasnim jednu stvar – ljudi ponekad poistovjećuju korisničko sučelje s operativnim sustavom pa smo do sada prilično vremena izgubili na samo jednu komponentu istoga a koje se zove: ono što vidimo. Današnja rasprava i pokušaj razumijevanja o tome što nam donosi Windows 8 (a i kasnije) samo doprinosi toj zbrci: gdje je mjesto Metro UI sučelju a gdje je mjesto dobrom starom desktopu. Da razočaram ove kasnije: gotovo je s dva de plohom koju smo koristili svih ovih godina. Ne zato što ne radi i ne zato što se nismo na njega prilagodili, nego je njegovo vrijeme prošlo. Da zbrojimo: miš i tipkovnica NISU prirodno ljudsko sučelje za komunikaciju za razliku od govora ili gestikulacije. Znači li to da će Natal biti osnova za UI slijedećeg ili nekog iza toga operacijskog sustava? Osnova možda i ne, ali sigurni suputnik. Za očekivati je da će se sve preseliti na prst i glas, ali ne podrazumijevam samo današnji oblik tableta ili smartphonea u uporabi. Svaka površina ili volumen će postati komunikacijski prostor, ali će slika i dalje biti dominantno potrebna. Ne kažu uzaludu ljudi – slika vrijedi tisuću riječi. Sve to će postaviti nove probleme pred operativni sustav, ali mi se čini da bi svaki objekt (površina, volumen) bio samoopisivajući što bi opet pojednostavilo rad operativnog sustava. Osim ako nećemo i dalje trpati sve u "device drivere", u što čisto sumnjam. Nekako ne vidim "Installing device driver for your [OGLEDALO U KUPATILU]" poruku u prostornom sistemskom trayu.

Primarno, sigurnost je najbitnija od svega. Priznat ćete da smo do sada vrlo često kompromitirali sigurnost zbog jednostavnosti, brzine ili dostupnosti. Ponekad bi zamislili da stvari rade brže ako možemo direktno intervenirati u kernel operativnog sustava. No, novi operativni sustav je prilično otporna zvjerka: ne samo da je distribuiran, nego posjeduje redudantne kopije koje omogućuju katastrofalnu pogrešku na vašem računalu te nastavak obrade na virtualnoj kopiji. Nije da se sav workload obrađuje u oblaku: sustav je dovoljno pametan da u potpunosti koristi resurse koji su mu lokalno na raspolaganju, ali ih ne tretira kao "mission critical" resure. Ako se razlete – nema veze. Time ne bježimo od brzine, upravo naprotiv. Nikada ništa neće moći pobijediti brzinu lokalnog sklopovlja – barem ne u jednostavnim, korisničkim scenarijima. To ujedno i objašnjava zašto nikada nećemo preći na potpuni cloud ili virtualizirana računala. Nije da to nije moguće – ali kombinacija istog, mreže i lokalnog sklopovlja nikada neće biti brža od lokalnog sklopovlja. Jest da će isto mijenjati svoje oblike i mogućnosti ali će i dalje biti lokalno, na stolu, u ruci ili prikačeno na reveru svemirskog odijela (beam me up, Scotty varijanta).

Računalno okruženje je posve jednostavno i tu mislim na korisničko okruženje na prvom mjestu. Rekli bi, pa tu smo već danas dobri sa svim tim elementima novih GUI rješenja, ali … nije sve u point and click sučelju, nešto je i u mahanju rukama, pjevanju glasom i slično, ali o tome sam se već raspisao prethodno u tekstu. No ne samo da je jednostavno nego se i jednostavno održava – iako govorimo o "savršenom" operacijskom sustavu, razumijemo da ga pišu ipak samo ljudi (nadam se) te da je podložno problemima i promjenama baš i kao svaka druga rukotvorina prosječnog programera.

Brzina je i nadalje vrlina

Operativni sustav je nadasve brz. Što to točno znači brz, to je sada domena neizrazite logike, i na taj osjećaj danas utječe cijeli niz faktora, od same latencije okoline pa sve do korisničkih očekivanja. Ne samo da je brz na uređaju na kojem se ili kroz kojeg se koristi, nego je brz bez obzira na to koje i kakve komponente sustava mora uključiti u svoje okruženje da bi uspješno funkcionirao. ovo je posebno bitno imamo li na umu da razgovaramo o distribuiranom operativnom sustavu – komponente možda same po sebi ne moraju biti super brze ali brzina njihova pronalaženja i slaganja mora jednostavno biti – vrhunska. Sve to me nekako podsjeća na početna stanja platform as a service modela koji je danas u povojima, ali 2025…

Kroz brzinu dolazimo i do dostupnosti i to je možda najkompliciraniji dio kojeg ćemo vući od današnjih dana, pitanje onlinea i offlinea. Cijeli model je jednostavan kada se radi samo o online pristupu (pogledajmo priču o centrima isporuke usluga dolje, ali kada se u to mora uključiti i offline, onda stvari postaju zahtjevnije. Razumljivo, uključit će se skeptik i reći: pa što će nam offline, ali kako se ovdje radi o operativnom sustavu a ne o aplikaciji, uređaj jednostavno mora imati nekakvu mogućnost da se podigne lokalno te da pokrene lokalne aplikacije. Iako bi htjeli da je sve online i skalabilno, dostupno, i mogu se sa tim složiti, offline i dalje postaje bitna opcija. A kad tome dodam da mora biti dostupan na desktopu (ili kojoj već formi), webu, telefonu, konzoli, televizoru, … online postaje komplicirani offline.

Aplikacije naše svakodnevne

Aplikacije imaju poseban tretman u ovoj priči – ne samo da su spakirane (sandbox) tako da ne mogu utjecati na njih nego niti operativni sustav ne utječe na aplikacije – izolacija je potpuna i nemoguće je ostvariti standarde prijetnje malwarea i virusa. No, htjeli mi to priznati ili ne, aplikacije danas i nisu nešto bitan element operativnog sustava. OS je, u svojoj osnovi, niz usluga koji skrivaju kompleksnost sklopovlja i ujedno upravljaju dostupnim resursima. Sve se ovdje i dalje vrti oko memorije, datoteka, mreže itd. i reflektira pristup u kojem API omogućuje pisanje viših i kompleksnijih sustava, poput aplikacija te su pri tome prilično razdvojeni sustavi. No, moderni pristup traži promjenu i zahtjeva mogućnost upravljanja sučeljima kako bi se ostvarila upravljivost, portabilnost i sigurnost kroz ostvarenje okruženja u kojem postoji interakcija operativnog sustava i aplikacije. Danas OS nema kontrolu nad aplikacijama i zato imamo probleme koje poznajemo: aplikacije koje su van kontrole, čak štoviše, traže administratorska prava da bi se uspješno postavile na računalo! U budućnosti, aplikacije će morati (kao element) postati dio operativnog sustava. Odnosno, operativni sustav će morati priznati suživot s aplikacijama, te se, umjesto da se brani od njih, naučiti razumijevati zahtjeve i mogućnosti aplikacija te naučiti razvojne alate kako te prednosti iskoristiti. Time bi riješili znane probleme kao što su migracija, nadogradnja, roaming, backup te mobilni scenariji.

Podijeli pa vladaj

Ako ste dobro do sada detaljno čitali tekst, jasno vam je da ovaj operativni sustav ne funkcionira bez jake mrežne infrastrukture koja se sastoji od nekoliko bitnih komponenata. Na primjer, Computational Service Provider (CSP) – mjesto na kojem možete iznajmiti i koristiti računalne resurse koje nose komponente operativnog sustava. U isto vrijeme možete ih koristiti nekoliko, kombinirati njihove mogućnosti ali i prepustiti operativnom sustavu da u suradnji s CSPovima traži najbolju kombinaciju resursa koje mogu odraditi određeni zadatak za vas. Koliko bi vas ovo moglo na kraju koštati? Iako se čini da su današnji sustavi skupi, to bi mogao biti mačji kašalj prema troškovima koje možete napraviti uporabom distribuiranog operativnog sustava – vjerujem da će pametno trebati napraviti sustav koji vas prati i upozorava i ograničava. Početke ovakvog pristupa donosi već danas cloud computing – nije da je nešto prilagodljiv kao što bi mogao biti, ali pametan softver već danas može otvoriti dodatne resurse po potrebi (čitaj: hibridni oblak). Ali da li je to intergrirani operativni sustav? Daleko od toga… Druga grupa infrastrukture je vezana uz aplikacije: ako možemo disturibuirati operativni sustav sigurno je da možemo distribuirati i apliakcije (zapravo, u ovoj 2012 godini to već i radimo). No, ne radimo to na sofware – as – a – service modelu nego na kombinaciji SaaS-a i platforme, gdje je svaka komponenta aplikacije odvojena i komunicira putem servisa. Sigurnost, skalabilnost, dostupnost aplikacije u ovakvom modelu potpuna je … Iako je potrebno napraviti dobar balans između brzine (uporabe lokalnih resursa i uporabe udaljenih resursa te just-in-time skalabilnosti (evo malo smo zaglavili lokalno pa da pokrenemo još par mrežnih resursa). I tako dalje, mogli bi se tu pojaviti razni pružatelji usluga, poput onih koji kontroliraju složene aplikacijske modele (applicaiton suite service providers), pružatelje usluga ili komponenti koje grade složene usluge te pružaju uslugu organizacijama (enterprise service providers) ili recimo pružatelje usluga distribuirane pohrane podataka (backup service providers)…

I sad na kraju: čovjek bi pomislio da sam si donekle dao mašti na volju, ali zapravo nisam. Sve napisano temelji se na projektima koji su trenutno aktivni u raznim segmentima Microsoft Researcha. A ako želite znati više: research.microsoft.com otvorena je adresa s isto tako otvorenim idejama. Kad smo već postali open organizacija.

Pišem ovo više kao nastavak posta Stjepana Zlodija (*) na njegovom blogu, s kojim se u potpunosti slažem i koji vjerojatno postavlja pitanje koje je, ono, majka svih pitanja. Gdje su podaci i zašto im ne možemo pristupiti?

Razumljivo je da se podignulo dosta prašine od kako je nova ekipa zasjela na svoja mjesta – očekivanja su velika a vrijeme strpljenja prilično malo. Živimo u doba kada se stvari odvijaju daleko brže do što smo i mogli zamisliti, a zahvaljujući globalnosti, možete jako dobro vidjeti kako se i što radi u drugim zemljama. Vrlo je lako složiti ideju kako bi otvorili podatke, vrlo je lako donijeti uredbu što je klasificirano a što ne a pogotovo je lako napraviti tehnološko rješenje koje otvara podatke.

Tu je uvijek pitanje koje je danas postalo besmisleno: što će vam podaci? Uz cijeli niz stavova vezanih uz sigurnost, privatnost, ovo, ono, kao da se ne radi o javnim podacima nego o detaljnim izvješćima tajnih službi. Postojeći Zakon koji nalaže da se podaci otvore je rezultirao “katalozima informacija” koji su PDF dokumenti koji… a što s njima.

Neke zemlje su napravile cijelu ekonomiju na bazi otvorenosti podataka. Česi na primjer, već desetak godina mogu prijavljivati porezne prijave putem Interneta. I to tako da je država osmislila model, a proizvodnju aplikacija za predaju ostavila slobodnom tržištu. I tako danas imaju 40-tak aplikacija koje rade predaju, samo je jedna super jednostavna i možete ju downloadati za 0 kuna (EUR-a) a druge imaju cijelo čudo mogućnosti i reportinga i koštaju… nešto, nema veze. No nije država radila “uber” aplikaciju koja je obavezna – samo je propisala sučelje, odredila ono što je trebala i… rezultati su tu. Vjerujem u takav tip budućnosti otvorenih podataka.

Komentar kojeg sam čuo na VladaUp-u oko pametne osobne iskaznice je opet nažalost unio Kvaku 22 model u cijelu priču. “Što će nam pametna osobna kartica kada nema servisa koji bi ju koristili?”. Ne znam, mislim da bi, kada bi podaci bili dostupni, bili u odličnoj poziciji iskoristiti pametnu osobnu. Mislim da je bitno da razumijemo da nije samo javni sektor onaj koji mora “vući” tu uporabu i kreirati rješenja. Privatni sektor također ima konje za trku, samo mu treba… trkalište. Ako kreiramo karticu i otvorimo podatke u državnoj upravi, već vidim nekoliko tvrtki koje rade rješenja tipa: “uvid u … nešto”. Aplikaciju će već razviti tvrtka i pronaći svoj poslovni model, a kako već ima identitet osobe (kartica, OIB) te ono što joj treba (otvoreni podatak), jednostavno je napraviti aplikaciju za tako nešto. Ionako će servis koji dohvaća podatke provjeriti da li identitet ima pravo dohvatiti što se već od njega traži.. i tako, da sad ne slažem priču.

Naravno, postoje razne arhitekture i pogledi na to kako to ostvariti. Jasno je da ovo nije “sitna riba” te da se pružatelj podataka mora dobro pripremiti u smislu skalabilnosti i dostupnosti kad krenemo u ovo. Servis mora biti dostupan, o tome onda počinju ovisiti razne stvari. Vidim da se na istom događanju dosta pričalo o government cloud computing centru i … nadam se je i otvaranje podataka jedna od strateških smjernica koje će se ostvariti kroz akcije nove Vlade. Jedan od sukladnih pogleda je i pogled Microsofta (disclaimer: radim za tu tvrtku /:) koji ima istu strategiju: uključenost oblaka kroz OGDI (Open Government Data Intiative), jedan od projekata koji bi nam trebao pojednostaviti objavljivanje i uporabu otvorenih podataka . Možda malo drugačije, radi se o javnom oblaku i to platformi, ali nema veze, bitno je da tehnološki korektno. Developeri se mogu odmah uključiti, downloadati SDK (koji je open) i provjeriti kako je to … kad imate setove podataka dostupne na skalabilnoj platformi. Znam za barem dvadesetak partnera koji bi ovo dočekali kao.. božićnicu .

Nije da se moramo zapitati da li je to potrebno. Nije da nam trebaju nekakave velike smjernice EU jer ionako već postoje (read), barem kao strategije, a implementacija je ionako na nama. Ameri su to napravili već prije nekog vremena. Lookin’ forward.

(*) Ispričavam se i Stjepanu Zlodiju i Senku Rašiću što sam ih pomiješao… tako je to kad čekaš na aerodromu 7 sati, nema grijanja, petak pa si već umoran itd, itd… sve standardni izgovori. A lijen si da ponovo provjeriš izvor.

Iako uglavnom ne pišem konkretno o pojedinim tehnologijama, evo smjernica oko jedne u nastajanju koja bi mogla imati znakovitog utjecaja na pitanja oblaka, države, podataka koji se nalaze u javnom oblaku itd, itd.

Jasno je da je jedan od glavnih kamena spoticanja kod uvođenja javnog oblaka u državu i srodne organizacije upravo pitanje sigurnosti podataka (priznajem da je to veliko pitanje i kod komercijalnog sektora, ali ajde da to sada zanemarimo). Postaviti podatak u oblak može značiti puno problema, a kada je taj podatak na neki način i “bitan” onda organizacije, tako i država uglavnom odmah odustaju – bolje spriječiti nego liječiti. Zanimljivo je da su studije do sada pokazale da zapravo postoji čitava gomila podataka koji bi se mogli staviti gore (jer eto, ionako biti trebali biti dostupni i pri tome nemaju nekakvu veliku osobnu vrijednost, ali eto), a pri tome iskoristiti sve prednosti koje javni oblak pruža (skalabilnost, dostupnost, itd).

Evo jednog rješenja koje mi je zapelo za oko: (Microsoft Codename Trust Services), projekt je Microsoft SQL Azure LABS tima… Ideja je jednostavna, ali ju prvi put vidim realiziranu na tako velikom projektu: kriptirajmo i dekriptirajmo sve što putuje u oblak! Ili što već piše na webu:

Microsoft Codename "Trust Services" is an application-level encryption framework that can be used to protect sensitive data stored on the Windows Azure Platform. Data encrypted with Trust Services can only be decrypted by authorized data consumers. This empowers data publishers to freely distribute and share data by first encrypting the data using Trust Services.

Ovim se otvara veliki broj mogućnosti da se podaci spremaju na skalabilni web. I pri tome se “on-the-fly” kriptiraju i dekriptiraju, što se radi na nivou aplikacije. Oblak je dovoljno moćan da si takvo procesiranje može dozvoliti te da korisnici to i ne osjećaju prilikom rada, ali dozvoljava raznim osjetljivim korisnicima da imaju pouzdano sigurne podatke.

Ako se primjeni na nivou koji organizaciji omogućuje da to radi automatski (recimo web servis) onda je dovoljno realizirati web uslugu KRIPTIRAJ_I_SPREMI ili tako nekako, te se podaci mogu nalaziti i koristiti na siguran način. Na gore navedenoj adresi nalazi vam se i SDK kojeg možete downloadati, pa ako imate testni ili neki drugi Azure account, možete i isprobati…

Kada bi država otvorila svoje podatke na način kako je to najavljeno (ajmo eHrvatska, ima tu dobrih projekata), kroz Open Data inicijativu koju ionako podržava EU, mogli bi otvoriti cijeli niz rješenja koje bi radila zajednica. Više radnih mjesta, više bolje ekonomije. Da sad ne pretjerujem…

… dobro, raspoložive su trial verzije (dakle sve funkcionira, samo ne plaćate do daljnjeg) i mogućnost da sa otvaranjem servisa u komercijalnoj verziji jednostavno nastavite sa radom (odnosno, trial –> komercijala). Dakle, dovoljno je otići na adresu: office365.com.hr i dalje vas proces vodi sam po sebi.

Iz PR objave:

Zagreb, 29. studenog 2011. – Microsoft Office 365, posljednja generacija sustava za poslovnu produktivnost u oblaku, od danas je u probnoj verziji dostupan svim korisnicima u Hrvatskoj. Microsoft je ujedno objavio i prve značajne nadogradnje tog sustava, koji objedinjuje Microsoft Office, Microsoft SharePoint Online, Microsoft Exchange Online i Microsoft Lync Online, u servisu koji je dostupan 24/7.

Microsoft Office 365 potpuna je cloud usluga – sve se vrti na oblaku, a na vama je da imate kompatibilan internet preglednik (a podržani su svi noviji preglednici). Dalje naravno ovisi o tome što želite koristiti (kao i svaka SaaS usluga ovo je pay as you use model kroz pretplatu). Ajmo vidjeti što se nalazi unutra i kakva su manje više osnovna pravila uporabe većih servisa (neću ulaziti što potpada u koju pretplatu, to možete vidjeti na stranicama samog servisa):

• Microsoft Exchange Online – elektronička pošta u oblaku. Ovdje nema specifično zanimljivih stvari, recimo da smo se svi navikli na to da koristimo elektroničku poštu koja je “hostana” negdje drugdje. No primjetite da se ovdje ne radi samo o emailu (dakle, inbox) negdo i cijela funkcionalnost kalendara, kontakata, zadataka, ali i sve potrebne anit virus i anti spam funkcionalnosti. Vama treba ili browser ili Outlook klijent i spajate se na standardnu URL adresu kako bi koristili svoj inbox… Ali kao što sam rekao, sve znate.
• Microsoft SharePoint Online – ovo je malo drugačija priča. Na SharePoint ste se možda naviknuli u korporativnom mega okruženju, a sada ga imate i za svoju malu tvrtku (ili veliku, ovisno o tome kako se volite gledati). Pohrana dokumenata, timski rad na njima, arhive, slična zanimacija. Jasno da imate mogućnost koristiti i SkyDrive, ali … teško je uporediti jabuku i krušku. Ovo je ipak poslovna primjena. Za one koji bolje kuže SharePoint, zanimljivo je da online verzija podržava sandboxing – dakle, možete podignuti svoju aplikaciju u online sharepoint i imati… svoj urudžbeni zapisnik. U oblaku.
• Microsoft Lync Online – e sad dolazimo do pravih stvari. Ako je išta “groovy” onda je to Lync. Ili, možemo ga nazvati korporativni Skype ali sa daleko boljim integracijama s poslovnim okolinama ili Office alatima. Ponekad ljudi Lync vide samo kao komunikacijski alat (instant messenger ili video pozivi ili…) a zapravo je najbolji u prezentacijskim i edukacijskim scenarijima (pitanje npr: kako organizirati edukaciju za 1.020 ljudi na 123 lokacije bez velikih troškova).
• Microsoft Office Web Apps – već pomalo popularna verzija Microsoft Office alata koji se “vrte” u browseru – kao kakva klasična SaaS usluga. Zanimljivo je da nekako sve više koristim upravo tu verziju i prirodno mi dolazi u scenarijima kada koristim dokumente koji se nalaze negdje na … internetu. OK, nije potpuna Office verzija ali u nekim scenarijima ima prilično smisla. Tu je Word, Excel, OneNote… a za one koji ne mogu bez najjačih i najboljih tu je i …

  
  slika: ko pravo… Office Web Apps

• Microsoft Office Professional Plus – ček sad … i to je usluga? Rekao bih prije pretplata. Zapravo, možete instalirati “punokrvni” Microsoft Office 2010 ili koji već zadnji na svoje računalo i s njim se spojiti na Office 365 (ili koristiti ga kao i uvijek) ali pri tome ne “kupiti” Office kao do sada nego ga plaćati u sklopu svoje mjesečne pretplate. Na primjer Plan E3 (24 USD mjesečno) uključuje i Microsoft Pro Office 2010 za korisnika…

I tako, što bi rekli… Vrijedi isprobati i to ne samo kao tehničku novotariju nego, imajući u vidu sve prednosti oblaka kao što je stalni backup, dostupnost podataka, ovo, ono… možda u potpunosti ili djelomično pomaknuti svoju dnevnu rutinu.

Čak za kraj mogu probati biti prorok: vjerujem da ćete u slijedećih dvije tri godine preći na jedan od ovakvih oblika podrške poslovnoj produktivnosti. Ok, možda već jeste na nekom od drugih proizvoda, i to prihvaćam, zato i kažem “jedan od”. Ali da ćemo sve manje brinuti o IT sustavima… A i da će se IT ekipa baviti nekim pametnijim stvarima, hoće.

Za više informacija možete skočiti na Office 365 community blog…

Nije tajna da sam veliki pobornik PaaS modela – kao stari developer vidim ga kao ne samo svjetlo na kraju tunela nego kao reflektor na zjenici. Nema smisla da vam sad opet navodim sve prednosti (ima tu i nedostataka, ali…), nego mi je zanimljivo vidjeti kako je to model koji se opire bilo kojem obliku standardizacije ili suradnje.

Da je puno obećavao kao model, jest. Da baš i neće tako brzo, neće. Čak ni veliki ne vide baš toliko posla a tome… vidi što kaže Forrester:

PaaS je relativno skroman ali vrlo bitan za SaaS. Dakle, trenutno svako vozi svoju priču, manje više uspješno, s sličnim i različitim modelima pristupa. Kakvo je stanje nacije?

VMWare je ozbiljno ušao u svijet PaaS platforme, s malim odmakom da ju još uvijek vidi “zanimljivo” lokalno, odnosno privatno. Ne da nema public strategiju (Cloud Foundry), dapače, ali je interesantno koliko se trudi složiti private-hybrid-public priču (hybrid uzmite samo kao marketinški izraz, jer je to samo spoj privatnog i javnog), uz fokus na Micro Cloud Foundry modelu. Najjači model je ipak otvorenost “It can support multiple frameworks, multiple cloud providers, and multiple application services all on a cloud scale platform.”, što bi mogao VMWare dobro pozicionirati kod developera koji rade na SpringSourceu. Micro model nije ništa specijalno, barem za one koji su upoznali Windows Azure, ali se dobro reklamira, kao “lokalni oblak” – mada nije ništa blizu tome: nadam se da ne moramo raspravljati da oblak na jednom stroju nema puno smisla, osim za development (što MicroCloud zapravo i jest). No sad, mislim da je integracija u potpunosti slična Windows Azure developmentu koristeći Visual Studio, Publish se zove Push i tako… ništa drugačije, osim same izvedbe (primjeri recimo u Spring Roo okolini).

Google je bio prvi, pa se negdje izgubio uz put. Kako mu je to uspjelo, ostat će mi misterija do kraja radnog vijeka a i dalje, jer su i Microsoft i VMWare a dijelom i Salesforce otišli daleko dalje od njih. Na neke stvari se čeka prilično dugo (na primjer, Google Cloud SQL, relacijska baza u Google oblaku) koja je recimo u ograničenom “previewu”, sve ostalo je recimo novo izdanje ideje koja je već odrađena. Mislim da su više fokusirani na to kako sada od toga napraviti business (lansirali su GAE Premier Accounts), razmišljaju o SLA i ostalim poslovnim elementima, i tako. Faza: gdje su tu novci.

IBM je nedavno također dodao PaaS mogućnosti svom IBM SmartCloud-u (koji je otvoren u travnju ove godine) sada pod nazivom IBM Smart Application Services, kroz koji pokušava adresirati razvoj aplikacija u enterprise okruženju (logično ako se one temelje na Java EE platformi + WebSphere). No, nema ovdje baš previše inovativnosti, prepoznat ćete da su to standardna rješenja prepakirana u web servise (odnosno u aplikacijske servise koji su dostupni kroz platformu) – nešto vrlo slično ORACLE ponudi. Dodatno, podržava se vrlo specifični set znanja (Java, doduše raširena, ali… specifična.). Tu je i pitanje kako ovom pristupiti ako ste developer komada jedan ili ste mali shop – IBM orijentacija je prema enterprise okolini, gotovo potpuno suprotno od Microsofta (Azure) i Googlea (App Engine). Marketing kaže da ne postoji “vendor lock-in”, podržava samo Linux OS, (?), podržava samo IBM DB2 (?) itd, a ja stavljam upitnike kako bi ukazao na to da se zapravo radi u IaaS + SaaS modelu koji po meni ima vrlo malo veze sa PaaS-om, ali danas je valjda popularno staviti i taj križić u svoju kućicu. Da model ima svoje prednosti, govori i donja tablica, ali da je to PaaS…

No dobro, betu možete očekivati slijedeći mjesec (prosinac), pa probajte ako vam se enterprise temelji na IBM tehnologijama.

Microsoft, da budem koliko toliko korektan stavit ću ga u listi na zadnje mjesto pregleda, priprema novo izdanje Azure platforme. Kao i drugi provideri, gledaju se specifične primjene, kao na primjer podrška za Hadoop servise (zanimljivo, ali napustili smo svoj HPC servis i preuzeli open source), radimo s Open Nebulom kako bi podržali Hyper-V (opet open source) itd… O njemu inače dosta pišem pa sada da ne dupliciram podatke i informacije… www.azure.com.

Da sve nije jednostavno u PaaS svijetu svjedoči i trenutno razmišljanje Forrestera: “VDI, PaaS Technologies Stuck in Gestation Phase”: iako većinu stvari polako standardiziramo u svijetu enterprise cloud tehnologija, izgleda da PaaS ide svojim putem. Osobno mi je čudno da to njih čudi /:) ali pa zare različiti vendori ne bi trebali imati nekakvu različitost koja bi ih “izdigla” iznad konkurencije? Osim toga, zašto bi platforme podržavale i konkurenciju? Možda je na nivou infrastrukture to jednostavnije (Open Virtualization, pa LIve Migration ili Migration općenito), ali na PaaS modelu to nije tako jednostavno (pogledajte smo koji bi bili requirementi za podršku Microsoft AZUREu, Google AppEx ili VMWare MicroFoundryu…). Možda se previše brinemo oko toga kako osigurati standardizaciju na svemu i svačemu. PaaS bi ionako trebao biti platforma za brzu inovaciju, a inovacija znači diferencijaciju, zar ne? DA ne bi bilo “Ford, u više boja, dok god je crna”.

Primjetite da nisam previše pisao o ORACLEu, imaju i oni svoju “PaaS” ponudu ali ako vas zanima kako to izgleda, čitajte dio koji se odnosi na IBM.

Tu i tamo me još ponešto iznenadi ovih dana, a ovo gore sigurno se nalazi u toj kategoriji. Kao što vidim, novi zEnterprise 196 mainframe  za prosinac ove godine planira razne stvari, a jedna od interesantnih je da ćete na njemu moći vrtjeti i Windows aplikacije. Daklem, System z sada podržava z/OS, z/VSE, z/VM, Linux, Unix ali i Windows aplikacije.

Službeno to potvrđuje i IBM već neko vrijeme.

Prije nekoliko godina, ovo bi bila vijest dana. Ne samo što Windowsi ulaze na velika vrata u svijet mainframea i postaju punopravni član obitelji kojom se onda upravlja s jednog mjesta, nego bi odahnuli i razni “programeri velikih sustava” koji su do sada morali zaobilazno povezivati ta dva svijeta (znam to dobro jer smo na tome izgradili dio businessa). Podatak vamo, podatak tamo, aplikacija vamo, aplikacija tamo – nije to jednostavan proces. Znači li to da je netko pobijedio? Zapravo ne – izgleda da će mainframe ostati tamo gdje jest (možda u manjem ili većem broju, ali sigurno još hrpu godina) a da će Windowsi izgubiti jedan argument kojim su ga prištekavali tipa “ali to ne radi s mainframeom”. No vidjeti kako se Windowsi vrte u ovakvom okruženju zbilja je zanimljivo, čisto kako bi dokazali da danas sve ide na svašta i pritom ne traži previše od “interoperabilnosti”. Danas, međutim, vijest je prošla prilično nezapaženo.

Možda je najbolje reći da je ovo sve pomalo postalo irelevantno.

Danas se mainframe ionako preselio u neke nove oblike: ok, razumijem da imate hrpu željeza koja radi određene stvari u svom datacentru na kojoj piše IBM, ali dio korisnika je ionako već migrirao s mainframea, dio ga nikada nije imao, a dio niti neće – pa čak i da ga trebaju. Ne samo da su se pojavile jeftinije varijante s prihvatljivim rizikom nego i velike varijante bez prevelikog rizika – čitaj oblaci.

Ali da će ekipa ovo isprobati i pri tome vrtjeti glavom… kladim se.

… tekst je objavljen unutar stranica COMBIS 2011 konferencije, kao prilog tvrtke službenim stranicama. Ili tako nekako, u svakom slučaju da i njega objavimo… Jest da je marketing, ali možda nekome posluži za kakvu radnju ili tekst – prilog. Ne ljutim se… čisti Creative Commons.

Na pragu smo nove ere računalstva, u kojoj inovativne softverske aplikacije na pametnim uređajima (“klijentima”), uz podršku internetskih spremišta podataka i servisa (“oblak”), pojedincima nude veću kontrolu nad informacijama te privlačnije i naprednije značajke na računalima, mobilnim telefonima i drugim uređajima. Takav napredak pojedincima će omogućiti da budu produktivniji, a tvrtkama i ustanovama svih veličina da postanu prilagodljivije, inovativnije te usmjerene na suradnju. Nova generacija računalstva ima ogroman potencijal za poticanje gospodarskih prilika, a pojedincima, tvrtkama i državnoj upravi omogućuje prilagodbu računalnih značajki u skladu s potrebama.

Kombinacija pametnih značajki i mogućnosti povezivanja u širok raspon uređaja, uz podršku internetskih servisa, stvorit će novu paradigmu računalstva utemeljenu na konceptu „klijent plus oblak.” Znam da će mnogi odmahnuti glavom, kako sad opet klijent, kada se sve seli u oblak? Pa, pogledajte na svoj stol. Na njemu imate računalo, laptop, tablet, slate, smartphone, player ili nešto sasvim drugo – ali to je još uvijek klijent. Kad malo zagrebete po površini, možete uočiti dva trenda: jedna koji bježi od "klijenta" koliko god može (čitaj: Google Chromebook), i drugi koji značajno ovisi o klijentskim aplikacijama (čitaj: sve ostalo. Da, da i iPad i iPhone i Android zapravo su klijenti koji su nakrcani aplikacijama koje ima daju njihove prednosti). Dakle, daleko smo od svijeta koji ovisi samo o oblaku i gotovo se mogu kladiti da ćemo još dugi niz godina ovisiti o snažnim klijentima. No, koji, da bi bili ono što jesu, zahtijevaju oblak…

Kao najveća svjetska softverska tvrtka, Microsoft je predvodnik tih tehnoloških postignuća, kombinirajući ih tako da klijentima pružaju dosad neviđenu mogućnost izbora i fleksibilnost – nudi širok raspon rješenja po modelu "klijent plus oblak", kao kombinaciju naprednih softverskih aplikacija i hardvera te internetskih servisa – ta rješenja nazivamo “softver plus servisi".

Napredni, međusobno povezani uređaji

Najveća pokretačka snaga na kojoj se temelji nova generacije računalstva jest brz rast raznolikosti i snage računalnih uređaja povezanih s internetom. Danas mnogi ljudi – osobito u razvijenim društvima – imaju jedno računalo na poslu i jedno kod kuće te jedan ili više računalnih uređaja koje nose sa sobom, kao što su pametni telefoni i digitalni glazbeni reproduktori. Napredak u tehnologiji mikroprocesora, pohrane, komunikacija i zaslona omogućio je pak pravu eksploziju različitih računalnih uređaja. Proizvođači poluvodiča kao što su Intel i AMD nastavljaju s povećavanjem računalne snage novim višejezgrenim procesorima, koji potiču razvoj pametnih uređaja s inovativnim Microsoftovim softverom i softverom drugih tvrtki. Konzumerizam je danas značajno promijenio svijet organizacija, te je danas realno za očekivati da vrijedi bilo koji oblik i pristup, od toga da djelatnici žele koristiti svoje osobno računalo na poslu pa do toga da uopće ne žele računalo.

Taj trend vidimo već danas na mobilnim telefonima, čije su mogućnosti gotovo iste kao na osobnim računalima, televizorima povezanima s Internetom i obogaćenim korisničkim sučeljima, GPS i medijskim jedinicama u automobilima koji reagiraju na glasovne naredbe, elektroničkim čitačima knjiga koji knjige preuzimaju s Interneta i prikazuju ih u kvaliteti gotovo jednakoj onoj na papiru, digitalnim okvirima za slike koji dohvaćaju slike i drugi sadržaj bežično putem Interneta te igraćim konzolama koje služe kao kućni multimedijski centri. No to je tek početak.

Pametniji softver jednostavniji za upotrebu

Drugu važnu pokretačku snagu na kojoj se temelji nova generacija računalstva čine veliki pomaci u operacijskim sustavima i softverskim aplikacijama koji pokreću i povezuju sve te uređaje. Primjerice Windows 8, nadolazeći Microsoftov operacijski sustav za stolna i prijenosna računala, sadržavat će dodirno prirodno korisničko sučelje s kojim su se mnogi korisnici mobilnih telefona, PDA uređaja, Tablet PC uređaja i sustava Microsoft Surface već upoznali. To će programima koji se izvode u sustavu Windows omogućiti da ponude intuitivnije dodirno korisničko sučelje i značajke, čineći softver potpunijim dijelom naših života na poslu i kod kuće. Microsoft znatno ulaže i u razvoj drugih sučelja koja se temelje na prepoznavanju glasa i slike, a koja će i ostale proizvođače potaknuti na razvoj inovativnih novih proizvoda i servisa te računalne uređaje učiniti još svestranijima, naprednijima i jednostavnijima za upotrebu.

Microsoft i druge softverske tvrtke nastavit će razvoj sve inovativnijeg softvera koji će se nalaziti na korisničkim računalnim uređajima, što se često naziva „obogaćenim klijentskim“ softverom. U godinama koje slijede vidjet ćemo pametne značajke i mogućnost povezivanja utkane u gotovo sve pore života, od zaslona veličine zidova i stolnih dodirnih računala kao što je Microsoft Surface u tvrtkama, do umreženih senzora i zaslona u svojim domovima koje pogone nevjerojatne mogućnosti rada koristeći prirodnu komunikaciju kao što je Microsoft Kinect . Možda najvažnija promjena očekuje se tamo gdje već nekoliko godina grupe tvrde da nema napretka – osobna računala. Promjene u koncepciji Windowsa 8, mogućnosti koje donosi System On A Chip (SoC) arhitektura te podrška za ARM procesore promijenit će način kako koristimo osobna računala – i to ne samo za čitanje sadržaja u kojima iPad i slični uređaji drže značajan dio tržišta, nego i u onom koji nam je najvažniji, a to je stvaranje. SoC arhitekture mogu smjestiti cijelo računalo u jedan mali čip i time osloboditi prostor i mogućnosti za druge bitne dijelove i uređaje.

Napredne značajke i funkcije tih programa omogućit će korisnicima da izvršavaju sve složenije računalne funkcije, kao što su vizualizacija i simulacija podataka. Inovativniji softver potaknut će i razvoj nove generacije pametnih uređaja koji će korisnicima pružiti fleksibilnost pri ispunjenju njihovih računalnih potreba na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme.

Taj priljev pametnih značajki i mogućnosti povezivanja u široki raspon uređaja nadopunjava rast internetskih servisa, stvarajući novu paradigmu računalstva utemeljenu na konceptu "klijent plus oblak". U toj paradigmi zadaci pohrane i obrade podataka raspoređeni su na pametne klijente s naprednim značajkama (kao što su osobna računala, dekoderi kabelskog signala ili mobilni uređaji), a veliki internetski servisi smješteni su u ogromnim podatkovnim centrima. Korisnicima se na taj način nude obogaćene i naprednije značajke koje im omogućuju pristup potrebnim informacijama, zabavi i mogućnostima povezivanja – u bilo koje vrijeme i na bilo kojem uređaju.

Oblak: nadopunjavanje i poboljšavanje računalstva s obogaćenim klijentima

Treća pokretačka snaga na kojoj se temelji nova generacija računalstva jest sazrijevanje interneta kao pristupnika za internetske servise, pri čemu udaljeni podatkovni centri hostiraju podatke i pružaju aplikacije za uređaje korisnika i IT sustave. Jednostavnije rečeno, oblak će poboljšati računalne značajke na klijentu omogućujući korisnicima pristup softverskim aplikacijama i podacima putem interneta. Aplikacije i podaci spremaju se u podatkovnim centrima na drugoj lokaciji, a ne na uređaju ili računalu korisnika ni u lokalnom podatkovnom centru tvrtke ili ustanove. Kada se softver i podaci isporučuju u obliku mrežnog servisa, funkcije instalacije, održavanja i podrške centraliziraju se i poboljšavaju, što rezultira većom ekonomskom učinkovitošću.

Oblak se često vezuje uz softverske aplikacije koje podržavaju ključne IT procese (i može ih nadopunjavati), kao što su upravljanje odnosima s klijentima, videokonferencije i upravljanje web-sadržajem. No mnoge tvrtke i ustanove nisu osposobljene za samostalno upravljanje tim procesima ili nemaju za to interesa. Računalstvo u oblaku tvrtkama i ustanovama omogućuje pristup softverskim aplikacijama i računalnim kapacitetima uz plaćanje samo onih servisa koje koriste.

Oblaku se danas pridodaje prilično pažnje i sve softverske kompanije imaju svoje strategije kako tome pristupiti. Naravno, ovisno o tome na čemu se temelji strategija kompanije tako se i pristupa konačnom objašnjenju koji je doseg i mogućnosti oblaka: ponekad je sve u javnom oblaku (na primjer Amazon i Google) a ponekad je sve u privatnom oblaku (na primjer VMWare i IBM). Microsoft već od početka nudi holističku priču oko cloud computinga: privatni, javni i hibridni oblak samo su mogućnosti u kojima krajnji korisnik određuje kako želi primijeniti mogućnosti oblaka. Ako je odlučio koncentrirati svoje mogućnosti unutar svoje organizacije, onda je to privatni oblak. Ako ne želi investirati u svoju infrastrukturu i aplikacije, onda je to javni oblak. Ako želi imati sve pod kontrolom, ali želi mogućnosti just-in-time skaliranja, onda je to hibridni model. I zapravo, odluku nije potrebno niti napraviti, već je moguće dinamički se "kretati" između pojedinih mogućnosti privatnog i javnog oblaka, prema potrebama organizacije. I to određuje konačni oblik cloud computinga: sve može. Pretpostavljam da će sve kompanije ponuđači Cloud Computinga na neki način ili razvojem ili akvizicijama ili partnerstvom morati ponuditi sve oblike oblaka krajnjim korisnicima jer stvarno – rijetko kada jedan oblik odgovara u potpunosti organizaciji.

Da ne završim sa apsolutizmom – primijetite da ovdje ne govorim o krajnjim korisnicima, odnosno o elementima konzumerizma. Tu je stvar jasna. Klijent i javni oblak su jedino što vrijedi. Možda sa malom dozom servisa koje objavljuje vaša organizacija iz vašeg privatnog oblaka, ali ako je pametna, neće to napraviti na taj način nego kroz javni oblak. A takav oblik već vjerojatno držite u svojim rukama svaki put kad provjeravate elektroničku poštu.

Više informacija: Cloud Computing: www.microsoft.com/cloud ili na test stranicama issuu servisa:

dakle ponedjeljak u SRCU, Zagreb a drugo predavanje je u Rijeci dan kasnije na FIlozofskom fakultetu.

Tko je Lorenzo Madrid? Ukratko…

Lorenzo Madrid has over 30 years of working experience in the ITC industry, many of them throughout the Latin America region. He joined Microsoft in 2003, as the Public Sector Director for Brazil and thereafter moved to the USA to become Microsoft’s Chief Technology Officer for the Latin America Region and in 2007, he was appointed as the World Wide Director for the Government Interoperability Initiative and he has recently become the World Wide Director for Technology Office Strategy in Public Sector.

He has been keynote speaker in several international events, such as COMDEX, The Economist World Forum, the World Wide Forum in Technology for Tax Systems, the West Indies Government Conference and the Lee Kwan Yew School of Public Policies, addressing the impact of technology in society and its importance to leverage economic growth.

In the USA, he has recently been appointed as one of the advisors for the National Science Foundation for the e-government research chapter and he is also a fellow at CTG – The Center for Technology in Government – University of New York at Albany.

Dakle pozivnica za SRCE, Zagreb:

Pozivamo Vas na predavanje

Cloud Computing i povezani uređaji: platforma za novu poslovnu vrijednost

koje će održati g. Lorenzo Madrid

(World Wide Director for Technology Office Strategy in Public Sector, Microsoft Corporation)

u ponedjeljak, 19. rujna 2011. godine u 16 sati

u Sveučilišnom računskom centru Srce, dvorana E, J. Marohnića 5

Gospodin Lorenzo Madrid predstavit će viđenje nove ere računalstva, iz gledišta tvrtke Microsoft, u kojoj inovativne softverske aplikacije na pametnim uređajima, uz podršku internetskih spremišta podataka i servisa, pojedincima nude veću kontrolu nad informacijama te privlačnije i naprednije značajke na računalima, mobilnim telefonima i drugim uređajima. Predavanje će dati pregled novih mogućnosti koje otvara cloud computing te ukazati na zanimljive trendove koji mijenjaju naš život i naše poslovanje.

Predavanje se održava u organizaciji tvrtke Microsoft Hrvatska i Microsoftove IT-akademije u Sveučilišnom računskom centru, a bit će prenošeno i uživo putem interneta na adresi: mms://astra.srce.hr/live.

Predavanje će se održati na engleskom jeziku, a trajat će 45 minuta nakon čega će prisutni sudionici imati prilike postaviti pitanja predavaču.

te pozivnica za Filozofski fakultet u Rijeci:

P O Z I V

na

na Filozofskom fakultetu u Rijeci, dvorana 006 – prizemno
Kampus Sveučilišta u Rijeci, S. Krautzeka b.b.

Gost predavač: LORENZO MADRID, World Wide Director for Technology Office Strategy in Public Sector, Microsoft Corporation

Naziv predavanja: „Cloud Computing i povezani uređaji: platforma za novu poslovnu vrijednost”

Tema: Nova era računalstva, u kojoj inovativne softverske aplikacije na pametnim uređajima, uz podršku internetskih spremišta podataka i servisa, pojedincima nude veću kontrolu nad informacijama te privlačnije i naprednije značajke na računalima, mobilnim telefonima i drugim uređajima. Predavanje će dati pregled novih mogućnosti koje otvara nova platforma te ukazati na zanimljive trendove koji mijenjaju naš život i naše poslovanje.

Jezik predavanja: engleski

Trajanje predavanja: 45 min. nakon čega slijedi rasprava te pitanja/ odgovori

Mali sažetak predavanja u nastavku…

Malo o oblacima, klijentima i budućnosti

Na pragu smo nove ere računalstva, u kojoj inovativne softverske aplikacije na pametnim uređajima (“klijentima”), uz podršku internetskih spremišta podataka i servisa (“oblak”), pojedincima nude veću kontrolu nad informacijama te privlačnije i naprednije značajke na računalima, mobilnim telefonima i drugim uređajima. Takav napredak pojedincima će omogućiti da budu produktivniji, a tvrtkama i ustanovama svih veličina da postanu prilagodljivije, inovativnije te usmjerene na suradnju. Nova generacija računalstva ima ogroman potencijal za poticanje gospodarskih prilika, a pojedincima, tvrtkama i državnoj upravi omogućuje prilagodbu računalnih značajki u skladu s potrebama.

Kombinacija pametnih značajki i mogućnosti povezivanja u širok raspon uređaja, uz podršku internetskih servisa, stvorit će novu paradigmu računalstva utemeljenu na konceptu „klijent plus oblak“. Kao najveća svjetska softverska tvrtka, Microsoft je predvodnik tih tehnoloških postignuća, kombinirajući ih tako da klijentima pružaju dosad neviđenu mogućnost izbora i fleksibilnost – nudi širok raspon rješenja po modelu "klijent plus oblak", kao kombinaciju naprednih softverskih aplikacija i hardvera te internetskih servisa – ta rješenja nazivamo “softver plus servisi".

Napredni, međusobno povezani uređaji

Najveća pokretačka snaga na kojoj se temelji nova generacije računalstva jest brz rast raznolikosti i snage računalnih uređaja povezanih s internetom. Danas mnogi ljudi – osobito u razvijenim društvima – imaju jedno računalo na poslu i jedno kod kuće te jedan ili više računalnih uređaja koje nose sa sobom, kao što su pametni telefoni i digitalni glazbeni reproduktori. Napredak u tehnologiji mikroprocesora, pohrane, komunikacija i zaslona omogućio je pak pravu eksploziju različitih računalnih uređaja. Proizvođači poluvodiča kao što su Intel i AMD nastavljaju s povećavanjem računalne snage novim višejezgrenim procesorima, koji potiču razvoj pametnih uređaja s inovativnim Microsoftovim softverom i softverom drugih tvrtki. Konzumerizam je danas značajno promijenio svijet organizacija, te je danas realno za očekivati da vrijedi bilo koji oblik i pristup, od toga da djelatnici žele koristiti svoje osobno računalo na poslu pa do toga da uopće ne žele računalo.

Taj trend vidimo već danas na mobilnim telefonima, čije su mogućnosti gotovo iste kao na osobnim računalima, televizorima povezanima s internetom i obogaćenim korisničkim sučeljima, GPS i medijskim jedinicama u automobilima koji reagiraju na glasovne naredbe, elektroničkim čitačima knjiga koji knjige preuzimaju s interneta i prikazuju ih u kvaliteti gotovo jednakoj onoj na papiru, digitalnim okvirima za slike koji dohvaćaju slike i drugi sadržaj bežično putem interneta te igraćim konzolama koje služe kao kućni multimedijski centri. No to je tek početak.

Pametniji softver jednostavniji za upotrebu

Drugu važnu pokretačku snagu na kojoj se temelji nova generacija računalstva čine veliki pomaci u operacijskim sustavima i softverskim aplikacijama koji pokreću i povezuju sve te uređaje. Primjerice Windows 8, nadolazeći Microsoftov operacijski sustav za stolna i prijenosna računala, sadržavat će dodirno prirodno korisničko sučelje s kojim su se mnogi korisnici mobilnih telefona, PDA uređaja, Tablet PC uređaja i sustava Microsoft Surface već upoznali. To će programima koji se izvode u sustavu Windows omogućiti da ponude intuitivnije dodirno korisničko sučelje i značajke, čineći softver potpunijim dijelom naših života na poslu i kod kuće. Microsoft znatno ulaže i u razvoj drugih sučelja koja se temelje na prepoznavanju glasa i slike, a koja će i ostale proizvođače potaknuti na razvoj inovativnih novih proizvoda i servisa te računalne uređaje učiniti još svestranijima, naprednijima i jednostavnijima za upotrebu.

Microsoft i druge softverske tvrtke nastavit će razvoj sve inovativnijeg softvera koji će se nalaziti na korisničkim računalnim uređajima, što se često naziva „obogaćenim klijentskim“ softverom. U godinama koje slijede vidjet ćemo pametne značajke i mogućnost povezivanja utkane u gotovo sve pore života, od zaslona veličine zidova i stolnih dodirnih računala kao što je Microsoft Surface u tvrtkama, do umreženih senzora i zaslona u svojim domovima koje pogone nevjerojatne mogućnosti rada koristeći prirodnu komunikaciju kao što je Microsoft Kinect . Možda najvažnija promjena očekuje se tamo gdje već nekoliko godina grupe tvrde da nema napretka – osobna računala. Promjene u koncepciji Windowsa 8, mogućnosti koje donosi System On A Chip (SoC) arhitektura te podrška za ARM procesore promijenit će način kako koristimo osobna računala – i to ne samo za čitanje sadržaja u kojima iPad i slični uređaji drže značajan dio tržišta, nego i u onom koji nam je najvažniji, a to je stvaranje. SoC arhitekture mogu smjestiti cijelo računalo u jedan mali čip i time osloboditi prostor i mogućnosti za druge bitne dijelove i uređaje.

Napredne značajke i funkcije tih programa omogućit će korisnicima da izvršavaju sve složenije računalne funkcije, kao što su vizualizacija i simulacija podataka. Inovativniji softver potaknut će i razvoj nove generacije pametnih uređaja koji će korisnicima pružiti fleksibilnost pri ispunjenju njihovih računalnih potreba na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme.

Taj priljev pametnih značajki i mogućnosti povezivanja u široki raspon uređaja nadopunjava rast internetskih servisa, stvarajući novu paradigmu računalstva utemeljenu na konceptu "klijent plus oblak". U toj paradigmi zadaci pohrane i obrade podataka raspoređeni su na pametne klijente s naprednim značajkama (kao što su osobna računala, dekoderi kabelskog signala ili mobilni uređaji), a veliki internetski servisi smješteni su u ogromnim podatkovnim centrima. Korisnicima se na taj način nude obogaćene i naprednije značajke koje im omogućuju pristup potrebnim informacijama, zabavi i mogućnostima povezivanja – u bilo koje vrijeme i na bilo kojem uređaju.

Oblak: nadopunjavanje i poboljšavanje računalstva s obogaćenim klijentima

Treća pokretačka snaga na kojoj se temelji nova generacija računalstva jest sazrijevanje interneta kao pristupnika za internetske servise, pri čemu udaljeni podatkovni centri hostiraju podatke i pružaju aplikacije za uređaje korisnika i IT sustave. Jednostavnije rečeno, oblak će poboljšati računalne značajke na klijentu omogućujući korisnicima pristup softverskim aplikacijama i podacima putem interneta. Aplikacije i podaci spremaju se u podatkovnim centrima na drugoj lokaciji, a ne na uređaju ili računalu korisnika ni u lokalnom podatkovnom centru tvrtke ili ustanove. Kada se softver i podaci isporučuju u obliku mrežnog servisa, funkcije instalacije, održavanja i podrške centraliziraju se i poboljšavaju, što rezultira većom ekonomskom učinkovitošću.

Oblak se često vezuje uz softverske aplikacije koje podržavaju ključne IT procese (i može ih nadopunjavati), kao što su upravljanje odnosima s klijentima, videokonferencije i upravljanje web-sadržajem. No mnoge tvrtke i ustanove nisu osposobljene za samostalno upravljanje tim procesima ili nemaju za to interesa. Računalstvo u oblaku tvrtkama i ustanovama omogućuje pristup softverskim aplikacijama i računalnim kapacitetima uz plaćanje samo onih servisa koje koriste.

Oblaku se danas pridodaje prilično pažnje i sve softverske kompanije imaju svoje strategije kako tome pristupiti. Naravno, ovisno o tome na čemu se temelji strategija kompanije tako se i pristupa konačnom objašnjenju koji je doseg i mogućnosti oblaka: ponekad je sve u javnom oblaku (na primjer Amazon i Google) a ponekad je sve u privatnom oblaku (na primjer VMWare i IBM). Microsoft već od početka nudi holističku priču oko cloud computinga: privatni, javni i hibridni oblak samo su mogućnosti u kojima krajnji korisnik određuje kako želi primjeniti mogućnosti oblaka. Ako je odlučio koncentrirati svoje mogućnosti unutar svoje organizacije, onda je to privatni oblak. Ako ne želi investirati u svoju infrastrukturu i aplikacije, onda je to javni oblak. Ako želi imati sve pod kontrolom, ali želi mogućnosti just-in-time skaliranja, onda je to hibridni model. I zapravo, odluku nije potrebno niti napraviti, već je moguće dinamički se "kretati" između pojedinih mogućnosti privatnog i javnog oblaka, prema potrebama organizacije. I to određuje konačni oblik cloud computinga: sve može. Pretpostavljam da će sve kompanije ponuđači Cloud Computinga na neki način ili razvojem ili akvizicijama ili partnerstvom morati ponuditi sve oblike oblaka krajnjim korisnicima jer stvarno – rijetko kada jedan oblik odgovara u potpunosti organizaciji.

Ili, kako bi rekli, Windows Server Preview. Dakle, već ste saznali da nove Windoze možete skinuti na adresi dev.windows.com (odnosno, na novom siteu za razvoj na novoj platformi) ali ste možda propustili mali link na dnu stranice koji vas vodi na, između ostalog, na download novog Windows Servera (pod uvjetom da ste MSDN subscriber, čini mi se). Ali to je sitnica.

Što ima novoga u novom serveru? Čudesnih stvari, rekao bih, ali to ostavljam za jedan novi post. Ali čini mi se da će virtualizacija i cloud computing platiti svoje, a znate da su to moje omiljene teme.

Zato, ajmo: novi Windows, novi Windows Server, novi Visual Studio, novi… imamo posla.

Eto, bilo je za očekivati, mada recimo da ljudi žele vječno živjeti u uvjerenju da bi sve moglo biti besplatno te da postoji dobra strana kruha koja nikada neće pasti tom stranom na tlo (mada nas određeni zakon uči da se to upravo uvijek događa).

Pojavljuju se tu razni proroci, pričaju o teoriji svemira i očekuju da se svijet vrti a da svi lijepo … sad je tu već nastavak rečenice ovisan o proroku. Nije da mi je percepcija te utopije strana, rekli bi naši ljudi – tko ne bi, ali život ipak ima svoju realniju stranu, nego što bi to, recimo, neuk pretpostavio.

Neki dan mi je stigao mail od ekipe (naravno, radim ja i na konkurenciji, valja znat što je tamo dobro, što nije):

In May at Google I/O we announced that Google App Engine would be leaving Preview status later this year. As part of Google’s long-term commitment to App Engine, we are also updating our policies, pricing and support model to reflect its status as a fully supported Google product. We plan to roll this out in the second half of September but we wanted to let you know what this will mean for you and your App Engine applications.

Nisam odmah obratio pažnju, priznajem, a onda je krenula cijela lavina komentara na raznim stranicama i forumima. Dakle što se dogodilo:

Prvo dobra vijest: Google App Engine je napokon izašao iz svoje “beta” faze. Čovjek bi rekao da je sada sve stabilno, provjereno, razumljivo i spremno za dalje. Naravno, valjda jest.

Onda loša vijest: stvari više nisu besplatne. Google je predložio novi cjenik, i iako je to najavljivao, nitko valjda nije mogao dobro razumjeti da će mu se račun (ako je korisnik koji plaća) povećati i to ne koji dolar, nego bilo gdje u rasponu od 10 do 100 puta. Dobro ste pročitali. Naravno i dalje postoji “free” model, ali je takav da ga možete koristiti samo za razvoj ali ne i ozbiljniju primjenu (npr, nema SLA Googlea). Programeri su prilično “pissed off” jer jednostavno ne očekuju od Googlea da na tako značajan način promjeni cijene. No mene zapravo ne brine cijena – to je stvar Googlea i korisnika. Kakva god cijena bila određena, to je stvar tržišta i ponude i potražnje. Ako se ljudima ne svidi, mogu uvijek prijeći kod drugog ponuditelja usluga.

No tu je kvaka 22: mogu li? Oblaci još uvijek nisu interoperabilni i nije jednostavno napraviti “click, change” pristup promjeni pružatelja usluga. I dalje se raspravlja o tome što i kako to učiniti i ekipe se organiziraju na razne načine, na primjer kreirajući udruženja kao što je Cloud Computing Interop Forum, ne bi li se nešto dogovorili, i razne kompanije, poput Microsofta, imaju svoj pogled na razmjenu. Potrošili ste nekoliko mjeseci na aplikaciju, napravili poslovni model, složili tvrtku, krenuli u svoj “cloud podržan svijet” i … netko je promijenio pravila. Možete li se zamisliti u situaciji u kojoj odlazite korisniku (ili im šaljete mail) u kojem ih obavještavate da je njihov servis koji je do sada koštao 22kn mjesečno od sutra malo povećan, tek na 299kn. Ne sumnjam da će korisnici s radošću primiti ovu vijest – i pogledati kako mogu promijeniti svog pružatelja usluga. A to je zahvaljujući cloud modelu vrlo jednostavno i puno jednostavnije njima no što je to vama.

Pišem ovo zapravo jer je svijet clouda ponekad nezgodan i treba biti vrlo pažljiv. Čitati SLA. Razmišljati o poslovnom modelu. Platiti babi babino a ćaći ćaćino. I naravno zaraditi dovoljno da i vi možete pristojno živjeti. I time je jednostavnije razumjeti zašto neke “stare” kompanije koje znaju da stvari moraju ipak biti na svom mjestu nude i SLA na platformi i to uz jasne i razumljive troškove. No naravno, svako odlučuje za sebe.

Mislim da će se i ovdje, kao i kod VMWarea, morati promijeniti struktura cijena. Danas nije jednostavno dignuti letvicu i očekivati da svi stvarno žele preskočiti preko nje.