ratkom.net: potraga za nepoznatim

[cc] Računalstvo u oblacima: Ekonomija velikih brojeva na strani kupaca /Demand Side Economics of Scale (2)

U prošlom blogu povezanom s Cloud Computingom dali smo pregled prednosti koje računalstvo u oblacima donosi za ponuditelje. Što je s kupcima?

Ukupni troškovi IT organizacija ili rješenja nisu određeni samo troškovima ukupnog kapaciteta kojeg posjeduju, nego i postotku učinkovitog iskorištenjatih kapaciteta. Kad razgovaramo o datacentrima, potrebno je sagledati učinak koji zbrajanje zahtjeva kupaca (demand aggregation) ima na troškove uporabe iskorištenih resursa (procesori, mreža, memorija, prostori za pohranu…).

Kod ne-virtualiziranih datacentara, pojedina aplikacija ili radno opterećenje (workload) uobičajeno se izvodi na zasebnom fizičkom poslužitelju (naravno, na jednom fizičkom poslužitelju može se pokrenuti više aplikacija, ali to nije uobičajena praksa. Ponekad je teško maknuti aplikaciju koja radi na drugi poslužitelj, bez intervencije u operacijski sustav – tako da pokretanje više aplikacija uglavnom predstavlja usko grlo koje je teško usklađivati kad se isporučuje usluga). Ovakav pristup znači da se broj poslužitelja linearno povećava s brojem radnih opeterećenja na poslužitelju. Kod ovog modela iskorištenjer poslužitelja je tradicionalno vrlo nisko, između 5% i 10% (izvor: The Economics of Virtualization: Moving Toward an Application-Based Cost Model, IDC, November, 2009). Virtualizacija omogućuje da se višestruke aplikacije pokreću na jednom fizičkom poslužitelju unutar posebno aplikaciji prilagođene instance operacijskog sustava, tako da je primarna prednost virtualizacije mogućnost da manje poslužitelja može podnijeti isti broj radnog opetrećenja. Kako ovo utječe na ekonomiju velikih brojeva? Kada bi sva radna opterećenja imala istu iskoristivost, ovo bi se pretvorilo u jednostavno sažimanje potreba s predvidivim opterećenjima. No, u stvarnosti se opterećenja značajno mijenjaju tijekom vremena, često zahtjevajući velike resurse u jednom trenutku, dok u slijedećem ne zahtjevaju gotovo ništa. Ovo otvara značajne mogućnosti za poboljšanje iskoristivosti putem zbrajanja i podjele (aggregation and diversification) zahtjeva od strane kupaca.

Analiza opterećenja je pokazala da postoje različiti izvori varijabilnosti iskoristivosti – zanimljivo je pogledati na koji način računalstvo u oblacima može odgovoriti na njih i time smanjiti troškove.

1. Slučajnost (RANDOMNESS). Uzorci opterećenja krajnjeg korisnika sadrži određene elemente slučajnosti. Na primjer, ljudi provjeravaju svoju elektroničku poštu u različita vremena (slika). Kako bi se zadovoljili pragovi service-level ugovora, potrebno je ugraditi kapacitet (buffer) koji može predvidjeti da će pojedini korisnici iste aktivnosti provesti u isto vrijeme. Ako je poslužitelje moguće dodavati prema potrebi, varijabilnost je moguće smanjiti.

slika: opterećenje Exchange poslužitelja tijekom vremena (izvor: Microsoft)

2. Dnevni uzorci (TIME OF THE DAY PATTERNS). Postoje predvidivi dnevni uzorci u ponašanju korisnika: servisi koji poslužuju krajnje korisnike (consumer) uobičajeno su najopterećeniji krajem dana, dok servisi koji poslužuju poslovne korisnike uobičajeno su najopterećeniji tijekom radnog dana. Planiranje kapaciteta mora uzeti u obzir ovakve uzorke, ali neće biti iskorišteno tijekom drugog dijela dana što će uzrokovati nisko iskorištenje resursa. Jedan od primjera izbjegavanja ovog problema je podjela radnog opterećenja putem više vremenskih zona koji se pokreću na istim poslužiteljima (slika).

slika: dnevni uzorci volumena pretraživanja, izvor: Bing Search volumeni u 24 sata

3. Varijabilnost ovisno o industriji (INDUSTRY-SPECIFIC VARIABILITY). Ponekad je varijabilnost opterećenja ovisna o dinamici pojedine industrije koja stvara opterećenje. Tvrtke koje prodaju robu široke potrošnje najveće opterećenje imaju tijekom praznika, dok tvrtke koje obrađuju porezne prijave gužvu imaju u veljači (barem u Hrvatskoj). Postoje različite vrste varijabilnosti koju donosi industrija – neke koje se ponavljaju i koje je moguće predvidjeti, kao što je predaja poreza, dok su neke potpuno nepredvidljive, kao što su neočekivane velike vijesti o potresu ili slično. No ukupan rezultat je očekivanje da kapacitet mora podnijeti očekivano vršno opterećenje (plus dio predviđene pogreške). Većina ovog kapaciteta će biti neiskorištena većinu vremena (slika).

slika: varijabilnost po industriji (izvor: Alexa Internet)

4. Varijabilnost uporabe resursa (MULTI-RESOURCE VARIABILITY). Compute, storage, input/output (I/O) resursi uobičajeno se kupuju zajedno: poslužitelj sadrži određenu količinu računalne snage (CPU), prostor za pohranu te I/O mogućnosti (pristup prostoru za pohranu). Pojedina radna opterećenja, kao što su pretraživanje koriste veću računalnu snagu, ali relativno malo prostora na disku ili kapaciteta I/O, dok druga radna opterećenja kao što je email koriste dosta prostora za pohranu ali malo računalne snage (slika). Iako je moguće prilagođavati kapacitet kupujući poslužitelje koji su prilagođeni za određena radna opterećenja, ovakav pristup rješava problem samo s jedne strane, jer smanjuje prilagodljivost i uglavnom nije ekonomski isplativ iz perspektive kapaciteta. Varijabilnost vodi ka neuporabljenim resursima osim ako ne primjenjujemo različita radna opterećenja koja imaju komplementarnu uporabu resursa.

slika: varijabilnost različite uporabe resursa, izvor: Microsoft

Komplementarna uporaba resursa bi grafički bila prikazana kao kod dnevnih uzoraka, ali to zahtjeva zbilja granularno dijeljenje resursa. Što se preciznije može upravljati resursima, podjela je bolja, a time i učinkovitost.

5. Nepredvidivi uzorci rasta (UNCERTAIN GROWTH PATTERNS). Problemi predviđanja buduće uporabe računalnih resursa i dugotrajno vrijeme da se novi resursi stave u pogon još jedan je razlog neiskorištenja resursa (slika). Organizacije moraju osigurati odobrenje za IT resurse daleko prije no što se potreba dogodi ili prije no što razumiju da moraju resurse osigurati. Čak i velike privatne kompanije imaju ove izazove, jer nije uobičajeno da tvrtke planiraju svoje nabave 6 ili 12 mjeseci unaprijed. Upravljajući radnim opterećenjima raznih korisnika, pružatelji usluga računalstva u oblacima mogu smanjiti ovu varijabilnost, jer se zahtjevi za resursima mogu vrlo lako međusobno kompenzirati.

slika: nepredvidivi uzorci rasta, izvor: Microsoft

No, ovo je nešto što nam je odavno poznato – tako funkcionira većina “on premise” centara u kojima su naslagani poslužitelji. Razlika je u tome što razlike u uporabljenom i dostupnom kapacitetu su uobičajeno daleko veće kod poslužitelja “doma” nego što to možete uočiti na resursima koji su vam dostupni u računalstvu u oblacima. I tamo ima “prekapacitiranja” na dodijeljenim vam resursima, ali… zanemarivo i nevidljivo.

Ovim počinjem mali niz postova koji se bave ekonomijom računalstva u oblacima, a ne stranom sklopovlja ili programa. Da ne lutam previše, prevodim dobar dio odličnog dokumenta kojeg je objavio Microsoft, uz poneki domaći komentar i osvrt.

Računalstvo u oblacima kombinira sve ono najbolje što možete pronaći kod mainframe i client / server računalstva. Vrijeme mainframe računalstva bilo je poznato po vrlo visokim troškovima prilikom uspostave sustava te potrebe za zapošljavanjem specijaliziranih djelatnika koji su mogli upravljati tim sustavima. Kako se zahtjevana računalna snaga (mjerena u MIPSovima – milijunima računalnih instrukcija u sekundi) povećavala, troškovi su drastično padali (slika). Međutim, ovakvo računalstvo su si mogli priuštiti samo velike organizacije s centraliziranim IT sustavima koji su mogli skupiti dovoljno radnih zahtjeva kako bi mogli opravdati investiciju u sustav. Zbog visokih troškova, uporaba resursa visoko se proritizirala, te su korisnički zahtjevi čekali u redu i bili obrađeni tek onda kada su resursi bili dostupni.

slika: ekonomija velikih brojeva u računalstvu

S napretkom miniračunala i kasnije klijent /server tehnologija, značajno se smanjio minimalni resurs kojeg je potrebno (za)kupiti, a resursi su postali jednostavniji za upravljanje i održavanje. Ovakva modularizacija resursa značajno je smanjila barijere u pružanju IT usluga, značajno povećavajući dostupnost krajnjim korisnicima. No i dalje je ostalo problem učinkovitog iskorištavanja resursa koji je rezultirao datacentrima koji su bili puni poslužitelja za razne namjene a koji su bili iskorišteni tek sa 5 – 10% kapaciteta (izvor: The Economics of Virtualization: Moving Toward an Application Based Cost Model, IDC, November 2009).

Računalstvo u oblacima (cloud computing) nije povratak u razdoblje mainframe računala, već otvaranje mogućnosti da se ekonomija velikih brojeva i učinkovitost koja je veća no kod mainframea otvori većem broju korisnika, a sve to uz modularnost i prilagodljivost koja je daleko veća od client/server tehnologija, što učinkovito rješava problem iskorištenja kapaciteta.

Slika: promjena modela upravljanja jedinicom na kojoj se gradi datacentar

Ekonomija velikih brojeva temelji se na mogućnostima koje dolaze iz slijedećih područja:

• Cijena električne energije. Cijena energije se značajno povećava i postaje jedan od glavnih elemenata u ukupnim troškovima posjedovanja rješenja (TCO) (ne uključujući troškove rada – studije ukazuju da u datacentrima s malom učinkovitošću trogodišnji trošak na struju i hlađenje, uključujući infrastrukturu, značajno premašuje trogodišnji trošak sklopovlja), i danas sudjeluje sa udjelom od 15% – 20%. Power Usage Effectiveness (PUE) (mjera učinkovitosti datacentra u pretvaranju električne energije u računalnu snagu – najbolja teoretska mjera je 1.0, dok veći brojevi ukazuju na lošiju učinkovitost) uobičajeno je manja u velikim datacentrima. Dok upravitelji malih datacentara moraju plaćati troškove koji su povezani s lokalnim troškovima i mjerilima, upravitelji velikih datacentara mogu plaćati tek četvrtinu prosječne nacionalne mjere tako što će izgraditi datacentre na lokacijama koje nude jeftinu električnu energiju kroz ugovore o kupovini velikih količina električne energije (izvor: U.S. Energy Information Administration i Microsoft. Dok je prosječna cijena kilovata u US 10.15 centi po kilovat satu, neke lokacije prodaju kilovat sat za 2.2 centa.). Pored toga, istraživanja su pokazala da upravitelji više datacentara mogu upravljati koristeći različite iznose cijene električne energije na raznim zemljopisnim područjima, što dodatno smanjuje trošak.
• Troškovi rada na upravljanju infrastrukturom. Iako već sam po sebi cloud computing smanjuje troškove rada bez obzira na veličinu infrastrukture kroz automatizaciju većine zadataka koji se ponavljaju, veći datacentri mogu značajnije smanjiti ove troškove od manjih.Dok jedan upravitelj može u prosjeku održavati do 140 poslužitelja u tradicionalnom enterprise okruženju (izvor: James Hamilton, Microsoft Research, 2006), u okruženju datacentra taj isti upravitelj može upravljati s nekoliko tisuća poslužitelja. Ovakve mogućnosti omogućuju djelatnicima koji upravljaju datacentrom da se posvete uslugama s višim vrijednostima kao što je izgradnja novih mogućnosti ili bolja podrška zahtjevima korisnika.
• Sigurnost i pouzdanost. Iako se ovo uobičajeno smatra glavnom preprekom u javnom prihvaćanju računalstva u oblacima, ekonomija velikih brojeva omogućila je da povećana potreba za sigurnošću i pouzdanošću bude ostvarena uz uglavnom fiksni nivo investicije koji je zahtjevan kako bi se ostvarila operativna sigurnost i pouzdanost. Veliki komercijalni pružatelji usluga računalstva u oblacima uobičajeno pružaju bolji nivo ekspertize nego drugi IT odjeli u organizacijama što zapravo računalstvo u oblacima čini i sigurnijim i pouzdanijim od tradicionalnih sustava.
• Pozicija pregovaranja u kupovini. Upravitelji velikih datacentara mogu ostvariti značajne pogodnosti – na primjer, prilikom kupovine sklopovlja popusti mogu ići do 30% i više posto od osnovne cijene. Ovakve pogodnosti su omogućene standardizacijom na ograničeni broj softverskih i sklopovskih arhitektura – prisjetimo se da je za vrijeme mainframe računala u svijetu postojalo tek 10-tak različitih arhitektura. Čak je i u vrijeme client / server arhitekture postojalo 12-tak UNIX varijanti te Windows Server OS, te x86 i nekoliko RISC arhitektura. Pozicija pregovaranja u kupovini (buying power) nije bila izražena u heterogenim okolinama – kod računalstva u oblacima, homogenost infrastrukture to ponovno dozvoljava.

Gledajući naprijed, vjerojatno će se pojaviti cijeli niz novih „ekonomija velikih brojeva“ koje još u ovom trenutku ne možemo predvidjeti. Industrija računalstva u oblacima tek je u svojim povojima, kao i izgradnja datacentara koji se pojavljuju u zanimljivim veličinama (tablica)

tablica: uobičajeni projekti izgradnje datacentara, izvor: obavijesti za tisak

Ogromne mogućnosti koncentracije resursa koje ovi mega datacentri donose otvoriti će i dodatna pitanja kako ih maksimalno iskoristiti i kako omogućiti da su učinkovitiji za krajnjeg korisnika.

(1) Izvor: The Economics of Cloud, Microsoft, November 2010

Ako ste pratili moja nastojanja u promoviranju Cloud Computinga, znate da sam poseban fan PaaS modela. Ne samo što programera koji se skriva u meni čini sretnim, nego i stvarno donosi drugačiji pogled na razvoj i mogućnosti aplikacija (nisam siguran oko neke nove paradigme, sorry Nevene). No, ujedno pratim i probleme koje imamo oko usvajanja PaaS modela, pa mi je zapeo za oko jedan post koji adresira probleme koje tvrtka ima u nastojanju usvajanja Google App Engine platforme…

Znam, hodam po opasnom teritoriju. Google App Engine (GAE) nam je konkurencija i svaki put kad se na neki način referenciram na iste (konkurencija = broj značajno veći od 1) riskiram komentare tipa “nisam objektivan…”. No, nisam niti napisao originalni post, pa prosudite sami. Dakle, Carlos Ble je programer u Španjolskoj. Zarađuje za kruh programirajući na naprednim tehnologijama, i očigledno je potrošio neko vrijeme pokušavajući napraviti ozbiljnu aplikaciju na Google App Engine PaaS modelu. Ne da nije išlo dobro, nije išlo nikako, pa je napisao ljuti mail kako bi pomogao drugima, ali i objasnio svoje razloge i poglede na model. Pročitajte dolje…

No, ovaj post ima i širi smisao: cilj mi je jednostavno ukazati vam na probleme koje nosi PaaS (Platform as a Service). Google ima GAE. Microsoft ima Azure. VMWare će uskoro imati … (nešto što uključuje SpringSource). Salesforce ima force.com nešto što glumi da je PaaS… ali svi imaju svoje detalje. Bitno je proučiti što piše u dokumentima (ali ponekad jednostavno niti ne piše, kao što je ekipa iskusila u dolje postavljenom Blog Postu). Ako se pitate kako tu stoji Microsoft Azure, dovoljno je bingati par ključnih riječi i priključiti im “problem”. No, rekao bih da se MS daleko ozbiljnije bavi svojom platformom no Google, a vi me probajte razuvjeriti…

BTW: komentari su isto tako zanimljivi kao i post. Ima ih za sada 168…

P.S. U međuvremenu je Carlos napisao dodatak postu, jer ga je “nazvala” ekipa iz Googlea. I pokušala objasniti neke stvari. Uglavnom ne pomaže, kao što i Microsoft uglavnom ne može objasniti svoja ograničenja iz EULAe.

Carlose, dobro si to zakuhao: http://www.carlosble.com/?p=719

Dodatak 27.11. A da imate što čitati i o Microsoft Azure platformi i njenoj budućnosti kao PaaS platformi misli i Gartner u članku “Windows Azure AppFabric: A Strategic Core of Microsoft Cloud Platform”.

Ponovo je “hype” oko jedne TOP 10 liste, i to oko one kojom “upravlja” Gartner 2011: Top 10 technologies. Namjesto Gartnerovih komentara, možete pročitati moje u plavoj boji… Ne kažem da su pametniji, ali, barem su lokalni. Prvo, zašto toliko buke oko Gartnerovih lista? Iskreno, ne znam, danas svaka krava diže nogu, ali kako se Gartner uspio nametnuti korporativnim ljudima odgovore tipa, tako kaže Gartner, prečesto dobivam da bi ih mogao ignorirati. S druge strane, Gartner stvarno ima odlične ljude na nekim pozicijama, i vrijedi ih pratiti i razmišljati zašto vam daju poruku koju upravo čitate…

1: Cloud Computing

This group of technologies has been on the top 10 lists for a few years. Now everything as a service will alter business models and IT procurement. Gartner analyst David Cearley said what has changed is that there are multiple services. Companies will probably need cloud computing brokers. Things to watch:

• Where does the public cloud fit? IT is generally scared of the public cloud, but select workloads are fine.

• Beware cloud washing. IT execs are comfortable with the vendors cloud washing but may not get real capability.

• Limit access to specific clouds based on community and groups. That approach would minimize security risks. Gartner has exclusive clouds and community clouds as services to watch.

• Private clouds are custom and packaged.

[RM] Ne bih rekao da je ovo teški call – danas bilo tko tko misli biti priznat u IT industriji MORA razgovarati o cloud computingu (mada je teško razaznati što je tu istina a što magla). Vjerujem da prilično svi zajedno (vendori) zbunjujemo ekipu oko toga što je to cloud computing i kako ga primjeniti, a to je samo zato jer postoji cijeli niz “unique” scenarija korisnika. Većina korisnika i dalje vjeruje u private IaaS oblak kao nadogradnju svoje virtualizacije koja vodi ka cloud computingu, ali ne treba zanemariti i public dio – za demonstraciju mogućnosti, najbolje je koristiti “public” dio… Rekao bih 2 – 3 godine…

2: Mobile Apps and Media Tablets

Tablets and touch aren’t new. Claunch said that the selection of applications changes the game for businesses. "Apple has leveraged the ecosystem of the iPhone," Claunch said. "And Apple has created consistency." In addition, Apple’s iPad is the poster child for how consumerization is affecting corporate IT. Things to think about for enterprise IT:

• Enterprise apps will need to be designed for the tablet.

• Delivering these apps gets complicated due to the selection of platforms.

• Context-aware computing can connect to customers better.

• Marketing will drive a lot of projects to utilize tablets, but these devices can be used for inspections, surveys, image capture, documentation, and training.

Cearley added, "The PC era is over. Think of mobile design points."

[RM] Yep, black is new white. Mobilni svijet zauvijek promijenio consumer i enterprise okruženje, to smo već prihvatili. Hoće li to zahtijevati da se i aplikacije malo promjene? Možda. Ako pogledate točku 1. (cloud computing) jasno je da aplikacije i podaci mogu biti negdje gdje su vrlo dohvatljivi, a da se samo prezentacijski sloj mijenja. Prezentacija je bitna, ali je samo… prezentacija. Što me vodi ka posljednjoj rečenici Gartnera (“PC era is over”)… Well, PC je samo jedan pojavni oblik prezentacijskog sloja. Ljudi će koristiti ono što im odgovara – ja ne mogu jednostavno napisati tekst na iPadu (barem ne ovo brzinom kojom sada pišem). Ali mogu raditi druge zanimljive stvari, 1000 cvjetova. Da će se dogoditi zamjena laptopa s drugim uređajima- hoće. Ali tek kad riješimo stvari kao što su prepoznavanje rukopisa i glasa. Ne na ovaj način kako to radi danas, nego… za stvarno. Rekao bih 10 – 15 godina.

3: Next-Gen Analytics

Companies need to develop "operational analytics" to make predictions and use data mashups. "There’s value in very current information. We are now shifting our focus to start doing simulations and modeling to predict the future," Claunch said. These simulations would ultimately be run on smartphones and other devices. Algorithms will really matter to companies to support the right type of prediction.

Gartner didn’t advocate doing a lot of analytics investment yet, but be ready to invest.

[RM] Dobro, iz naše perspektive daleko smo od ovoga. Ali nisu ni “oni” dalje stigli, jer problem nisu aplikacije već podaci. Rekao bih da su aplikacije već prilično dobre, dostupne i jednostavne. Pitanje podataka je problematično, jer još uvijek ne uspijevamo imati dobre, relevantne podatke. Mislim da će upravo to biti problem i da će zahtijevati “rethinking” oko prikupljanja podataka, jer čemu zaključivanje ako nam podaci ne “štimaju”. A gledajući lokalne projekte, upravo je “redizajn” BI rješenja bio jedan od dominantnih ove godine, jer razni toolovi pokazuju razne podatke. Ali jednog dana kada se podaci srede… Rekao bih 3-5 godina.

4: Social Analytics

This concept revolves around taking social networking data and incorporating it into enterprise analysis. Sentiment, context, and influence are key areas for companies. "We’re starting to see the tipping point," Cearley said. "It’s moving from bleeding edge to mainstream activity." For now, look at communities you have to support and analyze an entry.

[RM] Iskreno, čudi me kako ovo već nije zaživjelo. Ako itko o meni ima dovoljno podataka, onda su to razni servisi na Internetu (ali i svi oni koji prikupljaju podatke o meni) i čudom se čudim kako da to već nisu iskoristili protiv mene. Naime, prilično je jednostavno zaključiti koju glazbu volim, što kupujem, koje knjige čitam, gdje su mi prijatelji, s kim redovno komentiram na twitteru itd, pa bi moja društvena slika trebala biti prilično “čista” i razumljiva. A time bi to više trebali cijeniti pružatelji usluga… i prodavači proizvoda. Na primjer, kako to da me već nije kontaktirao Iskon, moj pružatelj usluga i rekao, “vidim da ne koristite našu uslugu XY – da vam možda promijenimo to u ZT?” Ali naravno, previše očekujem, kao i obično… Rekao bih 5 – 10 godina, samo zato što mi nije jasno zašto nije 1-3 godine .

5: Social Communication and Collaboration

Social collaboration is "inevitable," Cearley said. "Over the next few years, it will be impossible to ignore this," he added. By now, companies should have policies, high value social uses identified, and have experiments to link social with CRM systems. Meanwhile, unified communications will merge with social. Expertise location will probably be the best use case.

[RM] Ovdje mi opet nije jasno zašto je to uopće u predviđanjima – meni se čini da većina toga funkcionira već danas. Npr, unified communication will merge with social. No sh**. Pa to vidim već neko vrijeme na spoju intraneta i unified communication rješenja u svojoj, a i drugim tvrtkama. Ako je to priča – facebook.com + microsoft lync, na primjer, onda je to pitanje vremena kada će facebook ponuditi kao servis ili će ga spojiti kao što sam napisao s vanjskim ponuditeljem usluge.  Ili recimo docs.com – radimo na dokumentima putem facebooka. Ili novi facebook mail – koristimo Microsoft Office Web App za rad na dokumentima. Rekao bih 0 godina, kao da je to neka velika fora.

6: Video

Corporate use of video is going mainstream. Low-cost video recorders are everywhere. Companies will need video content management systems and better design skills, and they’ll need to address privacy issues and policy concerns. Will all conference rooms be recorded by default? E-learning, merchandising, marketing, webinars, and telepresence will all be key video uses. The tipping point will come in 2011 to 2013. In addition, video will be needed to reach younger employees.

[RM] Ok, video je novi tekst. Ako išta puni Cisco routere ovih dana onda je to video stream. Mislim da će zahvaljujući trendovima kao što je ovaj pod 5. uporaba videa biti sve veća i veća, te će postupno izbaciti tekst iz uporabe u komunikaciji. Zašto bi pisao nešto ako to mogu snimiti? Mislim da će ovdje od presudne važnosti biti integracija u alate i lakoća upravljanja videom u komunikaciji kako bi mogli zamijeniti email ili instant messaging s video pozivom / porukom. Pretpostavljam da će kod nekih ići teže jer se "može vidjeti kako izgledaju”, ali generalno nema zapreke za tako nešto. Zanimljiva istraživanja je radila Research ekipa u Microsoftu – navodno svoj cijeli život možete snimiti na koji TB. A kako cijena prostora pada, čemu uopće brinuti? Jednostavno pri svom rođenju kliknete REC i … sve dalje se snima. Konferencijska soba koja sve svima: TRIED. Veza oko – kamera koja sve snima: WIRED. Rekao bih – 2 godine.

7: Context-Aware Computing

The idea here is that social analytics and computing leads to knowledge about preferences. User interfaces would change based on context. Today, it’s all reactive. By 2011 to 2013, there will be more proactive alerts. By 2014 to 2018, you’ll have context integrated with enterprise systems. Ultimately, there will be a context platform. Portals, mashups, mobile, and social will combine. Vendors will offer "user experience platforms."

[RM] Stari, ovo ne bi ni ja bolje zakomplicirao. Sve će bit povezano sa svime, pa će prema tome sve biti proaktivno. Naravno, neće valjda biti… Rekao bih – nikada. Jer će se to povezati pod tko zna kojim nazivom, parcijalno ili pod nekim drugim nazivom. A da će nam netko ponovo probati prodati varijantu “personalizacije”, mogu se kladiti.

8: Ubiquitous Computing

This topic has been discussed in previous years on Gartner’s lists. In a nutshell, computers melt into objects. There will be machine-to-machine connections, portable personalities, and connectivity changes across multiple devices. There will be thousands of computers for each person on the planet, and you’ll have multiple devices.

[RM] Hm, krenimo od zadnje rečenice – već sada imam multiple devices i već sada imam cloud computing na raspolaganju (čitaj: thousands of computer for each person, ne doduše na planeti, ali recimo od onih koje takve stvari zanimaju). Ideja je opće poznata i davna: imat ćemo ogromne resurse na rasplaganju da napravimo čudne stvari i sve ćemo to koristiti i upravljati iz nekog uređaja. Recimo kao transponder na StarTreku. “Beam me up, Scotty” i trilijuni procesorskih jedinica prebace vas na Saint Tropez. Tko ne bi. Ali, rekao bih – 15 – 2 godina.

9: Storage Class Memory

When Flash meets RAM, there are differences in speed and costs. Persistent storage will also alter management. Claunch said that storage class memory goes beyond solid state drives. This new class of storage will lead to software where operating systems determine where data goes. Storage class memory will become more important over the next two to three years.

[RM] Whoa, zuji mi kao sa smo u 80tima. Hijerarhijski storage udara opet, samo u drugom obliku. Cijena memorije povezana s važnošću podataka. OK, neću ni procjenjivati, ne razumijem se u temu, ovako bih rekao: who cares? Sve mi to miriše na dio normalnog razvoja computinga.

10: Fabric based infrastructure and computers

Every vendor will talk fabric computing, so get ready for fabric-washing. The overall idea here is that you’ll have infrastructure that manages resources in an integrated fashion. Cisco UCS and HP Matrix are examples. New ways of building servers will mean you buy pools of processors and memory instead of physically swapping boxes.

[RM] Pa, ako razgovaramo o cloud computingu, pogotovo o private dijelu danas, onda smo zagazili debelo u fabric computing. Ne vidim smisla ovo izdvajati u posebnu kategoriju, jer je to sastavni dio bilo kojeg pametno organiziranog datacentra. No ako planiramo ovo graditi na svojem teritoriju, onda je to drugi par rukava. Tu će već nedostajati resursa da bi se napravio “integrated fashion” pristup, ali zato postoji hybrid oblik oblaka koji nam to upravo dozvoljava. Rekao bih: tu smo negdje, skoro da smo i više smo nego nismo.

Izvor: http://www.globalknowledge.com/training/generic.asp?pageid=2828, ali i originalna stranica Gartnera o tome: http://www.gartner.com/it/page.jsp?id=1210613.

U hrpi vijesti i objava koje smo imali na Professional Developers Conference 2010 konferenciji, sigurno ste propustili vijest ili dvije, ali nije za ne znati što se događa s Microsoft PaaS platformom (koja neće za dugo biti samo to koliko vidim po objavama). Ukratko vijesti možete pronaći na ovom linku, a tamo je i zgoda dokument (docx)  koji daje pregled razvoja Windows Azure platforme.

U moru raznih, nekoliko najbitnijih, a ja sam dodao svoje komentare:

Windows Azure Virtual Machine Role eases the migration of existing Windows Server applications to Windows Azure by eliminating the need to make costly application changes and enables customers to quickly access their existing business data from the cloud. Today at PDC 2010, Microsoft announced Virtual Machine Role support for Windows Server 2008 R2 in Windows Azure. A public beta will be available by the end of 2010.

Server Application Virtualization enables customers to deploy virtualized application images onto the Windows Azure worker role (single role, single instance) rather than the VM Role. Through this approach, customers can more easily migrate their traditional applications to Windows Azure without the need to rewrite them or to package them within a VM. Once the application is deployed with server application virtualization on Windows Azure, customers can benefit from the automated service management capabilities of Windows Azure including automatic configuration and ongoing operating system management. Server Application Virtualization for Windows Azure will be available as a community technology preview (CTP) before the end of 2010, and the final release will be available to customers in the second half of 2011.

Constructing VM role images in the cloud. Microsoft is enabling developers and IT professionals to build VM images for VM role directly in the cloud. This will be offered as an alternative to the current approach of building images on-premises and uploading them over the Internet. This update will be available in 2011.

Support for Windows Server 2003 and Windows Server 2008 SP2 in the VM Role. Microsoft supports Windows Server 2008 R2 in the Guest OS. In 2011, Microsoft will add support for Windows Server 2003 and Windows Server 2008 SP2.

SQL Azure Reporting allows developers to embed reports into their Windows Azure applications, including rich data visualization and export to popular formats, such as Microsoft Word, Microsoft Excel and PDF, enabling the users of these applications to gain greater insight and act on their line-of-business data stored in SQL Azure databases. A CTP will be available to customers by the end of 2010. The final release of SQL Azure Reporting will be generally available in the first half of 2011.

Windows Azure Virtual Network. New functionality is being introduced under the Windows Azure Virtual Network name. Windows Azure Connect (previously known as “Project Sydney”) enables a simple and easy-to-manage mechanism to set up IP-based network connectivity between on-premises and Windows Azure resources. The first Windows Azure Virtual Network feature is called Windows Azure Connect. A CTP of Windows Azure Connect will be available by the end of 2010, and it will be generally available in the first half of 2011.
[RM]: neloše, poput Amazon VPNa. Možete dignuti VM u oblak, dodjeliti mu IP adresu iz svog address rangea i server resursi koji su gore vide se kao divo vaše vlastite mreže. Mislim da će ovo zainteresirati administratore ali i one koji traže dodatne resurse.

Extra Small Windows Azure Instance. At the PDC 2010 Microsoft announced the Extra Small Instance, which will be priced at $0.05 per compute hour in order to make the process of development, testing and trial easier for developers. This will make it affordable for developers interested in running smaller applications on the platform. A beta of this role will be available before the end of 2010.

Elevated Privileges. The VM role and Elevated Privileges functionality removes roadblocks that today prevent developers from having full control over their application environment. For small changes such as configuring Internet Information Service (IIS) or installing a Microsoft Software Installer (MSI), Microsoft recommends using the Elevated Privileges admin access feature. This approach is best suited for small changes and enables the developer to retain automated service management at the Guest OS and the application level. Elevated Privileges will be generally available to customers later this year.

Ovo je moj izbor, a više možete pronaći u samom dokumentu. Zašto baš ove, to vam mogu objasniti 1:1 ili … na nekoj konferenciji. Pozz

Jedan od onih dana… ode Ray Ozzie. Gdje, još se nezna, ali … saznat ćemo. No, do sada ste to već čuli, pročitali negdje I vjerojatno zaboravili. Tko je Ray Ozzie? Za one koji ga ne poznaju, lako je pronaći link negdje na stranicama Interneta. Za one koji su čuli za njega, složit će se vjerojatno da je jedan od najosebujnijih likova koji su dio svoje karijere odradili u Microsoftu.

Nekoliko njih u našoj domaji možda ga je imalo prilike I čuti I vidjeti uživo, a ja eto, slijedom događaja, imao sam prilike više puta

Zašto je Ray bitan za Microsoft? Ray je uistinu fascinantna osoba, na stageu izgleda kao mali zeleni (ili bolje rečeno, veliki srebrni) I vrlo lako vas uvuče u svoj svijet budućnosti I tehnologije. Ray je vizionar I futurist, koji je svoj cijeli život posvetio “onom višemu” – nekoliko koraka isped standardnih proizvoda I rješenja kojima se bavimo. Iskreno, kada je Microsoft kupio Groove, ni na kraj pameti mi nije bilo da će Ozzie “ostati” u Microsoftu, ali se prihvatio nevjerojatnog posla: objasniti Microsoftu da je vrijeme za promjene, da je PC samo jedan od pojavnih oblika uređaja koji će ljudi koristiti, da će se svijet sutra sastojati od nevjerojatnog broja gotovo anonimnih uređaja stalno povezanih u kroz “uber” mreže u kojima su aplikacije I podaci. Sjećam se početnih priča o “software + services” modelu; gledali smo ga više zbunjeno I pokušavali shvatiti" “what-the-heck-it-is-all-‘bout”. Nakon toga je došao val oblaka (cloud computing). Izgradili smo cloud. Stvari su počele sjedati na mjesto. Proizvodi su se počeli micati u oblak. Uređaji su polako postajali … nebitni. Fokus je krenuo na usluge I … podatke.

Jesmo li stvari doveli do kraja? Ne. Nadam se da smo nešto naučili od Raya u ovih pet godina koliko je bio “chief architect”. I da stvari mogu ići dalje tempom I smjerom kojeg smo zacrtali zadnjih nekoliko godina. S druge strane, jasno je da Microsoft još uvijek dobrim dijelom živi u “post-PC-laptop-tablet” svijetu, gdje se ne odriče tako lako dominantne pozicije u svijetu uređaja. Dijelom je Microsoft u pravu – stvaralački strojevi nužni su za neke scenarije (zaboravite da bi ovo nakucao tako jednostavno na tablet ili slate uređaju). No za većinu drugih primjena, uređaj postaje irelevantan. Tu ne otkrivam toplu vodu, nego razmišljam kako smo nesvjesno podijelili svoj radni proces na razne uređaje, pa tako radni dan uključuje nekoliko računala, nekoliko smartphoneova a odnedavno I televizor (mislim da je slijedeći u nizu auto).

We’ve got so far to go before we even scratch the surface of what’s now possible.  All these new services will be cloud-centric ‘continuous services’ built in a way that we can all rely upon.  As such, cloud computing will become pervasive for developers and IT – a shift that’ll catalyze the transformation of infrastructure, systems & business processes across all major organizations worldwide.  And all these new services will work hand-in-hand with an unimaginably fascinating world of devices-to-come.  Today’s PC’s, phones & pads are just the very beginning; we’ll see decades to come of incredible innovation from which will emerge all sorts of ‘connected companions’ that we’ll wear, we’ll carry, we’ll use on our desks & walls and the environment all around us.  Service-connected devices going far beyond just the ‘screen, keyboard and mouse’:  humanly-natural ‘conscious’ devices that’ll see, recognize, hear & listen to you and what’s around you, that’ll feel your touch and gestures and movement, that’ll detect your proximity to others; that’ll sense your location, direction, altitude, temperature, heartbeat & health.

Microsoftu predstoji zanimljivo vrijeme. Vrijeme je to u kojem se mora transformirati do kraja. Slijedeći operativni sustav (Windows TBA) I tehnologije ugrađenje u njega (recimo dominacija koju već vidim u HTML5 primjenama, ali nagađam, naravno), mogle bi omogućiti da , ničim izazvani I relativno neočekivano, preteknemo ChromeOS ili neki slični u primjeni I ideji uporabe Web-based OS rješenja. Kako se samo ovo uklapa u “devices in seamlessly connected world” svijetu kojeg opisuje Ozzie: uređaj I povezani svijet relativiziraju softver koji se nalazi između njih – možda ne u sllijedećoj reinkarnaciji ili inkarnaciji OS-a, ali možda barem jednim dijelom.

“Beam me up, Scotty”, rekao bi kapetan Kirk kroz komunikator, a ja kažem “Stay close, Ozzie”, jer nam treba više vizija I ideja kao one koje smo slušali zadnjih… sad već prilično godina. Za kraj, pročitajte Ozzijev, na neki način farewell, na njegovom blogu.

Neki dan sam imao priliku držati predavanje na sve popularnijoj COMBIS konferenciji u Novom Vinodolskom na teum “Public vs. Private Cloud”. Dobro, ne baš tako, ali dotakli smo se općetitih modela izbora te pogledali što pojedini vodeći vendori rade po tom pitanju. Iako bi bilo logično zastupati jednu od strana, sve više se nameće potreba I scenarij u kojem se koriste OBA modela paralelno, u nekakvom heterogenom modelu. Niti scenarij traži samo javni oblak, niti se scenarij može realizirati samo u privatnom obliku. Naravno da se tu model komplicira I više nije tako elegantan kao kod javnog oblaka, ali… ako to zadovoljava vašu potrebu, čemu inzistirati na savršenosti?

Dobar primjer kombinacija su javni infrastrukturni oblaci, od kojih je najpoznatiji Amazon (odnosno Amazon Web Services). Iako je krenuo kao standardni IaaS model (znate: kreirate si račun, otvorite konzolu, instancirate server, spojite se na njega…) koji podržava mnoštvo infrastrukturnih kombinacija, većina ljudi I dalje misli da je to jedini način kako ga možete iskoristiti. Ne samo da je oblak prilično prilagodđen uporabi u raznim scenarijima (npr. Virtual Private Cloud), nego je i potpuno otvoren za vašu poslovnu I privatnu uporabu … koristeći programska rješenja koje sami kreirate ili ih kreiraju drugi ponuditelji rješenja.

Za one bolje upućene, Amazon ima jedno od najelegantnijih API sučelja, značajno smanjujući problematiku rada s resursima koji se nalaze u oblaku.

Oni koji rade s Microsoft platformom znaju da je Amazon izdao zanimljiv AWS SDK za .NET koji vam omogućuje programatsko korištenje Amazon resursa (Amazon Simple Storage Service (Amazon S3), Amazon Elastic Compute Cloud (Amazon EC2), Amazon SimpleDB itd).

AWS se, kao i kod drugih SDKova za neki oblak jednostavno integrira u razvojni alat (na primjer, Microsoft AZURE funkcionira na isti način, pogledajte u Installed templates odrednicu Cloud), uključivo i lokalnu simulaciju javnog oblaka kako bi mogli testirati svoj uradak.

Iako na blogu rijetko pišem o programiranju, fascinira jednostavnost kojom, na primjer, možete isčitati svoje instance:

// Print the number of Amazon EC2 instances.
               AmazonEC2 ec2 = AWSClientFactory.CreateAmazonEC2Client(
                   appConfig["AWSAccessKey"],
                   appConfig["AWSSecretKey"]
                   );
               DescribeInstancesRequest ec2Request = new DescribeInstancesRequest();

               try
               {
                   DescribeInstancesResponse ec2Response = ec2.DescribeInstances(ec2Request);
                   int numInstances = 0;
                   numInstances = ec2Response.DescribeInstancesResult.Reservation.Count;
                   sr.WriteLine("You have " + numInstances + " Amazon EC2 instance(s) running in the US-East (Northern Virginia) region.");
                   sr.WriteLine("<br />");
               }
Rekao bih da u ovakvom pristupu vidim cijeli niz zanimljivih javnih (ali I privatnih) aplikacija koje koristeći SDK koriste resurse koji su im dostupni (dakle, bilo da je to računalo, storage, baza podataka itd…). ovo bi rješilo naočigled jednostavne stvari kao što je recimo skaliranje aplikacija ili pohrana podataka na jeftiniji oblak…

Dobar primjer kojeg koristim je GladiNet, odnosno Gladinet Cloud Desktop, kojeg koristim kako bi se spojio na razne pružatelje cloud usluga na meni jednostavan I transparentan način – računalo vidi moje prostore u oblacima mapirane u file strukturu računala.

Na slici je mapiran moj Live Sky Drive kroz Gladinet Drive, odnosno, broj providera na koje se možete spojiti je priličan – Gladinet radi sva mapiranja za vas, a na vama je da odaberete gdje I kako ćete se spojiti…

Time vaš Desktop postaje koordinacijko sredstvo razmjene informacija (što god da imate u mapama) između raznih providera usluga na oblaku, te vode brigu o tome ako se što promjeni u sučelju API ili ako… što god.

Sinkronizacije mogu biti automatske, pa tako možete imati i automatski backup u oblak ili više njih. No ovdje me ne fascinira toliko funkcionalnost aplikacije koliko dokaz da na ovakav način možete jednostavno miješati javnu i privatnu infrastrukturu. Programeru bi bilo prilično jednostavno priključiti logiku koja skalira serversko rješenje kada vidi da se odziv aplikacije smanjuje ili nedostaje diska ili previše korisnika pristupa onpremise rješenju ili… smislite sami.

Gotovo da znam nekoliko aplikacija koje su se prošlih mjeseci vrtile po medijima jer su se srušile, bile nedostupne, bile spore,… a koje tu problematiku ne bi ni vidjele da su imale… male jednostave nadogradnje koje koriste resurse u oblaku. Jest, koštalo bi dodatnih 300 – 400 kn tjedno, ali, valjda se više popije kave na dan.

Dalje, sve ostalo je gotovo drag&drop …

Primjetio sam da, kada govore o Microsoftu i Cloud Computingu, ljudi uglavnom govore o Windows Azure platformi. Naravno, ovo se ne može izbjeći, ipak je to danas jedna od dvije dominantne cloud computing platforme (Platform as a Service) u svijetu (druga je Google AppEngine), mada se i Salesforce.com s svojim Force-om ne nalazi daleko.

No, nekako do nas nije došlo što Microsoft radi na Software as a Service dijelu. Malo je to čudno, s obzirom da je Microsoft zasigurno vodeći consumer SaaS pružatelj usluga. S druge strane, kod nas je i vidljiv i nije, pa priča nekako ne nalazi svoj kontekst. Ajmo ga otkriti.

Prvo, Microsoft je u SaaS biznisu već desetak godina. Kad malo bolje razmislite, Hotmail, Live, Instant Messenger, XBOX Live i slično su SaaS usluge koje koriste stotine milijuna ljudi širom svijeta i koje su već u svojoj n-toj inkarnaciji. Što bi bio XBOX Live nego consumer SaaS usluga? Što bi bili serveri koji to pogone nego cloud computing datacentar?

Rekao bih da je na ovome Microsoft diplomirao datacentre i velike brojeve korisnika – znate li da, na primjer, da je usluga Microsoft Instant Messaginga u Hrvatskoj uvjerljivo broj 1 po broju korisnika?

Drugo, trenutna, konsolidirana business SaaS usluga Microsofta pod nazivom Business Productivity OnLine Services nije dostupna u Hrvatskoj (ali joj se skoro možete nadati). Iz perspektive tvrtke, BPOS je pravo cloud computing rješenje koje obuhvaća email, kolaboraciju i instant messaging. I to sve preko Interneta – postaviti uslugu i koristiti je jednostavno: dovoljno je otvoriti račun (ili koristiti LiveID) i … voila, imate svoje servise.

slika: izgled mog portala BPOS usluge (mail, kalendar, intranet, web conferencing… u oblaku)

Znači li to da se cijela usluga koristi samo putem Interneta? Naravno, ne – možete koristiti svoj omiljeni Microsoft Outlook za rad s mailom, ili Microsoft Office kako bi radili na dokumentima (ali možete koristiti i Office Web Applications – Microsoft Office u oblaku). No, kompletno održavanje i upravljanje uslugom negdje je drugdje – odnosno u datacentru.

Što vam ovo omogućava? Za početak, virtualizaciju infrastrukture koja bi se inače koristila za poslove produktivnosti koje obavlja poznati “information worker”. Sjednete za svoje računalo te su vam odmah dostupni email, sharepoint i dio unified communication platforme. A vaša tvrtka ne posjeduje niti jedan server, već plaća uslugu (koja je trenutno 10 USD po korisniku mjesečno). Je li to skupo? Ako pogledate koliko pojedini provideri traže samo za email inbox, mislim da je vrlo konkurentno.

Daljnji koraci će biti izrazito zanimljivi. Gledano iz perspektive korisnika, očekujte da se broj usluga i mogućnosti i dalje širi. Gledano iz perspektive tvrtke, očekujte da se stvari sve više virtualiziraju. Jednog dana ćete u uredu imati samo monitor i tipkovnicu (ako). Sve ostalo, uključivo servere, aplikacije, podatke, klijente biti će virtulaizirano u datacentru koristeći cloud computing.

No, više o tome tijekom ove godine, kako nam budu pristizali Microsoft Azure i BPOS.

Zanimljiv prikaz trenutnih i budućih trendova stoji već neko vrijeme (2009) na siteu Corporate Executive Board organizacije na temu Emerging Technology Roadmap 2013, a koji je rezultat istraživanja na preko 100+ tvrtki a koje su se izjasnile koje su im tehnologije hot – na izboru od 58 tehnologija u nastajanju (emerging technologies). Da ne pišem previše, slika govori sve, a na gornji link možete downloadati i cijelu kartu. Prošlo je godinu dana, pa… koliko su u pravu?

Što reći na ovu sliku, nego par komentara:

• 2009 godina je valjda stvarno bila godina recesije, nije se previše toga dogodilo. End User computing se i dogodio, 64 bita su postala mainstream, a eto, pojavio se i prvi veliki breakthrough Tablet PC tehnologije (naravno radi se o iPadu).
• 2010 godina je prilično “nabijena”. Neznam kako vi to vidite, ali nije barem u Hrvatskoj, a zbog gornjeg razloga, bila nekakava gužva. Naravno end user computing je strašno aktivan: kako postaviti Windows 7, kako virtualizirati aplikacije i desktop, tu je prilično aktivnosti. Isto tako je i na Server dijelu: nema centimetra da se ne spominje cloud computing. Unified Communication se zahuktava za H2 (drugu polovicu godine), vidjet ćemo rezultate.
• Sve ostalo je, sve ostalo. Nema previše tehnologija koje dolaze ali mislim da će i dio tehnologija krenuti iz 2010 u 2011, pa čak i kasnije. Na primjer, RFID sustavi još uvijek ponekad padnu na tržištu i ne dogode se očekivani rezultati.
• Za nas, interesantni su i rezultati koji su u kategoriji “No Plan to Deploy”: Linux on the Desktop. Korporacije i dalje više očekuju od Linuxa u enterprise okruženju nego što to isti može podnijeti. Cloud: Platform as a Sevice: rekao bih da je taj dio cloud computinga najspecifičniji i da će ga korporacije više vidjeti kao SaaS nego PaaS, pa čak i kada to rade interni developeri. Virtual Worlds: puno buke oko niočega. WiMax: osobno sam puno očekivao, ali očigledno da 4G/LTE mute vodu ovoj nekada vrlo razvikanoj tehnologiji.

Živi bili, pa… vidjeli.

O ovome sam se već raspisao, ali dogodio se moment da je ovo sada javno dostupno i da vam ne treba poseban kod kojeg je potrebno unijeti za download Microsoft Pivot tehnologije. Jednostavno navratite na site i downloadajte program, a time ćete imati pristup i na različite kolekcije podataka.

Pored toga, možete pogledati zanimljivo predavanje kojeg je Gary Flake održao na TEDu 2010, upravo o ovoj tehnologiji. Kratko je, 6 minuta, zadani format, time je zanimljivije.

Ja već gradim svoje kolekcije, radi mi ko zmaj .