Za svaki slučaj…

Od zanimljivih tema: Windows 7 Phone Series Development, Windows Azure Development…  i sva čuda ostala… Nije baš kao na našim WinDaysima, ali nije ni loše.

E sada, o čemu se radi? Kako smo vrlo uspješno zakomplicirali stvari s komunikacijskim kanalima (osobno, telefon, mobitel, twitter, facebook, email, web site, chat, blog, pošta, —- ), radim malu analizu koliko to sve ima smisla i što još uvijek smatram produktivnim – i to će biti tema kolumne. A naravno, na ovom postu očekujem komentare, no, kako će se članak tek napisati…

Očekujte ovaj post u budućnosti, iako ga već vidite i čitate. Zapravo, recimo da ne postoji, a vi ćete imati zgodan dejavu osjećaj kada budete čitali kolumnu u Mreži. Triper kombinacija, zar ne?

Do tada, pratite mi što je sa WinDaysima 2010 na ovoj adresi.

P.S. Temu možete pogoditi ako uspijete zaključiti što je to “continuous partial attention”. Ako vam se ne da uključivati sive stanice, evo posta na ReadWrite Webu koji se davno bavio s tim.

Pa rekoh, da se zabilježi i ta akcija. A kad sam već kod toga, koji su bili vaši početci? Ima li istosljedbenika s kojima sam “dijelio” (“razmjenjivao”, “presnimavao”) programe? …

Sjećate li se emisije na Radio 101 kada su puštali računalne programe? Koja su to bila vremena…

Je li rudarenje toliko bitno? Rekao bih da se već desetak godina najavljuje kao “slijedeća velika stvar” ali nikako da prelomimo i usvojimo rudarenje u svakodnevicu života “information workera” ili možda, djelatnika koji svoj rad temelji na znanju. No, zainteresiranost bitnih ljudi nikako ne staje – primjer toga je jedno od zadnjih izvješća Forrester Researcha: “The Top 15 Technology Trends EA Should Watch”. Tablica koju su tom prilikom kreirali zorno pokazuje koje su tehnologije one od kojih se očekuje najveći učinak. Na slici se vide samo prve četiri, ali je bitno da je prva “Business Intelligence goes real-time” – mantra koja očekuje da nam svima poslovna inteligencija postane dostupnija, jednostavnija i interaktivna. I to ne masovnom edukacijom gomile zaposlenih, nego pojednostavljenjem alata i otvaranjem mogućnosti da svi postanemo “rudari” na jednostavan način.

Microsoft ovdje ima potpuno novog igrača za kopanje. Neznam kako bi ovo povezao sa patuljcima, ali novi pristup na velika vrata vraća klijenta (operativni sustav i alate za upravljanje podacima). Danas je na Microsoft SharePoint konferenciji u Las Vegasu premijerno za javnost prikazan Microsoft SQL Server PowerPivot for Excel 2010 (općepoznat pod nazivom “Gemini”). Rekao bih, nakon svojih desetak godina rada u Microsoftu, ali i još toliko izvan njega, stvarno zanimljiv proizvod koji rudarenje baca među mase – čineći od nas male rudare s velikim lopatama.

Nije li to upravo cilj poslovne inteligencije ili rudarenja podataka? Objasniti pojedincima kako iz gomile podataka vidjeti nešto smisleno ili kako predvidjeti neke događaje na osnovu povijesti koja je očigledna u podacima? Kako ulazimo sve dublje u informatičko doba podataka je sve više, i postaju zapravo sve besmisleniji – doba u kojem ste ih mogli analizirati tek na osnovu svog uvida u njih prošlo je … valjda smo onda još pripadali u drugu državu.

Isto tako, više ne moramo imati zasebnu jedinicu u organizaciji koja se bavi BI rudarenjem (vjerujem da će mi stići par mailova ogorčenih rudara koji se smatraju nezamjenjivim) i koja ne radi ništa drugo no – rudari po nalogu.

Što bi ukratko bio PowerPivot? (zapravo, već postoji i officijelni site a ima dosta informacija i ovdje).

Evo kratkog marketinškog uvoda:

PowerPivot for Excel is a data analysis tool that delivers unmatched computational power directly within the application users already know and love—Microsoft Excel. Leveraging familiar Excel features, users can transform enormous quantities of data from virtually any source with incredible speed into meaningful information to get the answers they need in seconds.

Using SQL Server PowerPivot for SharePoint 2010 (delivered thru SQL Server 2008 R2 in SharePoint 2010), end users can effortlessly and securely share their finding with others and work seamlessly in the browser with the same performance and features as the Excel client. PowerPivot for SharePoint even helps IT departments improve their operational efficiencies through SharePoint-based management tool called PowerPivot Management Dashboard. IT administrators can track usage patterns over time, drill down to obtain more details, discover mission-critical solutions, and ensure performance by making sure users have the appropriate resources.

Da vam pojednostavim: PowerPivot jednostavno morate vidjeti na djelu. Ako ste se ikada zapitali kako bi to izgledali obrađivati milijune redaka podataka u Excelu brzinom munje te raditi na njima BI-like obrade ništa sporije, onda je PowerPivot za vas. Više o tehnologiji u nadolazećim mjesecima, uz poruku CIO igračima: ako nešto morate vidjeti ove godine, onda je to – to. Najbolje je pratiti informacije na SQL Server Team Blogu (DataPlatform Insider).

Za kraj, čisto tehnički dodatak: PowerPivot posjeduje dvije zanimljive komponente: klijentski add-in za Microsoft Excel 2010 zvan SQL Server PowerPivot for Excel te server komponentu koja koristi SQL Server 2008 R2 i SharePoint 2010 te koja se zove SQL Server PowerPivot for SharePoint.

Biti pametniji u razvoju softvera nije jednostavna stvar. Izgradnja softvera je projekt, a projekt je po definiciji “jedinstveni napor” što pojednostavljeno znači da na svakom projektu ovog tipa iznova idete u slične, ali ipak različite napore ili probleme. Dakle, teško je uspostaviti predložak (template) za ovako nešto – možete biti uobičajeno opširni i nekonkretni koristeći pristup iz upravljanja projekta (dakle, inicijacija, planiranje, izvršenje…) ali dio koji je specifičan – uvijek je izvor novih i neočekivanih događanja.

Kako biti što detaljniji u predlošku? Kako napraviti takvo okruženje koje vam omogućuje čvrst okvir koji vam drži softver a da se pojednostavljeno bavite samo detaljima i specifičnostima?

Ne znam točno koliko smo uspjeli napredovati u tome. Gledam Microsoft: čak postoji grupa kojoj je zadatak na neki način promovirati što kvalitetniji razvoj: Developer and Platform Evangelism (znam dobro je sam joj bio manager par godina), koja priča o Software Developmentu, Application Lifecycle Managementu, Software Engingeeringu itd. Ali problem nije u priči – potencijalni problem je u implementaciji. Odnosno uporabi. Sva okruženja su inherentno kompleksna, postavljaju vam ograničenja i pravila. Potrebno ih je dobro proučiti i razumjeti – ponekad radimo duple stvari ili pogrešne stvari jer smo ograničeni resursima. Koriste li ovakve knjižnice programerima? Nucleus Research kaže da izrazito povećavaju produktivnost.

S druge strane, značajno su podržani alatima kao što su Visual Studio. Visual Studio je davnih dana prestao biti “editorski” alat na nivou malo boljeg Notepada – mada znam ljude koji ga i dalje koriste s istim pristupom.

Time programeri pokušavaju pomoći programerima – jedan od načina je i patterns&practices knjižnica koju održava Microsoft – okviri, predlošci, knjižnice pravila i uputa kako graditi softver za specifične namjene. Evo liste onoga što je izašlo samo u zadnjih godinu dana:

• Enterprise Library v4.1 is a collection of reusable software components that help developers with common development needs such as logging, validation, data access, and exception handling. They can be used “as is” or extended or modified by developers as needed.
• Unity Application Block v1.2 is a lightweight extensible dependency injection container with support for constructor, property, and method call injection. It addresses the issues faced by developers engaged in component-based software engineering.
• Composite Application Guidance for WPF (“PRISM”) v1.0 and v2.0 helps developers build and evolve modular Windows Presentation Foundation and Silverlight client applications. These applications typically include  multiple screens and role-determined behavior and are designed to change over time based on business requirements.
• Application Architecture Guide v2.0 provides design-level guidance for the architecture and design of applications built on the .NET Framework. It focuses on the most common types of applications, partitioning application functionality into layers, components, and services, and walks through their key design characteristics.
• ESB v2.0 helps developers leverage the Microsoft BizTalk Server platform to build a custom enterprise service bus (ESB) for their SOA implementations.
• SharePoint Development Guidance helps customers accelerate the construction of advanced applications. This guidance helps architects and developers in the following areas: Use SharePoint capabilities to make more powerful applications; Build applications that are easier to scale, maintain and extend; Improve application quality through testing; Improve and accelerate team productivity;
• Acceptance Testing Guide v1.0 (Beta 2) provides guidance on 1. How to Plan for Acceptance Testing;2. What Kinds of Acceptance Tests to Run; 3. How to Create and Run Acceptance Tests; 4. Defining What “Done” Means; and 5.How to Justify Your Approach;
• p&p Agile Showcase on MSDN patterns & practices has been using agile development techniques for the past five years. Customers and community asked us to share our experiences and learning. This page lists resources that we’ve used to make our teams more successful

Znam da i druge tvrtke imaju isto (IBM, Sun…), Pitanje je: koliko snage stvarno (resursa) imamo za to sažvakati i koristiti. I naravno: koliko su te knjižnice dobre i same ne generiraju dodatne probleme. Naša prosječna tvrtka ima samo 3-4 čovjeka u razvoju (ponekad je to zapravo cijela tvrtka) i tek su počela značajnija okrupnjavanja. No još uvijek većina mora promijeniti model kako radi. Evidentno je također da su mlađe generacije spremnije koristiti ovako prilagođeno znanje – stariji obično ili ih ne koriste ili imaju razvijene “svoje” knjižnice od kojih ne odustaju…

Kao što sam napisao, s vremena na vrijeme lamentiram o tome… pogotovo na Microsoft Architect Forum sastancima. Evo sad će jedan krajem rujna…

Što je CHAOS Report? Upraviteljima projekata ne moram posebno objašnjavati, ali za širi puk i nove upravitelje, to je de facto referentno izvješće koje s vremena na vrijeme izdaje Standish Group a daje status i smjernice gdje smo po pitanju upravljanja projekata. Mislim da niti jedno drugo izvješće nije toliko citirano kao izvješća ove grupe, a posebno kada se referentna saznanja drastično mijenjaju u odnosu na prethodno.

Pa kako stojimo u ove godine?

Rezultati nisu ohrabrujući, barem prema izvješću. Iako smo zadnjih godina značajno napredovali, ove godine idemo malo u nazad (odnosno u lošije rezultate):

• 32% svih projekata uspijeva završiti na vrijeme, unutar budžeta i u okviru zahtijevanih funkcija i isporuka
• 44% svih projekata je u problemima (“challenged”) što znači da je ili preko vremena, preko budžeta ili ne isporučuje zadane isporuke
• 24% svih projekata su prekinuti, propali i nikada se ne koriste

slika, riječi:

Zašto je to tako? Kao i svake godine, pojavljuje se cijeli niz razloga i objašnjenja: jedan od zanimljivijih je da to zbor recesije na koju se valjda svi danas izvlače.

Zanimljivo je da u navedenom linku bilo koji zaustavljeni projekt (recimo, nema novaca) smatraju neuspjehom, mada bi bilo pametnije da takav jednostavno izbace iz uzorka – postoji vjerojatnost da je i projekt koji je unutar okvira proglašen viškom i jednostavno zatvoren.

No, nije teško prepoznati zašto projekti propadaju. Mislim da će bilo koji polaznih tečaja o osnovama upravljanja projektima lako prepoznati probleme. Problem je u tome što nema snage da se na projektu adresiraju upravo oni koji će sigurno utjecati na projekt:

• podrška bitnih ljudi – po meni broj jedan. Ne jedan je meni poznat projekt propao jer je netko “digao” ruke od njega. I to ne doslovce digao nego jednostavno nije obraćao pažnju na njega. Niste dobili info na vrijeme? Proslijedili ste problem prema sponzoru? Nije se javio mjesec dana? Mrtvi ste.
• procjena u procjeni – gotovo nitko ne poznaje tehniku davanja procjene s određenom vjerojatnošću. Kada ste zadnji puta izrekli rečenicu poput “čini mi se da će koštati 100.000 kuna, ali kako još nemamo točnu specifikaciju, vjerojatnost moje procjene je negdje 50%”. Prvi put čujete za ovo? Pročešljajte malo Gartnera i njegovu tehniku.
• nedostatak komunikacije – znam, znam, vrlo je ovo istrošen “razlog”. Ali, cijelo vrijeme imamo probleme s komunikacijom. I ove godine mi se dogodilo da je nekoliko partnera s kojima sam radio na projektima sve radilo u zadnjih pet minuta. Nije to problem – poznajem ja Perceivere – ali je problem što ne mogu utjecati na ono što dobivam. A to je problem u zadnjih pet minuta, jer uobičajeno stvari mijenjamo. Perceivere, pitate se – pročitajte malo Myers Brigss teoriju osobnosti.

BTW: nije da se svi slažu s ovakvim pristupom mjerenju uspješnosti struke, ali valjda nema trenutno boljeg pristupa.

BTW2: a baš smo se potrudili prošlih godina oko uvođenja upravljanja projektima u Hrvatskoj, tu je i PMI Croatia Zagreb ogranak… imamo još posla.

Dvije godine sam (zapravo smo, jer je u “projektu” sudjelovao cijeli moj tadašnji tim – Developers and Platform Evangelism grupa) vrlo energično živio na blogeru – relativno dobro posjećenom blog siteu. Iako prosječna populacija tamo nema više od 15 godina, kako mi se čini, blog je odradio svoje i jednostavno – nekako mi je danas ispod nivoa koji očekujem. Prekomplicirano je postalo pomjeriti kvalitetu stranica u bilo kojem obliku, a da ne govorim o mogućnostima jednostavnog (laganog) rada.

I evo me na mojoj domeni (RATKOM.NET) za koju se nadam da će na neki način biti i moj trademark (kad je već to sam alias – ratkom). Primijetiti ćete da sam na wordpressu – ne inzistiram na korporativnim nasljednicima niti na tehnologijama koje radi moja kompanija. No, trenutno uživam u pisanju ovog teksta jer ga zapravo pišem u Microsoft Live Writeru – povezanog s mojim blogom i to sa mogućnostima editiranja koje nisu daleko od Microsoft Worda. Da ne spominjem da mi automatski radi spelling checker…

Namjena bloga ostaje i dalje ista. Dakle, ako ste do sada dolazili, nastavite i dalje jer vas i dalje čeka čudan splet vijesti, komentara, najava, mišljenja i slično… Do susreta u bilo kojem pojavnom obliku – pozdrav…