ratkom.net: potraga za nepoznatim

Ne jednom sam sreo osobu koja twitter jednostavno … ne kuži i ne vidi kako bi ga uporabila. No OK, jasno je da nije za sve i svaku uporabu. Moram priznati da i ja još prilično eksperimentiram s scenarijima u kojima mi je twitter neophodan ili bitan. Nakon WinDaysa i uporabe shoutem servisa, nekako mi je jasnije . Hvala ekipi…

Naravno, to je moje iskustvo. Korporacije to gledaju malo drugačije… može li se twitter koristiti za poslovnu uporabu? Ima li twitter uopće bilo kakvu poslovnu vrijednost? I tu ne mislim samo na twitter nego na bilo koji drugi servis sličnog karaktera. Većina smatra ovakvo pitanje bespredmetnim – mislim da jedino marketinške agencije počinju vjerovati da je twitter odličan servis za poslovnu namjenu.

Sam Twitter je nedavno izdao vodič za korporacije TWITTER 101 – kako koristiti twitter u poslovne svrhe. Vrijedi pročitati i razmisliti…

Mislim da slično misle i moje kolege u Perpetuumu koji imaju već prilično popularan twitter kanal. Znate li za još neke primjere? Zanima me kako u Hrvatskoj koriste twitter… naravno s nekim ciljem, kao što je prodaja ili marketing ili… što god.

Vjerojatno ste primijetili u zadnjih nekoliko dana dio postova koji se odnosi na Microsoftov prijedlog uključivanja device drivera u Linux kernel – ništa to ne bi bilo čudno da izvorni kod (nekih 20.000 linija koda) nije napisao upravo – Microsoft.

Upustiti se u raspravu zašto je to tako i da li je dobro ili nije, odnosno, da li to na neki način “nagrđuje” ili “prlja” – kako bi to rekli moji prijatelji u HULK-u, vjerojatno nije baš nešto što može imati neki cilj. Ali:

<flame suit on>

Mislim da se već dosta puta spomenulo da Microsoft promatra Linux kao vrlo ozbiljnog takmičara na raznim poljima računalnih rješenja. Osobno, smatram da je Linux jedna od boljih stvari koje su se dogodile Microsoftu, jer vas konkurencija tjera na bolje, više i jače. I to ne bilo kakva konkurencija – rekao bih da je Linux jedan od najvećih izazova koje je Microsoft ikada imao.

No Linux je samo jedan od pojavnih oblika (rješenja) koje proizlaze iz Open Source Software ideje. Nitko ne kaže da ja osobno ili neka tvrtka ili … Microsoft ne može napisati softver i objaviti ga pod određenom licencom (pa čak i da je to javno prihvaćena, otvorena kao GPLv2). Softver je objavljen, a sada je na drugima da odluče na koji ga način integrirati… ili ne. Isto tako, realno je da netko tko nominalno podržava OSS, radi i komercijalna rješenja (bilo na Linux ili Microsoft platformi). Da li Microsoft to uvijek napravi najbolje kako treba, to je već posebna rasprava, ali ovakve kompanije se ne mogu promijeniti preko noći.

Namjera Microsofta je da njegovi proizvodi (ovdje: Windows Server 2008 Hyper-V ili Windows Server 2008 R2 Hyper-V) rade bolje i kvalitetnije, odnosno da Linux guest strojevi na hypervisoru rade onako kako se od njih očekuje – na opće zadovoljstvo svih koji traže ovakvu kombinaciju. Time je i razumljivo slanje tri Linux device drivera na uključenje u Linux kernel.

Kao što već piše na Port 25 siteu:

This approach underscores Microsoft’s commitment to interoperability and open standards, as well as to collaboration so as to help customers, partners, educators and students across the world be successful in a heterogeneous technology world.

Kad što, evo već slijedećeg prijedloga koji stiže iz Microsofta: Live Services plug-in za Moodle, opet pod GPL v2 licencom, koji omogućuje spajanje Microsoft Live@EDU servisa sa Moodle platformom za eLearning. Više informacija o tome možete pronaći na Port 25 web siteu (OSS zajednica u Microsoftu), odnosno na pripadajućem blogu Peter Galli-ja. No, kako je to samo plug-in, nije se nešto posebno dotakao javnosti, ali … jedan je možda slučajnost, dva su već pravilo .

Ne zaboravite da je prije nekoliko mjeseci započeo i prvi Microsoft Open Source projekt u Hrvatskoj: PlugBlog, koji omogućuje integraciju blog servisa sa Microsoft Live Writer aplikacijom za jednostavnije upravljanje i pisanje blog postova (evo upravo ovaj post pišem koristeći Live Writer).

Daklem, zar ovo nije nešto što smo svi očekivali? Tisuću cvjetova, rekao sam vam ja.

Dodatak 26.07. Pojavile su se nove informacije po kojima je to bilo nužnost “jer su se koristili neki dijelovi OSS koda koji je pod GPL licencom a koja ne dozvoljava miješanje otvorenog i vlasničkog koda”. Vidim da su već počeli razapinjati Microsoft zbog toga – jer je to “morao” napraviti da nema pravnih problema.

Rekao bih, pa naravno. Ako je netko koristio dio OSS koda onda je logično da driver koji koristi taj kod isto tako bude istom (ovdje GPL) licencom. To je nešto što zahtjeva sama licenca. Ne vjerujem da bi ljudi bili sretniji da je Microsoft taj problem jednostavno – prešutio. Ako je netko iz Linux zajednice upozorio na problem Microsoft kako bi se taj problem riješio, super za sve. Ne mislim da je potrebna velika halabuka oko toga, Microsoft se jednostavno uči licencama koje su drugačije od vlasničkih. No isto tako razumijem da se Microsoftu sve gleda višestruko detaljnije – nije da smo imali slavnu povijest po pitanju odnosa s OSS zajednicom.

Dakle, nakon 2 godine eksperimentiranja s blogom i pripadnim socijalama, odlučio sam da je vrijeme za skok na višu razinu (kako to gordo zvuči). Blog je genijalna stvar, već samim time što ste na ovim stranicama znam da me podržavate. Znam da ćete reći, twiter, facebook, ovo, ono… ali ja vjerujem u sve opcije, pa kao i svaki osviješteni tehnologist imam sve oko sebe: i web site i blog i facebook i twitter račun, a i još ponešto.

Dvije godine sam (zapravo smo, jer je u “projektu” sudjelovao cijeli moj tadašnji tim – Developers and Platform Evangelism grupa) vrlo energično živio na blogeru – relativno dobro posjećenom blog siteu. Iako prosječna populacija tamo nema više od 15 godina, kako mi se čini, blog je odradio svoje i jednostavno – nekako mi je danas ispod nivoa koji očekujem. Prekomplicirano je postalo pomjeriti kvalitetu stranica u bilo kojem obliku, a da ne govorim o mogućnostima jednostavnog (laganog) rada.

I evo me na mojoj domeni (RATKOM.NET) za koju se nadam da će na neki način biti i moj trademark (kad je već to sam alias – ratkom). Primijetiti ćete da sam na wordpressu – ne inzistiram na korporativnim nasljednicima niti na tehnologijama koje radi moja kompanija. No, trenutno uživam u pisanju ovog teksta jer ga zapravo pišem u Microsoft Live Writeru – povezanog s mojim blogom i to sa mogućnostima editiranja koje nisu daleko od Microsoft Worda. Da ne spominjem da mi automatski radi spelling checker…

Namjena bloga ostaje i dalje ista. Dakle, ako ste do sada dolazili, nastavite i dalje jer vas i dalje čeka čudan splet vijesti, komentara, najava, mišljenja i slično… Do susreta u bilo kojem pojavnom obliku – pozdrav…

Postavite li danas pitanje direktoru informatike prosječno velike korporacije o tome što misli vrijedi li razmišljati o oblaku – ne očekujte veliku potporu. Pogledajte samo naslove pojedinih članaka: “CIO: Cloud Computing Survey: IT Leaders See Big Promise, Have Big Security Questions”, “SearchCIO: Addressing compliance requirements in cloud computing contracts”, “Computerworld: Corporate use of cloud services slowed by concerns about data security, reliability”, “CIOUpdate: Is Cloud Computing Ready for the Enterprise?” odnosno “ZDNet: Is the enterprise ready for cloud computing?” jasno je da smo daleko do toga da računarstvo u oblaku postane općeprihvaćeno u korporacijama kao što su to možda uspjele neke druge tehnologije i pristupi. No, što je tome uzrok? Pitanje je to na koje se pokušava odgovoriti na raznim forumima, okruglim stolovima, člancima i dokumentima… I sve se svodi na nekoliko jednostavnih: tehnologija još nije spremna, promjena može i ne mora biti znakovita i možda najbitnije, ne postoje jasni scenariji kako cloud computing iskoristiti u korporaciji.

Kao prva prepreka koju je teško preskočiti uvijek se nameće tehnologija: iako bih rekao da cloud computing nije ništa revolucionarno novo (pendullum se opet vratio ka centralizaciji resursa), dostupnost kojom se otvorila putem Interneta širokom krugu korisnika promjenila je mnoge načine (čitaj: scenarije) uporabe. Resursi negdje gore su jeftiniji i dostupniji. No, nisu uvijek udruživi s tehnologijama koje koristimo u svom okruženju. Tko želi učiti pisanje programa u Phytonu samo zato što je to jedini jezik koji oblak razumije?

Članak je prenesen djelomično iz časopisa PC CHIP (moram im javiti za dozvolu )

Evo kada sam već na konferenciji, par osvrta na dvije po meni značajne vijesti koje su objavljene ovdje (nije da su ekskluzive, možda ste ih već pročitali, ali…). Dakle:

Windows Azure, Microsoft Cloud Compting platforma dobila je prve novčane obrise – objavljene su cijene za "pay per use" model. Malo objašnjenja: pay-per-use je samo jedan od modela koji se koristi. Koliko resursa u oblaku koristite (potrošite) toliko plaćate. Zgodno za neke poslovne korisnike ii vlasnike aplikacija ali ne i za sve. Kako je već objavljeno, radi se na dva nova modela, od kojih je jedan pretplatnički (subscription) a drugi vezan uz standardno licenciranje. Ova dva modela će biti objašnjena na Professional Developers Conference 2009 negdje u listopadu ili studenom, a za sada znamo koliko košta pojedini resurs.

Dakle, 12 centi (0.12 USD) po satu je uporaba compute infrastrukture; 15 centi (0,15 USD) po GB storage prostora, 10 centi (0.2 USD) po 10,000 transakcija prema storage prosotru. Za SQL Server – SQL Azure, baza podataka u oblaku plaća se 9.99 USD za Web Edition, koja ima 1GB storage prostora te 99.99 USD za Business Edition, koji ima 10 GB prostora za relacijsku bazu…

Više informacija možete pronaći na Computerworldu, ArsTechnica odnosno na blogu Windows Azure tima.
Također, počele su se pojavljivati prve informacije oko Office 2010 Web Applications pristupa, priču donosi i ArsTechnica… Office 2010 trenutno se nalazi u CTP izdanju (Community Technical Preview) i moći će ga preuzeti svi sudionici konferencije, ali se javna beta očekuje uskoro. Očekivanja su velika, reakcije prvih testera i više nego pozitivne, ali tko sam ja da sudim o tome, pogledajte ga uskoro sami.

Dodatak 17.07.: i analitičari se slažu da će igra biti više nego interesantna: CIO: Office Web Apps Have Edge
Bitno je da će situacija biti izrazito interesantna jer se pojavljuje i Web edicija, a čini mi se da je prilično moćna po svojim funkcionalnostima. Druga fascinantna stvar je kolaboracija na dokumentima, ali, kao što rekoh, o tome više kasnije. I zadnje pitanje je naravno pitanje cijene… hoće li to biti besplatno? No, ostavite nagađanja na stranu sve do službene objave Microsofta.

Evo kratki post ali da vam ne promakne: na Microsoft Research stranicama je objavljen novi "projekt Tuva" koji je zapravo zgodan pristup i obrada do predavanja o fizici i fizikalnim zakonima održanih davnih pedesetih godina koje je odradio Richard Feynman, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku. Možda starija ali po pristupu i zanimljivosti i dalje vrlo jedinstvena predavanja.

Dodatno, ovo je jedan od likova koje možete bolje upoznati, a koji je sudjelovao na "Manhattan" projektu – odnosno projektu stvaranja atomske bombe.

Da smo mi ovako učili fiziku (i ostale predmete) vjerojatno bi mi više toga ostalo u sjećanju. Uvod u osnovni zakon gravitacije je upravo prestrašno dobar (malo povijesti, malo šala i pošalica). Nedavno smo se bacili u razgovore o tome gdje se sve nalaze ovako dobra predavanja – pa smo došli do zaključka da ih je zapravo pun Internet . Na primjer, pogledajte si i AcademicEarth.org – koji upravo prikuplja zanimljiva predavanja iz cijeloga svijeta. A da ne pričam o YouTubeu i općenito… Bingu.

Potaknuo me web site na Microsoft stranicama "Thrive for Developers" koji na neki način pomaže Developerima u slijedećem koraku u svojoj karijeri. Pogledom u site jasno je da se tu ne radi samo o developerskim znanjima, nego ima i vrlo zanimljivih soft skills treninga (pazi ovaj: "Body Langugae does not use CSS" ) koji su već objavljeni ili u nastajanju. Isto tako, tu je i cijeli niz elemenata na koje naletite kad tad u svojoj profesionalnoj karijeri, koje možete podijeliti unutar zajednice (community resources). Ali nekako mi to nije lajtmotiv teksta.

Više me zainteresirala činjenica, odnosno pitanje, kako nam stoje developeri u doba ove ekonomske situacije? Jasno, nisu svi developeri isti. Neki su stare kuke i znaju sve o alokaciji resursa i malloc funkciji, dok drugi tek počinju svoj put u ADO objekni model. Isto tako, neki su pravi timski igrači, a drugi zapravo psihopate od kojih bježi i njihova mačka. Naravno, uvijek je sve vezano uz posebnosti ljudi. Ali, generički gledano, kakva je situacija?

Iz moje perspektive ne znam za nezaposlenog developera. U zadnjih 6 mjeseci nije me nazvao ili javio se niti jedan developer s nezgodnom rečenicom "čuj, trebao bi posao…". Znači li to da velikog odljeva nema? Znači li to da i dalje potražnja nadmašuje ponudu? Ili jednostavno, developeri u ova vremena ne talasaju previše i rade svoj posao ne samo 8 nego i 16 sati na dan?

Tu i tamo vidim smanjenje resursa, ali nisam toliko upoznat sa situacijom u kojoj kreativci, kao što su developeri, imaju problema s poslom. Je li na svoje došao Ballmerov poklič "Developers, developers, developers!"? Da se razumijemo, iz moje perspektive developeri (naravno, oni na gornjem nivou kvalitetne ljestvice) uvijek su zrno zlata koje vam može otvoriti ili zatvoriti organizaciju… Što mislite o današnjoj perspektivi?

Ako ste u stalnoj potrazi za boljim, jačim, bržim (baš poput mene ) i tražite definiciju Cloud Computinga, evo male pomoći National Institute of Standards and Technology, Information Technology Laboratory instituta. Dobar pokušaj, a ako vas zanima cijeli dokument ili prezentacija, možete ju pronaći na linku. No, da ne bi to samo bio prijenos informacije, potrudih se prevesti to na naš jezik (što god da mislili o prijevodu…).
Cloud computing je pay-per-use model koji omogućuje jednostavan, dostupan i po zahtjevu pristup na mrežu dijeljene grupe prilagodljivih računalnih resursa (na primjer, mreže, poslužitelji, podatkovni prostor, aplikacije, usluge) koje se mogu ubrzano uspostavljati i pokretati s minimalnim naporom upravljanja i bez potrebe za komunikacijom s pružateljem usluge. Cloud model promovira dosupnost i sastoji se od pet ključnih karakteristika, tri modela pružanja usluga te četiri modela postavke, a ja donosim samo ključne karakteristike:

• On-demand self-service. Korisnik može samostalno odabrati i pokrenuti mogućnosti računalnih resursa, ako što su vrijeme poslužitelja i mrežni prostor za pohranu podataka bez potrebe za interakciju s djelatnicima pojedinog pružatelja usluga.
• Ubiquitous network access. Mogućnosti su dostupne putem mreže i njima se pristupa koristeći standardne mehanizme  koji promoviraju heterogenu uporabu thin ili thick klijentskih platformi (na primjer, mobilni uređaji, laptopi te PDA uređaji).
• Location independent resource pooling. Računalni resursi pružatelja usluga spajaju se kako bi poslužili sve korisnike koristeći multi-tenant model, sa različitim fizičkim i virtualnim resursima koji se dinamički dodjeljuju i uklanjaju prema zahtjevima korisnika. Korisnik uobičajeno nema kontrolu i znanje o točnoj lokaciji uporabljenih resursa. Primjeri resursa uključuju mrežni prostor, procesori, memorija, mrežna propusnost te virtualni strojevi.
• Rapid elasticity. Mogućnosti mogu biti ubrzano i elastično pokrenute kako bi se ostvario brzi scale up po potrebi ali i brzi scale down kada mogućnosti više nisu potrebne. Krajnjem korisniku mogućnosti koje koristi izgledaju bez ograničenja i mogu se kupiti u bilo kojoj velični u bilo koje vrijeme. Primjer: Amazon EC2…
• Pay per use. Mogućnosti se naplaćuju koristeći praćenje uporabe ili putem oglasa kako bi se pokrenula optimizacija računalnih resursa u uporabi. Primjeri su mjerenje uporabe prostora za pohranu podataka, mrežnog prometa ili računalnih resursa koji su korišteni ili naplata aktivnog broja korisnika na mjesečnoj osnovi.

U slijedećoj epizodi donosimo:  [cc] U potrazi za Cloud Computing definicijom – modeli pružanja usluge