ratkom.net: potraga za nepoznatim

… tekst je objavljen unutar stranica COMBIS 2011 konferencije, kao prilog tvrtke službenim stranicama. Ili tako nekako, u svakom slučaju da i njega objavimo… Jest da je marketing, ali možda nekome posluži za kakvu radnju ili tekst – prilog. Ne ljutim se… čisti Creative Commons.

Na pragu smo nove ere računalstva, u kojoj inovativne softverske aplikacije na pametnim uređajima (“klijentima”), uz podršku internetskih spremišta podataka i servisa (“oblak”), pojedincima nude veću kontrolu nad informacijama te privlačnije i naprednije značajke na računalima, mobilnim telefonima i drugim uređajima. Takav napredak pojedincima će omogućiti da budu produktivniji, a tvrtkama i ustanovama svih veličina da postanu prilagodljivije, inovativnije te usmjerene na suradnju. Nova generacija računalstva ima ogroman potencijal za poticanje gospodarskih prilika, a pojedincima, tvrtkama i državnoj upravi omogućuje prilagodbu računalnih značajki u skladu s potrebama.

Kombinacija pametnih značajki i mogućnosti povezivanja u širok raspon uređaja, uz podršku internetskih servisa, stvorit će novu paradigmu računalstva utemeljenu na konceptu „klijent plus oblak.” Znam da će mnogi odmahnuti glavom, kako sad opet klijent, kada se sve seli u oblak? Pa, pogledajte na svoj stol. Na njemu imate računalo, laptop, tablet, slate, smartphone, player ili nešto sasvim drugo – ali to je još uvijek klijent. Kad malo zagrebete po površini, možete uočiti dva trenda: jedna koji bježi od "klijenta" koliko god može (čitaj: Google Chromebook), i drugi koji značajno ovisi o klijentskim aplikacijama (čitaj: sve ostalo. Da, da i iPad i iPhone i Android zapravo su klijenti koji su nakrcani aplikacijama koje ima daju njihove prednosti). Dakle, daleko smo od svijeta koji ovisi samo o oblaku i gotovo se mogu kladiti da ćemo još dugi niz godina ovisiti o snažnim klijentima. No, koji, da bi bili ono što jesu, zahtijevaju oblak…

Kao najveća svjetska softverska tvrtka, Microsoft je predvodnik tih tehnoloških postignuća, kombinirajući ih tako da klijentima pružaju dosad neviđenu mogućnost izbora i fleksibilnost – nudi širok raspon rješenja po modelu "klijent plus oblak", kao kombinaciju naprednih softverskih aplikacija i hardvera te internetskih servisa – ta rješenja nazivamo “softver plus servisi".

Napredni, međusobno povezani uređaji

Najveća pokretačka snaga na kojoj se temelji nova generacije računalstva jest brz rast raznolikosti i snage računalnih uređaja povezanih s internetom. Danas mnogi ljudi – osobito u razvijenim društvima – imaju jedno računalo na poslu i jedno kod kuće te jedan ili više računalnih uređaja koje nose sa sobom, kao što su pametni telefoni i digitalni glazbeni reproduktori. Napredak u tehnologiji mikroprocesora, pohrane, komunikacija i zaslona omogućio je pak pravu eksploziju različitih računalnih uređaja. Proizvođači poluvodiča kao što su Intel i AMD nastavljaju s povećavanjem računalne snage novim višejezgrenim procesorima, koji potiču razvoj pametnih uređaja s inovativnim Microsoftovim softverom i softverom drugih tvrtki. Konzumerizam je danas značajno promijenio svijet organizacija, te je danas realno za očekivati da vrijedi bilo koji oblik i pristup, od toga da djelatnici žele koristiti svoje osobno računalo na poslu pa do toga da uopće ne žele računalo.

Taj trend vidimo već danas na mobilnim telefonima, čije su mogućnosti gotovo iste kao na osobnim računalima, televizorima povezanima s Internetom i obogaćenim korisničkim sučeljima, GPS i medijskim jedinicama u automobilima koji reagiraju na glasovne naredbe, elektroničkim čitačima knjiga koji knjige preuzimaju s Interneta i prikazuju ih u kvaliteti gotovo jednakoj onoj na papiru, digitalnim okvirima za slike koji dohvaćaju slike i drugi sadržaj bežično putem Interneta te igraćim konzolama koje služe kao kućni multimedijski centri. No to je tek početak.

Pametniji softver jednostavniji za upotrebu

Drugu važnu pokretačku snagu na kojoj se temelji nova generacija računalstva čine veliki pomaci u operacijskim sustavima i softverskim aplikacijama koji pokreću i povezuju sve te uređaje. Primjerice Windows 8, nadolazeći Microsoftov operacijski sustav za stolna i prijenosna računala, sadržavat će dodirno prirodno korisničko sučelje s kojim su se mnogi korisnici mobilnih telefona, PDA uređaja, Tablet PC uređaja i sustava Microsoft Surface već upoznali. To će programima koji se izvode u sustavu Windows omogućiti da ponude intuitivnije dodirno korisničko sučelje i značajke, čineći softver potpunijim dijelom naših života na poslu i kod kuće. Microsoft znatno ulaže i u razvoj drugih sučelja koja se temelje na prepoznavanju glasa i slike, a koja će i ostale proizvođače potaknuti na razvoj inovativnih novih proizvoda i servisa te računalne uređaje učiniti još svestranijima, naprednijima i jednostavnijima za upotrebu.

Microsoft i druge softverske tvrtke nastavit će razvoj sve inovativnijeg softvera koji će se nalaziti na korisničkim računalnim uređajima, što se često naziva „obogaćenim klijentskim“ softverom. U godinama koje slijede vidjet ćemo pametne značajke i mogućnost povezivanja utkane u gotovo sve pore života, od zaslona veličine zidova i stolnih dodirnih računala kao što je Microsoft Surface u tvrtkama, do umreženih senzora i zaslona u svojim domovima koje pogone nevjerojatne mogućnosti rada koristeći prirodnu komunikaciju kao što je Microsoft Kinect . Možda najvažnija promjena očekuje se tamo gdje već nekoliko godina grupe tvrde da nema napretka – osobna računala. Promjene u koncepciji Windowsa 8, mogućnosti koje donosi System On A Chip (SoC) arhitektura te podrška za ARM procesore promijenit će način kako koristimo osobna računala – i to ne samo za čitanje sadržaja u kojima iPad i slični uređaji drže značajan dio tržišta, nego i u onom koji nam je najvažniji, a to je stvaranje. SoC arhitekture mogu smjestiti cijelo računalo u jedan mali čip i time osloboditi prostor i mogućnosti za druge bitne dijelove i uređaje.

Napredne značajke i funkcije tih programa omogućit će korisnicima da izvršavaju sve složenije računalne funkcije, kao što su vizualizacija i simulacija podataka. Inovativniji softver potaknut će i razvoj nove generacije pametnih uređaja koji će korisnicima pružiti fleksibilnost pri ispunjenju njihovih računalnih potreba na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme.

Taj priljev pametnih značajki i mogućnosti povezivanja u široki raspon uređaja nadopunjava rast internetskih servisa, stvarajući novu paradigmu računalstva utemeljenu na konceptu "klijent plus oblak". U toj paradigmi zadaci pohrane i obrade podataka raspoređeni su na pametne klijente s naprednim značajkama (kao što su osobna računala, dekoderi kabelskog signala ili mobilni uređaji), a veliki internetski servisi smješteni su u ogromnim podatkovnim centrima. Korisnicima se na taj način nude obogaćene i naprednije značajke koje im omogućuju pristup potrebnim informacijama, zabavi i mogućnostima povezivanja – u bilo koje vrijeme i na bilo kojem uređaju.

Oblak: nadopunjavanje i poboljšavanje računalstva s obogaćenim klijentima

Treća pokretačka snaga na kojoj se temelji nova generacija računalstva jest sazrijevanje interneta kao pristupnika za internetske servise, pri čemu udaljeni podatkovni centri hostiraju podatke i pružaju aplikacije za uređaje korisnika i IT sustave. Jednostavnije rečeno, oblak će poboljšati računalne značajke na klijentu omogućujući korisnicima pristup softverskim aplikacijama i podacima putem interneta. Aplikacije i podaci spremaju se u podatkovnim centrima na drugoj lokaciji, a ne na uređaju ili računalu korisnika ni u lokalnom podatkovnom centru tvrtke ili ustanove. Kada se softver i podaci isporučuju u obliku mrežnog servisa, funkcije instalacije, održavanja i podrške centraliziraju se i poboljšavaju, što rezultira većom ekonomskom učinkovitošću.

Oblak se često vezuje uz softverske aplikacije koje podržavaju ključne IT procese (i može ih nadopunjavati), kao što su upravljanje odnosima s klijentima, videokonferencije i upravljanje web-sadržajem. No mnoge tvrtke i ustanove nisu osposobljene za samostalno upravljanje tim procesima ili nemaju za to interesa. Računalstvo u oblaku tvrtkama i ustanovama omogućuje pristup softverskim aplikacijama i računalnim kapacitetima uz plaćanje samo onih servisa koje koriste.

Oblaku se danas pridodaje prilično pažnje i sve softverske kompanije imaju svoje strategije kako tome pristupiti. Naravno, ovisno o tome na čemu se temelji strategija kompanije tako se i pristupa konačnom objašnjenju koji je doseg i mogućnosti oblaka: ponekad je sve u javnom oblaku (na primjer Amazon i Google) a ponekad je sve u privatnom oblaku (na primjer VMWare i IBM). Microsoft već od početka nudi holističku priču oko cloud computinga: privatni, javni i hibridni oblak samo su mogućnosti u kojima krajnji korisnik određuje kako želi primijeniti mogućnosti oblaka. Ako je odlučio koncentrirati svoje mogućnosti unutar svoje organizacije, onda je to privatni oblak. Ako ne želi investirati u svoju infrastrukturu i aplikacije, onda je to javni oblak. Ako želi imati sve pod kontrolom, ali želi mogućnosti just-in-time skaliranja, onda je to hibridni model. I zapravo, odluku nije potrebno niti napraviti, već je moguće dinamički se "kretati" između pojedinih mogućnosti privatnog i javnog oblaka, prema potrebama organizacije. I to određuje konačni oblik cloud computinga: sve može. Pretpostavljam da će sve kompanije ponuđači Cloud Computinga na neki način ili razvojem ili akvizicijama ili partnerstvom morati ponuditi sve oblike oblaka krajnjim korisnicima jer stvarno – rijetko kada jedan oblik odgovara u potpunosti organizaciji.

Da ne završim sa apsolutizmom – primijetite da ovdje ne govorim o krajnjim korisnicima, odnosno o elementima konzumerizma. Tu je stvar jasna. Klijent i javni oblak su jedino što vrijedi. Možda sa malom dozom servisa koje objavljuje vaša organizacija iz vašeg privatnog oblaka, ali ako je pametna, neće to napraviti na taj način nego kroz javni oblak. A takav oblik već vjerojatno držite u svojim rukama svaki put kad provjeravate elektroničku poštu.

Više informacija: Cloud Computing: www.microsoft.com/cloud ili na test stranicama issuu servisa: