ratkom.net: potraga za nepoznatim

Time mi treba ovaj post, za kolumnu koju upravo pišem (sjetite se da na WinDaysima izlazi posebno izdanje časopisa Mreža). Kako pokušavam spojiti nespojivo (tiskani materijal i blog) treba mi nekakva referentna adresa na koju mogu uputiti u tiskanom materijalu – tome ovaj post.

E sada, o čemu se radi? Kako smo vrlo uspješno zakomplicirali stvari s komunikacijskim kanalima (osobno, telefon, mobitel, twitter, facebook, email, web site, chat, blog, pošta, —- ), radim malu analizu koliko to sve ima smisla i što još uvijek smatram produktivnim – i to će biti tema kolumne. A naravno, na ovom postu očekujem komentare, no, kako će se članak tek napisati…

Očekujte ovaj post u budućnosti, iako ga već vidite i čitate. Zapravo, recimo da ne postoji, a vi ćete imati zgodan dejavu osjećaj kada budete čitali kolumnu u Mreži. Triper kombinacija, zar ne?

Do tada, pratite mi što je sa WinDaysima 2010 na ovoj adresi.

P.S. Temu možete pogoditi ako uspijete zaključiti što je to “continuous partial attention”. Ako vam se ne da uključivati sive stanice, evo posta na ReadWrite Webu koji se davno bavio s tim.

Kao što je bilo objavljeno, Microsoft Innovation Center Varaždin je već u rujnu 2009. godine u suradnji s Međunarodnim institutom za softversku ekonomiju, inovacije i poduzetništvo (IISEIE) okupio lokalne partnere i u Varaždinu osnovao prvi lokalni ogranak Instituta u svijetu – jedna od zanimljivih inicijativa lokalnog Microsoft ureda i Microsoftovog inovacijskog centra da se pokrene program koji povezuje lokalnu zajednicu znanja, fakultete i korporacije poput Microsofta.

Kao izravni rezultat osnivanja ogranka Instituta, u Hrvatskoj je u studenom 2009. godine MIC (opet prvi u svijetu) pokrenuo izvođenje programa Microsoft Innovation Academy, kao jedna od 24 zemlje u svijetu u kojima će se program Innovation Academy izvoditi.

Razmišljam nešto o tome – Microsoft je vrlo aktivan u naporima povezivanja i pokretanja ovog tipa (evo djelomične hrvatske liste: Microsoft Innovation Center, Community Center, Innovation Academy, ImagineCup natjecanje BizSpark, DreamSpark i WebHostSpark programi, citizenship programi… ), ali mi sve nedostaje malo jači pristup IT zajednice u “citizenship” dijelu. I to ne promatram samo kroz dijeljenje besplatnog softvera – razmišljam o stvarnom povezivanju interesiranih strana u razne udruge i zajednice na makro i mikro nivou.

Jedna od dodatnih akcija je i osnivanje Hrvatskoj istraživačkog konzorcija. a više možete pročitati na blogu Microsoft inovacijskog centra. Par riječi iz posta:

Hrvatski istraživački konzorcij bit će fokusiran na spajanje industrijske, akademske i upravne (lokalne vlasti) istraživačke zajednice u provođenju istraživanja i stvaranju preporuka za razvoj i rast lokalnog gospodarstva temeljenog na softveru. Istraživanja u ICTu će pomoći otvaranju radnih mjesta i gospodarskom rastu u Hrvatskoj.
Konzorcij će pružiti priliku za članove konzorcija, Institut i širu istraživačku zajednicu za pokretanjem  istraživanja u gospodarskim aktivnostima generiranim kroz stvaranje i razvoj industrije informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) s naglaskom na lokalno softversko gospodarstvo.

Naravno, za sada je to tek početak, očekujem konkretne rezultate. Članice /za sada/ konzorcija su za sada IISEIE, Microsoft Innovation Center, Grada Varaždin, Tehnološki Park Varaždin, Fakultet organizacije i informatike i Veleučilište u Varaždinu… Odličan primjer suradnje s lokalnom zajednicom, nadam se da se može replicirati i na druge sredine…

Iako će to mnoge začuditi, Microsoft je jedan od najvećih pobornika interoperabilnosti u oblaku – već sam se raspisao o ulozi Microsofta u Open Cloud Computing organizaciji. Mislim da je svima jasno zašto je potrebna interoperabilnost na različitim nivoima ovdje – pogotovo ako želimo od oblaka dobiti nešto više od onoga što imamo danas na svojim računalima.

Prije nekoliko dana, Microsoft je i predložio stvaranje nacionalne koalicije koja bi morala osigurati interoperabilnost u oblaku: “Cloud Computing Advancement Act” je prijedlog kongresu da usvoji, mi bi rekli preporuku, koja može zaštititi potrošače koji u sve većem broju koriste usluge oblaka, odnosno cloud computinga.

Press Release Microsofta po pitanju Cloud Computing Advancement Acta možete pronaći ovdje, predstavio ga je Brad Smith, senior vice president & general council, a cijeli tekst govora na Brookings Instituteu možete pronaći na Microsoft Cloud Computing for Business and Society stranicama (ima tamo još ponešto o Cloud Computingu, pa navratite).

Kaže Brad:

No technology is perfect. Nothing is perfect. But unquestionably the PC revolution has empowered individuals and democratized technology in new and profoundly important ways. As we increasingly connect smarter client devices with the resources in the cloud, our challenge is to build on these successes and make them greater still. We should not and need not sacrifice the personalization of technology in order to benefit from computers in the cloud.

… a dio njegove izjave imate i ovdje:

Brad Smith, Microsoft Senior Vice President and General Counsel, on Cloud Computing from Voice for Innovation on Vimeo.

Baš me zanima gdje ćemo stići u harmonizaciji interesa i interoperabilnosti.

Skoro sam zaboravio da sam sam sebi obećao raspis slijedećeg nastavka ovog posta. Dakle RP (ex. RT) od prije nekog vremena…

Ako ste u stalnoj potrazi za boljim, jačim, bržim (baš poput mene ) i tražite definiciju Cloud Computinga, evo male pomoći National Institute of Standards and Technology, Information Technology Laboratory instituta. Dobar pokušaj, a ako vas zanima cijeli dokument ili prezentacija, možete ju pronaći na linku. No, da ne bi to samo bio prijenos informacije, potrudih se prevesti to na naš jezik (što god da mislili o prijevodu…).

Cloud computing je pay-per-use model koji omogućuje jednostavan, dostupan i po zahtjevu pristup na mrežu dijeljene grupe prilagodljivih računalnih resursa (na primjer, mreže, poslužitelji, podatkovni prostor, aplikacije, usluge) koje se mogu ubrzano uspostavljati i pokretati s minimalnim naporom upravljanja i bez potrebe za komunikacijom s pružateljem usluge. Cloud model promovira dosupnost i sastoji se od pet ključnih karakteristika, tri modela pružanja usluga te četiri modela postavke, a ja donosim samo ključne karakteristike:

On-demand self-service. Korisnik može samostalno odabrati i pokrenuti mogućnosti računalnih resursa, ako što su vrijeme poslužitelja i mrežni prostor za pohranu podataka bez potrebe za interakciju s djelatnicima pojedinog pružatelja usluga. Naravno, nije sve ovako “čisto”, ali u principu već danas većina hosting providera svoje usluge temelji upravo na ovakvom pristupu – vi plaćate, servisi/serveri rade i to je to.

Ubiquitous network access. Mogućnosti su dostupne putem mreže i njima se pristupa koristeći standardne mehanizme  koji promoviraju heterogenu uporabu thin ili thick klijentskih platformi (na primjer, mobilni uređaji, laptopi te PDA uređaji). Dakle, ovo je vrlo blisko Microsoftovoj S+S /Software+Services strategiji – bilo koji uređaj, od bilo kuda. Ta se strategija nedavno prilagodila nečemu razumljivijem: strategija 3 ekrana (mobilni, TV i računalo) ali princip je isti… sve ostalo nijanse.

Location independent resource pooling. Računalni resursi pružatelja usluga spajaju se kako bi poslužili sve korisnike koristeći multi-tenant model, sa različitim fizičkim i virtualnim resursima koji se dinamički dodjeljuju i uklanjaju prema zahtjevima korisnika. Korisnik uobičajeno nema kontrolu i znanje o točnoj lokaciji uporabljenih resursa. Primjeri resursa uključuju mrežni prostor, procesori, memorija, mrežna propusnost te virtualni strojevi.

Rapid elasticity. Mogućnosti mogu biti ubrzano i elastično pokrenute kako bi se ostvario brzi scale up po potrebi ali i brzi scale down kada mogućnosti više nisu potrebne. Krajnjem korisniku mogućnosti koje koristi izgledaju bez ograničenja i mogu se kupiti u bilo kojoj velični u bilo koje vrijeme. Primjer: Amazon EC2…

Pay per use. Mogućnosti se naplaćuju koristeći praćenje uporabe ili putem oglasa kako bi se pokrenula optimizacija računalnih resursa u uporabi. Primjeri su mjerenje uporabe prostora za pohranu podataka, mrežnog prometa ili računalnih resursa koji su korišteni ili naplata aktivnog broja korisnika na mjesečnoj osnovi.

U slijedećoj epizodi donosimo:  [cc] U potrazi za Cloud Computing definicijom – modeli pružanja usluge,…

Iako samoprezentacija nije baš najsjajniji način stjecanja razumjevanja između mene i vas, ekipa iz eBizMagsa je objavila intervju kojeg smo napravili prije nekog vremena. Odgovarajući na pitanja, prisjetio sam se početaka i to me bacilo u sjetno raspoloženje. ZX81, ZX Spectrum… to su bila vremena.

Pa rekoh, da se zabilježi i ta akcija. A kad sam već kod toga, koji su bili vaši početci? Ima li istosljedbenika s kojima sam “dijelio” (“razmjenjivao”, “presnimavao”) programe? …

Sjećate li se emisije na Radio 101 kada su puštali računalne programe? Koja su to bila vremena…

Iako je vrijeme “top 10” stvari bilo i prošlo (obično to vežem uz najave onoga što se dogodilo u prošloj ili će se dogoditi u slijedećoj godini), moram ne preskočiti zanimljiv post u kategoriji “and now something completely different”. NowAndNext.com  je site koji razmišlja o tome “što će se dogoditi poslije budućnosti” donosi zanimljiv pogled na ne samo tehnološke, već i opće društvene poslovne trendove koji se događaju oko nas.

No ono što je stvarno interesantno je odlična mapa koja daje zanimljiv “tube map” pogled na povezanost istih. Nakon što ju isprintate, vjerojatno ćete provesti neko vrijeme proučavajući linije i točke povezanosti – interesatno je što utječe na što. S nečim ćete se složiti, s nečim nećete, ali… recimo da se dosta trendova nalazi upravo na ovoj mapi – i vrlo su globalni, tako da ne očekujete da se na njemu nalazi Milan Bandić… iako me zanima zašto tamo nema WinDaysa . S obzirom da je moto prošlogodišnjih bio “Odaberimo budućnost”, ove godine …

Kratki citat:

What’s Next is a trends report offering clear, concise and non-sensationalist commentary on trends in society, business, science & technology, government and the environment. Each issue covers trends across twelve sectors and speculates about future risks and opportunities.

Osim što vas može isprovocirati, možda vam može dati i poneku ideju za vaš postojeći ili novi business – mislim da na mapi ima dosta stvari za koje morate posegnuti za wikipedijom ili sličnim izvorom znanja.

No još interesantnije je – nedostaje li vam nešto? Ima li neki zanimljivi trend kojeg autor nije uspio primjetiti a upravo vi jašete na tom valu? Drop me a comment…

Kako je već počela priča o predavanju na CROWD (Hrvatska udruga Web Developera) sastanku 18.01.2010 u HGK-u, ja sam zadužen za malu priču o Azure/Cloud Computingu, pa evo predlažem samom sebi a i vama o čemu bi se dalo pričati na događanju. Imate jedinstvenu priliku utjecati na to gdje predavanje vodi i što sadrži, pa… komentirajte. Do tada, možete o CROWD-u više pronaći ovdje, prijaviti se ovdje, a i Netokracija brije o tome…

Mislim da za početak treba potrošiti malo riječi na postanak, postojanje i ekonomiju cloud computinga. Nije zgorega ponoviti poslovni model te kako ga različiti poslovni entiteti vide, odnosno kako ga mogu iskoristiti. No ne predugo, ipak je tema – Microsoft, pa prema tome, prilagođavam priču.

Prvo i osnovno, znate da je Azure Platform postao komercijalno dostupan. Što znači komercijalno? Kako ga tvrtke iz Hrvatske mogu koristiti i koliko ga morate plaćati (ako)? Koja je uporedba između Microsoft platforme i drugih (kako cjenovno tako i tehnički, po pitanjima mogućnosti). Naravno, pokazati ćemo koje su sve opcije (ne)dostupne, kada ih možemo očekivati i u kojem obliku.

Za one koji se prvi put upoznaju s Microsoft Azure platformom napravit ćemo i kratki 101 oko toga gdje je što. Ali ne planiram gubiti previše vremena na to, mislim da se to može prilično dobro savladati ili na webu ili na Azure Training Kitu (kojeg toplo preporučam za one koji se planiraju baviti ovim).

Dio priče o osnovim dijelovima Azure Platforme (Windows Azure, Windows Azure Storage, SQL Azure, AppFabric /zante ovaj dio pod “.NET Services”/), a ne mogu odoljeti da ne spomenem i Windows AppFabric… kad sam već na AF dijelu.

Za one koje će to zanimati, moramo malo porazgovarati i o monetizaciji, odnosno mogućnostima da naplatite svoj trud i muku – barem malo o PinPoint marketplaceu.

Za kraj, bit će tu riječi o “dodacima” na plafrormu. Prvi dodatak koji nas interesira je “Dallas”, projekt koji omogućuje da se podaci otvaraju na način da ga svi, koji to žele, mogu koristiti. Već sam nešto pisao prije o tome, ali ideja mi je da se malo biše zadubimo u primjenu i mogućnosti, a možda pokažemo i koji demo (mada mislim da će na CROWD-u biti više potencijalnih konzumenata, nego davatelja usluga isporuke podataka). Ali nema veze.

Dakle, ako mislite da se bez nečega ne može, ili da sam pretjerao s nečim – demokratski dajte prijedlog. Komentare ostavite ovdje dolje, pa ćemo o sadržaju slijedećih par dana.  A onda moram podvući crtu…

Da vam kontroler više neće trebati za igre, pokazalo se to već na projektu Natal (XBOX360). No da vam neće trebati uređaj za puno toga, pokazuje i zanimljiv projekt kojeg rade u Microsoft Researchu. Može li mikro (nano) računalo pratiti koje mišiće koristimo za određene akcije i time odraditi tu akciju za nas? Elektromijografija (EMG) bi nam navodno mogla malo pomoći oko ovoga, a ista prati uporabu mišića (i samo njih) u odrešenim aktivnostima. Aktivnost mišića pretvara se u određene signale koji se mogu poslati i … to je to. Znam jednu malu zamlju na brdovitom Balkanu u kojoj će se ovo ludo prodavati.
 

Naravno, kako je ovo samo istraživanje, prve implementacije izgledaju kako već izgledaju – s hrpom žica i vrlo čudno (ok, tako je izgledao i telefon na početku…). No ako pogledamo u patentne prijave (vidi dolje) onda je jasno gdje ova tehnologija cilja – a to je proširenje naše funkcionalnosti na zanimljiv način (vidi originalni post i nacrte iz patentne prijave). Da ne govorim da se možete prisjetiti knjige “Fiasco” legende Stanislawa Lema (referiram se na robota Digla), a imate ju i ovdje za besplatno čitanje (da mi je znati kome sam posudio svoju, a nije mi ju vratio…).

Priznajem da je dobar povod za ovaj post bio dio videa koji prikazuje osobu koja se približava autu s punim rukama: gdje su kvragu ključevi? Meni se to upravo dogodilo danas, a događa se svaki put kad se vraćam s placa ili zbog nekog razloga imam pune ruke stvari. A izgleda da bi ovako nešto moglo pomoći pri tome… Ovaj post me podsjetio na jedan koji sam već davno prije objavio, a toliko mi je dobar da ga moramo RTovati (vidi prethodni post).

Neznam kako vi, ali ponekad imam osjećaj da mi je ova informatička struka otela hobi. Kada sam bio u školi, informatika je izgledala kao dobro i zabavno vrijeme (ZX81, ZX Spectrum, QL…) i pretvorila se u hobi koji se opet pretvorio u … posao. Danas je to više ekselica i reportinga nego što je to "stvarne" informatike, pa se ponekad izgubio osnovni smisao, a čemu sve to.

Ponekad se pojavi vijest ili komentar koja vas vrati u to vrijeme, kada je informatička tehnologija bila nešto neviđeno i kada ste svakim klikom na tipkovnicu otvarali novi svijet, tada manje dostupan, zagonetniji i čudniji. Eto danas sam naletio na sljedeći video koji je zapravo reportaža iz emisije CBS 60 Minuta. Što reći, nego, kliknite i gledajte. A zatim komentirajte.

Watch CBS Videos Online

Ima  smisla, zar ne? Ako još o tome dvojite samo pročitajte komentare na stranici koja originalno prikazuje video: http://www.cbsnews.com/video/watch/?id=4564186n  – pročitat ćete ljudske nade, želje i molbe. I očekivanja koja imaju od informatike (i nas informatičara, koliko to gordo zvučalo).
I moram dodati: napravljeno dijelom i na Microsoft platfomi. Idem radit nešto pametno .