ratkom.net: potraga za nepoznatim

Tu i tamo me opale "stare ljubavi"… Iako ga danas ne vidim toliko (sad će biti od communitya), privržen mi je ostao SQL Server na kojem smo napisali cijeli niz pametnih i manje zanimljivih rješenja. Uglavnom "poslovnih" a time i "dosadnih".

Iako se toga možda ne bi sjetili na prvu, SQL Server je tehnologija na koju nekako "računate" i rekao bih da postoji i da se koristi u svim organizacijama i rješenjima. Ja obično pišem o "zanimljivijim" stvarima od SQL Servera, ali mi je novo izdanje postalo stvarno interesantno zbog nekoliko mogućnosti koje mogu na interesantan način promjeniti mogućnosti i percepcije rješenja i aplikacija koje ovise o SQL Serveru. Svatko od nas ima TOP X stvari koje su mu zanimljive, a ovo je nekako moj izbor (više kao i hommage mojim dobrim starim developerskim danima…).

Daklem, ako vas je fascinirala PowerPivot tehnologija koju je izbacio Microsoft, vjerojatno ste se pitali kako to možete iskoristiti u svojim aplikacijama. Do sada nikako, ali u Denali izdanju tehnologija vam je potpuno otvorena, kroz mogućnost koje se zove Column Store Index. Pregled što je Column Store Index i ideja oko toga (Eric Hanson): http://channel9.msdn.com/posts/SQLServerColumnStoreIndex. Oni koji su pratili nastanak mogućnosti sjetit će se da se projekt zvao "Apollo", dok je u CTP3 izdanju dobio i svoje službenoi ime. Zašto mislim da bi ovo morali provjeriti? Pogledajmo primjer:

Ovo smo napisali ne jednom, zar ne? Pogledajmo rezultate:

Ako vam netko tehnologijom može pomoći da se upit može izvršiti ne 2 ili 3 puta već 455 puta brže, rekao bih da je onda ovo stvar koja bi developerima i arhitektima morala pomoći u kreiranju najmanje bržih rješenja. Poslužitelj na kojem se primjer vrtio: 32-logical processor machine with 256GB of RAM.

Naravno, postoje i neka ograničenja, ali ako vas ovo zanima, ionako možete pronaći više informacija na web siteu projekta, gdje je i dokument iz kojeg sam izvukao gornje podatke.

Drugo, tu je tehnologija koja se pojavljivala pod nazivom "Crescent" (lab: Exploring Project Crescent) ili "a Web-based, highly interactive data visualization and presentation solution designed to enable business customers to quickly gain meaningful insights from data." Ovo je jedna od stvari koje je teže opisati i koje morate vidjeti i probati da bi razumjeli. Ali tamo gdje je uključen Amir Netz, očekujete samo najbolje… Za njega potpisujem bilo koji projekt kojeg on vodi.

Ako vas je zanimao jednostavni put u Business Intelligence, možda bi ovo mogao biti dobar početak, bez velike investicije u šumu raznih alata i rješenja.

Na kraju, zanimljiv mi je Juneau – Application Lifecycle Management za SQL Server, integriran u VS priču – tako da "po defaultu" imate code navigation, Intellisense, itd itd, što ste već navikli u razim drugim projektima koji se zasnivaju na VS okruženju.

Juneau se instalira u VS2010 prilikom instalacije CTP3 izdanja.

Kao dodatak, mada to i nije mala vijest, Microsoft Community organizira konferenciju vezanu samo uz SQL Server, s izrazitim fokusom na Denali izdanje. Konferencija se zove: SQL TUNE-IN, a više informacija možete pronaći na ovoj adresi.

da ne duljim što je Amazon Web Services, pretpostavit ću da sve o tome znate kad već čitate ovaj post. Ali da me AWS ugodno iznenadi svojim rješenjima i koracima, nije strano. Evo još jedne priče koja mi je, razumijevajući čime se inače bavim, strašno zanimljiva.

Amazon je jučer objavio da je otvorio svoja vrata državi, o tome su se raspisali mnogi – odnosno da je po njihovim zahtjevima kreirao posebni dio svoje AWS usluge koja služi isključivo potrebama državne uprave (dakako, US administracija je u pitanju). Nije da je državna administracija samo na to čekala (poznati su Kundrini planovi da se smanji za 30% broj datacentara u državnoj upravi time što će se isti konsolidirati i prebaciti na privatni cloud service), ali je ponekad ostvariti cloud prednosti na privatnoj strani u tako kompliciranoj okolini kao što je država teško moguće, pa je zgodno ponuditi usluge, dedicirane, od strane iskusnog pružatelja (no, dobro, i njima se ponekad dogodi udar munje pa se izgube na koji dan).

Iako je AWS globalni javni servis, USA može iskoristiti činjenicu da većina Amazon datacentara leži na poziciji teritorija USA da na ovu ponudu može gledati kao na ponudu privatnog oblaka za državnu upravu koji im nudi vanjski pružatelj. Naravno da, bez obzira što je radi o vanjskom pružatelju usluga, nivo sigurnosti i pristup upravljanju mora pratiti odgovarajuće standarde, pa u Amazonu kažu:

The new Region offers the same high level of security as other AWS Regions and supports existing AWS security controls and certifications such as the Federal Information Security Management Act of 2002 (FISMA), FIPS 140-2 compliant end points, SAS-70, ISO 27001, and PCI DSS Level 1. AWS also provides an environment that enables agencies to comply with HIPAA regulations, the company said.

Naravno da nije jednostavno pristupiti ovakvoj ponudi – sve što kažu na Amazonu jest: kontaktirajte našeg prodajnog predstavnika.

Nekako mi se čini da je upravo ovo pravi pristup – iako možda manje zemlje poput naše teško mogu iskoristiti ovakav pristup jer jednostavno nemaju velike pružatelje, ali zato, dok ne izgrade (ako i ikada to budu trebale) kapacitete koji pripadaju državnoj administraciji, mogu koristiti kapacitete koje im pružaju telekomi (na primjer t-com koji je upravo pokrenuo cloud usluge u Hrvatskoj) ili djelomično državne agencije (recimo da mi tu padaju na pamet FINA i APIS, ali o agilnosti tih institucija nekom drugom (ako) prilikom). Mislim da će biti nužno pokloniti povjerenje vanjskom pružatelju usluga, al isto tako graditi interne kapacitete koji mogu podržati podatke i usluge koji upravljaju različitim sigurnosnim nivoima podataka i usluga (jasno je da MUP ima potpuno drugačiji pristup sigurnosti od Agencije ….)

Dodatno je kako pristupiti lokalnoj i regionalnoj zajednici. Ako pratite vijesti iz velikih zemalja, većina “općih” usluga kao što je mail, seli se na javne pružatelje kao što su Google i Microsoft. Kod nas tako velikih pružatelja usluga nema, pa mi nije jasno zašto se lokalne kompanije, one gore navedene ali i manje nisu jače angažirale u pružanju virtualizirane okoline lokalnoj i regionalnoj upravi. Jasno je da oni uglavnom nemaju novca za jače infrastrukture pod svojim prozorom pa time i više igra činjenica da treba graditi nešto unutar naših granica.

Osobno ne vidim zašto LRG ne bi svoju komunikaciju držao na potpuno javnim servisima (dakle, i veliki igrači) ali ako netko misli da je njegov mail super vrlo tajno povjerljiv (a vole si ljudi utvarati da su bitni pa je prema tome i mail takav) onda razumijem da tu malo treba vremena. No novca je sve manje i bit će interesantno koliko će nas brzo to voditi ka konsolidaciji i “otpuštanju” nekih postojećih tradicija.

REPOST: zanimljiv datum je ovog mog posta: 22.10.2008 … a još danas drvimo i po cloudu a i po BPMu u njemu… Jedino što je OSLO netragom nestao (a toliko sam ga hvalio), a i BizTalk čeka svoju cloud varijantu. Moglo bi to malo preciznije i brže, zar ne? Ali mislim da matematička jednadžba dolje još uvijek vrijedi.

… bila je tema mojeg predavanja na netom završenoj Business Process Management konferenciji u organizaciji tvrtke Infodom. Zanimljiva konferencija kao i uvijek i zbilja nije lako smisliti što bi moglo zanimati publiku. No s obzirom na trenutno stanje stvari, ove godine je bilo više nego jednostavno. Poveznica je naravno bio – OSLO.

Iako sam o tome već pisao, OSLO je ono što je danas ljepilo za jedan prilično kompliciran scenarij kao što je upravljanje poslovnim procesima koji se dijelom nalaze kod nas, djelom su outsourcani, a dijelom se nalaze tko zna gdje – odnosno u oblaku.

Outsourcing poslovnih procesa danas je jaka stvar, ali pitanje je uvijek – koliko čega i što želite stvarno outsourcirati. Naravno, pitanja koja se tu postavljaju su kontrola, sigurnost, privatnost, dostupnost, performanse takvog rješenja. OSLO bi trebalo riješiti dio ove problematike – dijelom i zbog toga jer ga pogoni Microsoft BizTalk Server, a dijelom je se oslanja na novi repozitorij (stariji se sjećaju da je Microsoft već jednom imao Microsoft Repository ali je netragom nestao). I za one nestrpljive – da, tu je i novi programski jezik pod nazivom D. Ali o tome kako treba 27.11.

Ako vas zanima, prezentaciju o gornje navedenoj temi možete preuzeti ovdje. Upozoravam ovo je poslovna konferencija pa o tehnologiji nema baš puno priče.