ratkom.net: potraga za nepoznatim

*ovo je novinarski upit i moji odgovori… nisam siguran da je ikada izašlo, a mislim da ima relevantnih…

Prelazak na računalstvo u oblacima proglašava se revolucionarnim  za poslovne korisnike i IT kompanije. Je li to doista tako?

Više bih rekao da je to samo jedan od dodatnih poslovnih i tehnoloških oblika računalstva koje bilo koja ozbiljna kompanija danas mora uzeti u razmatranje. Ako pogledate što cloud computing donosi, imamo nekoliko novih i inovativnih modela, ali i nekoliko onih koji se ponavljaju i koje smo, kroz povijest računalstva, već upoznali. Na primjer, private cloud je neznatno proširenje modela kojeg smo svi željeli ostvariti sa svojim lokalnim računalnim infrastrukturama, ali nam troškovi i kompleksnost jednostavno nisu dozvoljavali da tako nešto ostvarimo. Danas je elasticitet i dostupnost javne cloud infrastrukture relativno jednostavno ostvariti u svom datacentru. No, postoje i modeli koji su uistinu novi, a tu primarno mislim na javno dijeljenje resursa u oblaku, elastičnost u ponudi (ali i potražnji), direktna kontrola troškova za kompanije koje ga koriste i slično. Mislim da je glavna vrijednost oblaka u tome da nam omogućuje da na neki način oslobodimo troškove infrastrukture koja, u prosječnoj kompaniji, čini i do 70% ukupnih IT troškova. AKo znamo da ostatak novca ide u razvoj i stjecanje novih mogućnosti, onda je jasno da nam se povećavaju kapaciteti za kreiranje novih i boljih rješenja za krajnje korisnike. Naravno, nije zanemariv i faktor smanjenja ili kontrole troškova, što je u ovim vremenima krize značajan element upravljanja kompanijom.

Zanima me kakve izazove u hrvatskom virtualnom prostoru  donosi Cloud Computing? Imate li saznanja koje su usluge cloud computinga najpopularnije u Hrvatskoj i koliko je to slicno svjetskim trendovima ( SaaS, Iaas, Paas) ?

Hrvatska dijeli sudbinu svih zemalja slične veličine i ekonomskih mogućnosti – cloud computing je primarno globalna infrastruktura u smislu da se  onaj, koji koristi ili se nudi cloud infrastrukturu, uglavnom globalno natječe sa svim ostalim kompanijama koje tu uslugu nude ili koriste na tržištu. Naravno, cloud computing infrastrukturu javnog tipa ne nudi nitko u Hrvatskoj – jednostavno je preskupo investirati u infrastrukturu tog tipa, ali i kasnije konkurirati tvrtkama na međunarodnom tržištu. No, postoji vrlo vitalan i rastući segment hostera (koji mogu svoja rješenja hostati na svojoj ili cloud infrastrukturi) u Hrvatskoj koji nude određene SaaS (software as a service) usluge krajnjim korisnicima i to primarno na Hrvatskom tržištu. To su ili privatne kompanije ili veliki telekom provideri – i jedni i drugi nude osnovne usluge poput elektroničke pošte ili zajedničkog rada putem usluga koje možete koristiti putem Weba.Pojavljuje se i rastući broj malih i startup kompanija koje su orijentirane na SaaS (software as a service) rješenja te koja ih hostaju na PaaS (platform as a service) modelu velikih kompanija. Mislim da je ovo najbrže rastuće tržište kod nas.

Sa korisničke strane stvar je malo drugačija – najpopularnije usluge su SaaS usluge. Znakovit broj tvrtki, primarno iz domene malog i srednjeg poduzetništva, koristi SaaS usluge koje im nude sve veći broj hrvatskih kompanija (naravno, koriste se i usluge stranih, ali u domeni osnovnog poslovanja, vidim sve više aplikativnih rješenja poput knjigovodstva, virtualnih ureda i slično koje se sele na cloud). Naravno, pravi pomak se dogodio na customer segmentu – za nas je sasvim svejedno da li smo u Hrvatskoj ili Brazilu ili USA kada koristimo općepopularne aplikacije tipa facebook, twitter ili foursquare. A ne zaboravimo, to su SaaS ili PaaS aplikacije i platforme koje su izgrađene na modelima cloud computinga.

Tko moze profitirati od te usluge na strani pružatelja novih usluga ( developeri, hosting tvrtke), a tko na strani korisnika?

Rekao bih da mogu profitirati svih ali da je najviše prostora ostavljeno developerima. Danas kada pišete i objavljujete aplikaciju na internetu (sa ili bez cloud modela) radite to za globalno tržište i dostupni ste svim ljudima koji se mogu spojiti na Internet. Napravite li pravu stvar, mislim da vas neće previše brinuti ova kriza oko vas. Dobra aplikacija i globalni dostup, uz model niskog troška i eto nas u "long-tail" poslovnom modelu: puno downloada ili korisnika vaše aplikacije uz relativno nisku cijenu. Ali umnožak i dalje daje zanimljiv rezultat. Hosting tvrtke danas tu moraju biti kreativnije nego do sada i dobro osmisliti svoju poslovnu vrijednost koju nude nad osnovnom infrastrukturom. Korisnici svi profitiraju, tu nema zbora, jer oni donose jednostavnu odluku: koristiti ili ne. AKo im matematika kaže da je to bolje, jeftinije, učinkovitije, onda je sve jasno.

Koliko tu ima prostora za male tvrtke na lokalnoj razini koje nisu jake poput Microsofta, Googlea i ostalih?

Mislim da postoji ogroman prostor za tvrtke koje kreiraju aplikativna rješenja. Danas je prilično jednostavno napraviti aplikaciju koju možete podići u oblak i pri tome iskoristiti sve prednosti koje oblak pruža. U tome vas podržava čak i poslovni model: ako nitko ne koristi vašu aplikaciju vjerojanto nećete niti ništa platiti (ali onda vjerojatno niti sama aplikacija nema smisla). No, to je upravo prostor za stvaranje cijelog niza novih tvrtki (startupa) u Hrvatskoj koje uz vrlo mali trošak mogu pokrenuti svoj posao i držati ga profitabilnim – naravno, uz pav ideju i pristup. Hosteri (ili infrastrukturni pružatelji) imaju malo veći zadatak jer to nije pitanje konkurencije s velikima nego i sa malima: iako se mi koncentriramo na velike igrače, Microsoft i Google su samo dva od nekoliko stotina cloud computing providera koji danas postoje u svijetu. Za napomenu, u nedavno objavljenih 10 najvećih datacentara u svijetu, Microsoft na listi ima tri, Google i Amazon niti jedan, a ostalih sedam su tvrtke za koje mi u Hrvatskoj nikada nismo čuli. Ali njihovu infrastrukturu, odnosno ponudu, možete iskoristiti i u Hrvatskoj uz nekoliko klikova mišem. No, u zadnje vrijeme raste segment private cloud investicija i hoster based cloud investicija koje su okrenute interno prema zemlji – dakle, podizanje cloud infrastruktura u točno ograničenom području i to je veliki potencijal za lokalne tvrtke. Na primjer, za očekivati je da će država za svoje potrebe graditi cloud infrastrukturu – ali će ta zbog potrebe suvereniteta nad podacima morati biti postavljena u unutar granica države. I tu globalni igrači gube nad ponudom lokalnih.

Da li Microsoft na razini Hrvatske već pruža usluge koje pruža na svjetskom nivou ( Microsoft excange, Windows Azure, Windows Live)? Koliko se tvrtke odlucuju i na placanje usluga cloud computinga?  Što imate u ponudi od usluga cloud computinga koje se placaju i koja im  je cijena?

Microsoft danas u Hrvatskoj nudi samo besplatne dijelove svoje cloud infrastrukture. Na primjer, danas možete koristiti sve usluge Windows Live platforme koja ima najveći broj korisnika u svijetu.Takva infrastruktura je tipični SaaS model – otvorite uslugu i koristite besplatni mail, chat ili dijelite slike, dokumente i slično. Na primjer, Microsoft Instant Messenger infrastruktura je daleko najpopularnija IM infrastruktura u Hrvatskoj i ima ogroman broj korisnika. No, trend u svijetu je otvaranje Microsoft infrastrukture kroz servise koji se plaćaju (poput BPOS aplikativne infrastrukture – Business Productivity Online Services) kao i same platforme na kojoj servisi rade i nastaju (Winodws Azure). Očekujemo da ćemo skoro biti u mogućnosti koristiti i ove usluge u Hrvatskoj, te time otvoriti mogućnost da se grade dodatna SaaS rješenja naših partnera na Microsoft platformi.